Connect with us

Svijet

OŠTRO PROTIVLJENJE ZAGERA! “Zaustavite priliv ukrajinskih izbjeglica u Njemačku”

Opštine širom Njemačke ne mogu više da primaju izbjeglice, posebno one koji dolaze iz Ukrajine, izjavio je predsjednik udruženja lokalnih zajednica Rajnhard Zager.

On je u intervjuu za list “Noje oznabruker cajtung” upozorio da je veliki broj zajednica pod ogromnim pritiskom legalne i ilegalne migracije.

“Integracija svih ljudi više nije moguća”, rekao je Zager.

Zager je istakao da je savezna Vlada smanjila finansiranje opština koje se suočavaju sa ogromnim troškovima smještaja migranata i izbjeglica.

“Ako se broj izbjeglica brzo ne smanji, primjetno i trajno, problemi će postajati sve veći”, upozorio je Zager.

Prema njegovim riječima, to bi moglo dovesti do rastuće podrške krajnje desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku.

Zager zahtijeva da Vlada kancelara Olafa Šolca ukine takozvane građanske beneficije koje se trenutno daju ukrajinskim izbjeglicama, ponavljajući izjave koje je ranije ove godine dao bavarski premijer Markus Zeder.

“Uz svu dužnu solidarnost, postavljamo pitanje Ukrajini da li toliki broj ljudi iz zemlje koju je napala Rusija mora da dođe kod nas”, rekao je Zager.

On je naglasio da je samo južni njemački region Baden-Virtemberg primio duplo više ukrajinskih izbjeglica nego cijela Francuska.

“U zapadnoj Ukrajini bi mogli da se osnuju izbjeglički kampovi ili bi Poljska možda bila voljna da primi više ljudi uz podršku EU”, sugerisao je Zager.

Prema podacima Agencije UN za izbjeglice, NJemačka je primila oko 1,15 miliona ukrajinskih izbjeglica, što je najviše u Evropi, a za njom slijede Poljska, Češka i Velika Britanija.

Dok je oko dvije trećine ukrajinskih izbjeglica zaposleno u Poljskoj i Češkoj, u NJemačkoj radi samo oko 20 odsto, javio je ranije “Dojče vele”.

Trenutno ukrajinski državljani u NJemačkoj imaju pravo na više od 500 evra mjesečno, a djeca između 357 i 471 evra. Ovaj nivo pomoći je veći od podrške koja se pruža drugim kategorijama tražilaca azila i izbjeglica, podsjeća “Raša tudej”.

Prema anketi koja je provedena u februaru, gotovo 50 odsto ispitanika smatra da njemačka Vlada “previše podržava ukrajinske izbjeglice”, dok više od polovine vjeruje da su propali planovi integracije novopridošlica.

Drugo istraživanje sprovedeno za ZDF ranije ovog mjeseca pokazalo je da manje od polovine Nijemaca želi da njihova Vlada pošalje više vojne pomoći Ukrajini. Anketa koju je prošlog mjeseca naručio magazin FOKUS otkrila je da je 53 odsto ispitanika podržalo poziv pape Franje Ukrajini da se uključi u mirovne pregovore sa Rusijom bez ikakvih preduslova.

Svijet

AMERIČKA RAKETA ubila više od sto vojnika u UKRAJINI?

Kuban je naselje u Lugansku na istoku Ukrajine, nekih stotinak kilometara od fronta u ratu.

Inače je ovo mjesto daleko izvan dometa većine ukrajinskog oružja i snage Rusije tamo su se mogle osjećati relativno sigurno.
To objašnjava, prema pisanju američkog Newsweeka, zašto su se tamo u srijedu okupile možda i stotine ruskih vojnika, navodno zbog obuke. Po svemu sudeći, zaboravili su na balističke rakete tipa ATACMS američke proizvodnje koje, ovisno o modelu, imaju domet i do 300 kilometara, a njihovo kasetno punjenje može izbaciti i stotinu granata.
Dok su Rusi šetali na otvorenom polju izvan Kubana usred bijela dana, primijetio ih je jedan ukrajinski dron i ubrzo su prema njima poletjele četiri rakete. Jedna nije eksplodirala, ali preostale tri rasule su granate pretvorivši polje u zonu smrti, navodi ovaj list.

Jedna od raketa eksplodirala je direktno iznad grupe od oko 116 nezaštićenih Rusa. Moguće je da su svi poginuli, kaže američki Institut za ratne studije u Vašingtonu.

Napad u srijedu možda je bio i jedan od najkrvavijih u čitavom ratu te je znak lošeg planiranja ruskih komandanata. Morali su znati da je takav napad nedavno postao moguć, čak i vjerovatan. Nabavka raketa od SAD-a i ispaljivanje na ranjive tačke ruskih položaja posljednjih je mjeseci jedan od prioriteta ukrajinske vojske, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

IZMJENE ZAKONA U DANSKOJ! Dozvoljen abortus do 18. nedjelje

Danska vlada saopštila je danas da ublažava ograničenja za abortus prvi put u posljednjih 50 godina i da je ženama sada dozvoljen prekid trudnoće do 18. nedelje, umjesto do 12. nedelje, što je do sada bio slučaj.

Danska ministarka za rodnu ravnopravnost Mari Bjere izjavila je da će zakon takođe biti izmjenjen kako bi djevojčicama starim između 15 i 17 godina bilo omogućeno da abortiraju bez saglasnosti roditelja, prenosi Rojters.

„Riječ je o slobodi pojedinca, o pravu da odlučuje o svom tijelu i svom životu. Ovo je istorijski dan za ravnopravnost žena“, rekla je Bjere.

Očekuje se da izmjena zakona stupi na snagu 1. juna 2025. godine.

Besplatan abortus uveden je u Danskoj 1973. godine, a granica za prekid trudnoće bila je do 12. nedjelje jer su u to vrijeme svi abortusi obavljani hirurški, zbog čega bi kasniji abortus podrazumjevao veći rizik od komplikacija, navelo je dansko Ministarstvo zdravlja.

Prema zvaničnim podacima, ukupan broj abortusa u Danskoj stabilan je posljednjih godina i iznosi oko 14.000.

Najveći broj abortusa u Danskoj izvršen je 1975. godine, kada je obavljeno 27.900 prekida trudnoće.

Nastavi čitati

Svijet

POLICIJA U SAD UBILA NAORUŽANOG SREDNJOŠKOLCA: Pronađena i njegova poruka na srpskom jeziku

Američka policija ubila je u srijedu učenika ispred srednje škole u Viskonsinu nakon što je dobila dojavu da se tu nalazi naoružana osoba, saopštio je tužilac te američke savezne države Džoš Kol.

Kol je odbio da odgovori na pitanja novinara o tome da li je učenik otvorio vatru i da li je pokušao da uđe u školu.

Policija je saopštila da je “prijetnja neutralizovana” izvan zgrade srednje škole u selu Maunt Horeb, udaljenom oko 40 kilometara od prijestonice Medison.

Međutim, američki mediji su juče došli u posjed posljednjih poruka koje je učenik ostavio na svom snapchatu, prije nego je naoružan krenuo u školu.

Kako prenose mediji, jedna poruka je na finskom i u prevodu znači: “Izdignite se iz lanaca ropstva”, dok je druga poruka na srpskom “Moj tata je zločinac iz rata”, što zapravo predstavlja naziv jedne srpske pjesme.

Inače, mediji nisu objavili identitet žrtve niti odakle potiče. Policija je na mreži Facebook navela da nema više osumnjičenih i da niko nije povrijeđen “osim navodnog napadača”, prenosi Asošijeted pres.

Nastavi čitati

Aktuelno