Milijarder i nekadašnji visoki savjetnik Bijele kuće Ilon Mask rekao je da je pozvan na samit tehnoloških lidera u novo renoviranom ružičnjaku u Bijeloj kući u četvrtak, ali da nije želio da prisustvuje.

Bio sam pozvan, ali nažalost nisam mogao da dođem. Moj predstavnik će biti tamo – naveo je Musk u četvrtak, odgovarajući korisniku mreže X koji ga je pitao zašto lider xAI, SpaceX-a i Tesle nije bio pozvan.

Na listi zvanica za događaj nalazili su se izvršni direktori Mete Mark Zakerberg, Epla Tim Kuk, suosnivač Majkrosofta Bil Gejts, direktor Gugla Sundar Pičai i izvršni direktor OpenAI-a Sem Altman, potvrdio je zvaničnik Bijele kuće.

Poziv upućen Masku mogao bi da ukaže na otopljavanje odnosa između milijardera i Bijele kuće.

Nekada nazivan „prvim drugarom“ i gotovo stalno prisutan uz predsjednika Donalda Trampa, Mask je ovog ljeta imao žestok sukob sa predsjednikom nakon što je napustio poziciju u Odjeljenju za efikasnost vlade.

Čak je obećao da će podržati republikanske izazivače u predizborima protiv onih koji su glasali za Trampov ključni zakon o finansiranju, a tvrdio je i da će osnovati novu političku partiju, mada na tom polju nije bilo vidljivog pomaka.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

U posljednjim danima, izjave Trampa i potpredsjednika JD Vensa sugerišu da bi Mask mogao ponovo da bude dobrodošao u njihovom krugu.

Govoreći za podkast saradnika CNN-a Skota Dženingsa ove nedjelje, Tramp je rekao da je Mask „čovjek zdravog razuma“, „dobar čovjek“, iako je „pogrešno skrenuo s puta“.

– On je 80 odsto super genije, a 20 odsto ima nekih problema. Kada riješi tih 20 odsto, biće sjajan. Volio sam ga… volim ga i sada – rekao je Tramp.

U intervjuu prošlog mjeseca za desničarski portal Gateway Pundit, Vens je Maskove odnose sa Trampovom Bijelom kućom opisao kao „komplikovane“.

Ipak, dodao je da očekuje i nada se da će Mask podržati Republikansku partiju do sljedećih međuizbora u novembru.

– Moj argument za Elona je da – ti nećeš biti na lijevoj strani, čak i da želiš — a on ne želi — oni neće stati iza tebe. Taj brod je otplovio. Zato mislim da je greška da pokušava da se udalji od predsjednika – rekao je Vens.

Mask se u međuvremenu povukao od napada na administraciju na mreži X i u nekim slučajevima djeluje da potpuno podržava Bijelu kuću, piše CNN.

Pozivnica Bijele kuće može se posmatrati i u istorijskom kontekstu: Mask 2021. godine nije bio pozvan na samit o električnim vozilima tokom administracije predsjednika Džozefa Bajdena. (Razlog je dijelom bio taj što je Tesla proizvođač bez sindikata.) Mask je više puta javno isticao koliko ga je to pogodilo.

U četvrtak je ponovo podijelio intervju iz 2023. u kojem je rekao da je Bajden „sramotno uvrijedio Teslu“ kada je na tom događaju naveo da „General Motors predvodi revoluciju električnih automobila“, iako je Tesla proizvela daleko više EV vozila.

Mask je uz snimak iz 2023. napisao:

– Trudim se da ne započinjem sukobe, ali ih zato uvijek završim, prenosi Blic.

Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je da Evropa ne uspeva da se nametne na globalnoj sceni i da nema mogućnosti da izvrši pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina, te da je zavisna od američke pomoći.

“Ono što me brine, i moram priznati da me opterećuje, jeste da mi Evropljani trenutno ne preuzimamo ulogu u svetu koju želimo i treba da igramo kako bismo pravilno zaštitili svoje interese”, rekao je Merc za CDU.TV.

On je naveo rat u Ukrajini kao primer nemogućnosti Evrope da se pozicionira na globalnoj sceni, rekavši da Evropa nema polugu da izvrši pritisak na Rusiju.

“Trenutno nismo u mogućnosti da izvršimo dovoljan pritisak na Putina da okonča ovaj rat. Zavisni smo od američke pomoći“, rekao je Merc, prenosi danas Dojče vele.

Na sastanku “Koalicije voljnih” Nemačka nije obećala vojnu posvećenost Ukrajini ako se postigne mir između Kijeva i Moskve, naveo je Merc, dodajući da u međuvremenu zemlje poput Kine, Indije i Brazila produbljuju veze sa Rusijom.

S druge strane, Merc je pozdravio znake obnovljenog evropskog jedinstva, naglašavajući ulogu Nemačke u pokretanju tih napora.

“Berlin mora da ispuni svoju globalnu odgovornost jer to ide u korist i interesima same Nemačke”, zaključio je Merc.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da će zapadne trupe u Ukrajini smatrati “legitimnim metama”, odbacujući sigurnosne garancije koje je juče u Parizu formulirala takozvana Koalicija voljnih.

Više zapadnih zemalja signaliziralo je da su spremne poslati trupe u slučaju primirja u Ukrajini “kako bi garantovale mir”, prema riječima francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

Trupe iz najmanje 26 zemalja djelovaće kao “snaga uvjeravanja” kako bi zaštitile Ukrajinu i odvratile Rusiju od ponovnog napada nakon što trenutni rat završi, rekao je Makron.

“Ova snaga nema volju niti cilj vođenja rata protiv Rusije, ali je sila koja mora garantovati mir”, insistirao je.

Više od trideset zemalja predvođenih Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, uključujući većinu Evrope, kao i Kanadu, Tursku i Japan, čine takozvanu Koaliciju voljnih.

Mjesecima su radili s Ukrajinom na onome što se nadaju da će biti čvrste sigurnosne garancije.

Ali, Putin je odbacio ideju stranih snaga u Ukrajini.

“Ako se neke trupe pojave tamo, posebno sada, tookom vojnih operacija, polazimo od činjenice da će to biti legitimne mete za uništenje”, upozorio je ruski predsjednik.

Evropski čelnici su ožiljci prethodnih sporazuma s Rusijom – još iz 2015. – koji su se na kraju pokazali bezvrijednima u zaustavljanju sukoba u Ukrajini.

Čini se da su ovaj put odlučni da će Rusija biti trajno obeshrabrena.

Načelnici glavnih stožera posljednjih su sedmica učestvovali u onome što je jedan zvaničnik opisao kao “intenzivnu” diplomaziju kako bi finalizovali oblik garancije za Ukrajinu.

“Spremni smo. Mi Evropljani spremni smo pružiti sigurnosne garancije Ukrajini i Ukrajincima onog dana kada se potpiše mirovni sporazum”, rekao je predsjednik Makron, stojeći pored ukrajinskog predsjednika Zelenskog, prenosi “Channel4”.