Connect with us

Svijet

Opasan toplotni talas pogodio istočnu obalu SAD, MILIONI LJUDI UPOZORENI

Meteorolozi su danas upozorili da se milioni ljudi duž istočne obale Sjedinjenih Američkih Država suočavaju sa opasnim toplotnim talasom uoči proslave Dana nezavisnosti 4. jula te da bi kombinacija visokih temperatura i velike vlažnosti mogla da stvori uslove u kojima će subjektivni osjećaj toplote dostići i do 48 stepeni Celzijusa.

Nacionalna meteorološka služba (NWS) saopštila je da se upozorenja na ekstremne vrućine protežu od Srednjeg zapada do sjeveroistočnih i srednjoatlantskih država te da će temperature u pojedinim područjima nekoliko dana zaredom dostići oko 38 stepeni Celzijusa, prenio je BBC.

Prema prognozama, gradovi poput Vašingtona, Filadelfije i Njujorka tokom prazničnog vikenda mogli bi da zabilježe toplotni indeks do 48 stepeni Celzijusa.

“Ovaj nivo rijetke i dugotrajne vrućine, sa tropskim noćima, predstavlja rizik za sve koji nemaju adekvatno rashlađivanje ili ne unose dovoljno tečnosti”, upozorila je NWS.

U četvrtak su temperature već tokom jutra dostizale visoke vrijednosti u Vašingtonu i Njujorku, dok je u njujorškom Central parku kasnije izmjereno gotovo 38 stepeni Celzijusa, uz osjećaj toplote od oko 41 stepen, što predstavlja jedan od najtoplijih dana u gradu u posljednjih 15 godina.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani pozvao je građane da ostanu u zatvorenim i klimatizovanim prostorima koliko god je to moguće.

Kako ističu meteorolozi, toplotni talas izaziva dodatnu zabrinutost jer se poklapa sa velikim javnim događajima, uključujući proslavu 250. godišnjice osnivanja SAD i utakmice Svjetskog prvenstva koje se igraju na otvorenom.

U Vašingtonu bi temperatura mogla da dostigne ili premaši 38 stepeni Celzijusa četvrti dan zaredom, što se u istoriji grada dogodilo svega nekoliko puta.

Zbog ekstremnih uslova policija je saopštila da će samo neophodno osoblje moći da prisustvuje probi koncerta povodom Dana nezavisnosti.

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će se uprkos visokim temperaturama obratiti građanima na otvorenom tokom centralne proslave 4. jula.

Ekstremne vrućine ove sedmice zahvatile su i Kanadu.

U Ontariju se temperature približavaju 35 stepeni Celzijusa, dok su upozorenja na visoke temperature na snazi i u većem dijelu Kvebeka, uključujući Montreal i Kvebek Siti.

Meteorolozi navode da je uzrok toplotnog talasa snažno područje visokog vazdušnog pritiska, poznato kao “toplotna kupola”, koje zadržava vreo vazduh iznad centralnog i istočnog dijela SAD, prenosi Tanjug.

Situaciju dodatno pogoršava suša u pojedinim dijelovima sjeveroistoka zemlje, jer suvo zemljište doprinosi još većem zagrijavanju vazduha.

Stručnjaci upozoravaju da su toplotni talasi posljednjih godina postali češći, intenzivniji i dugotrajniji zbog klimatskih promjena.

Prema naučnim procjenama, prosječna globalna temperatura porasla je za oko 1,1 stepen Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.

Meteorološke službe očekuju da će tokom prazničnog vikenda doći do blagog pada temperatura na sjeveroistoku SAD, uz mogućnost jakih grmljavinskih oluja.

Svijet

DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!

Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.

Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.

Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.

Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.

Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.

“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.

Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.

Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.

Nastavi čitati

Svijet

Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”

Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.

Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece

Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.

“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.

Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Aktuelno