Connect with us

Svijet

ODLOŽENO SASLUŠANJE BRAJANA VOLŠA! Ostaje u pritvoru bez kaucije

Sasalušanje Brajana Volša, supruga Ane Volš za kojom se traga od 4. januara kada je prijavljen njen nestanak, trebalo je da počne u 15 sati u Okružnim sudom u Kvins, međutim, suđenje iz za sada nepoznatog razloga je kasnilo.

Odbrana je tražila da se rasprava o statusu odgodi jer nije ni dobila detalje naloga za pretres iz Brajanovog automobila. Rekla je da ima puno dokumenata koji nedostaju.

Brajanovi advokati tražili su da se saslušanje odloži za 1. mart, što im je i odobreno, prenose novinari koji se nalaze u sudnici.

Kako prenose, advokati su tražili odlaganje jer u predmetu, kako tvrde, nedostaju brojni dokumenti, poput naloga za pretres Brajanovog automobila.

Na društvenim mrežama osvnula je i fotografija Brajana koji se na ročište uključio putem video-linka.

Kako javljaju tamošnji mediji, novinarima nije bio dozvoljen ulazaku sudnicu, a pušteni su sa zakašnjenjem od 20 minuta.

Za razliku od prvog ročišta, ovog puta ispred suda se nije okupio veći broj novinarskih ekipa.

Očekuje se da će danas tužilac prezentuje nove dokaze do kojih je istraga došla u prethodne tri nedjelje koliko je prošlo od prethodnog saslušanja. Tu se prije svega misli na dodatne rezultate DNK vještačenja koji su pronađeni u kući Volšovih, ali i na deponiji koja se nalazi nedaleko od kuće Brajanove majke Dajane.

Takođe, nije isključeno ni da će tužilac danas objelodaniti i nove detalje koji su dobijeni nakon razgovora upravo sa Aninom svekrvom, ali i sa dadiljom koja je boravila u kući nakon Aninog nestanka. Nije isključeno i da su u želji da razriješe cijeli slučaj pedagozi imali razgovor i sa Aninom i Brajanovom decom koja su bila u kući u vrijeme kada se tragedija dogodila.

Podsjetimo, Brajan je osumnjičen da je ubio svoju suprugu Anu, a tužilaštvo ima veoma čvrste dokaze.

Tužilaštvo je na prethnodom ročištu iznelo dokaze da je Brajan umešan u nestanak supruge Ane, počevši od 10 kesa koje su odnete na deponiju, a u kojima su bili krvavi peškiri, testera, sjekira, rukavice, nož, zaprljan tepih…

Na mnogima od njih nađeni su DNK tragovi Ane Volš, a pored toga, nadležni su objelodanili i šokantne podatke koje su dobili pregledom mobilnih telefona, tableta i laptopova, da je Brajan Volš u noći nestanka ali i u naredna dva dana, na internetu tražio „koliko dugo ostaje DNK“, „može li da se identifikuje tijelo bez zuba“, „kolji je najbolji način da se tijelo raskomada i uništi”, “kako očistiti krv sa drvenog poda”, “možete li biti optuženi za ubistvo bez tijela”…

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno