Connect with us

Zanimljivosti

Ova zemlja priznala seksualni rad kao profesiju, UGOVORI, PENZIJE I PLAĆENO ODSUSTVO

Seksualni radnici u Belgiji od danas će moći da, kao i zaposleni u drugim profesijama, potpisuju formalne ugovore o zaposlenju i steknu prava na rad.

Novi zakon mnogi vide kao legalni napredak koji se može opisati kao “revolucija”.

Prema novom zakonu, seksualni radnici imaju pravo da odbiju klijente i biraju svoju praksu, prenela je agencija AP.

Ova mjera uslijedila je nakon odluke Belgije iz 2022. da dekriminalizuje seksualne radnike.

Novi propisi takođe predviđaju da će oni moći da koriste zdravstveno osiguranje, plaćena odsustva, dodatke za porodiljsko, naknadu za nezaposlene kao i pravo na penziju. Novim propisima regulisano je i njihovo radno vreme, kao i mere bezbjednosti.

“Ovo je nevjerovatan korak naprijed”, kazala je koordinatorka grupe Espas P. koja je učestvovala u sastavljanju nacrta zakona, Izabel Žaramilo, dodajući da to znači da belgijska država najzad priznaje kao legitimnu profesiju seksualnih radnika.

Ona je istovremeno ukazala da je to revolucija i sa stanovišta poslodavaca, pošto će sada morati da od države dobiju dozvolu da angažuju seksualne radnike.

Zemlje poput Njemačke i Holandije, legalizovale su pružanje seksualnih usluga, ali nisu primijenile tako sveobuhvatne propise o zaštiti profesije i prava na rad seksualnih radnka kao Belgija.

Tanjug

Zanimljivosti

OBJAVLJENI I DETALJI! Stiže nastavak kultne “Žikine dinastije”

U Beogradu je u toku snimanje novog nastavka čuvenog serijala Žikina dinastija u režiji Milana Konjevića, a po scenariju Milene Marković.

U glavnoj ulozi gledaćemo Nikolu Koju, Vesna Čipčić će ponovo biti Frau Elza, Vladimir Petrović još jednom će oživjeti Bobu, a prava pojačanje biće mladi Nikola Brun i Gavrilo Ivanković.

Novi film zvaće se “Povratak Žikine dinastije” a glavnu ulogu tumači Nikola Kojo, koji se vraća u liku Miše Pavlovića nakon više od 30 godina. Miši u Srbiju dolaze sinovi koje dugo nije vidio jer žive s Natašom u Moskvi, ali kada stignu momci koji nose imena svojih pradjedova – Žike i Milana, kreće nova luda godina, puna smijeha, avanture i porodičnih vrijednosti.

Stari junaci

Od starih likova vraćaju se Vesna Čipčić kao Frau Elza, kao i Vladimir Petrović kao Boba, a biće još nekih iznenađenja, najavljuju producenti.

Snimanje filma redovno obilazi i Jovan Marković, kreator starog serijala, koji je aktivno uključen i u produkciju novog djela, kao ko-producent i konsultant na scenariju. Novi scenario radila je njegova kćerka Milena Marković.

– Emotivno je. Sa jedne strane veoma me raduje što se nastavlja taj serijal i saga Žikine dinastije, koji je prihvatila publika i mlada i stara, od tada pa sve do danas. Ovaj nastavak je praktično na zahtjev publike koja je to toliko željela. Raduje me i što vidim predan i kompetentan rad ekipe koja radi ovaj nastavak. A malo sam i tužan, jer nema više većine glavnih aktera iz starih filmova. Sreo sam Vladu Petrovića poslije 40 godina i obojica smo evocirali uspomene sa određenom tugom što s nama nisu Gidra, Marko, Jelena, a posebno što nas je prerano napustila Rialda, koja je trebalo da ima veliku ulogu u ovom nastavku – rekao je.

O tome šta misli, kako će se ovaj film dopasti novim generacijama kaže:

“Nastojali smo da zadržimo određenu vezu između starih filmova i načina na koji su oni pravljeni i kako su naši heroji bili predstavljani, što je publika voljela. U novom filmu glavni lik je unuk, a kakav deda takav unuk, ali sada je to priča s mnogo više događanja i s bržim tempom. Mislim da smo napravili organski spoj između štimunga starih filmova i brzine modernog života.”

Mladost i iskustvo

Praunuci legendarnih likova biće u fokusu novog filma, a novi Žika biće Nikola Brun, dok će Milana igrati Gavrilo Ivanković. Jednu od glavnih uloga odigraće poznata manekenka i voditeljka Danijela Dimitrovska, kojoj će ovo biti prva filmska uloga!

Tu su i poznata glumačka imena kao što su Srđan Timarov, Mladen Sovilj, Jovo Maksić, Milena Predić, Slobodan Boda Ninković, te mlade glumice Katarina Veljović, Tamara Radovanović i Mina Nenadović.

Film se snima na lokacijama u Beogradu, Pančevu i na Zlatiboru.

Premijera se planira za jesen 2025. godine. Producenti su “Talking Wolf Productions” i Olimp produkcija, a izvršna produkcija je “Cinnamon Films”, dok je Film i Ton koproducent. Film su finansirali Filmski centar Srbije, kao i od platforma “Apolon”, na kojoj će biti dostupan nakon bioskopske distribucije.

Producenti ovog ostvarenja su Ognjen Rakčević i Milan Todorović, koji su takođe rekli prve impresije.

– Veoma je smiješno. Bukvalno je bilo dana kad smo plakali od smijeha! Imamo genijalne glumce. Jedva čekam da publika vidi naš film, mislim da će biti dostojan nasljednik legendarnog serijala – smatra Todorović, piše “Kurir”.

Agencije/Glas Srpske

Nastavi čitati

Zanimljivosti

PRAVIMO NAJBOLJU RAKIJU Makron uživa u srpskoj šljivovici

Srbi su poznati kao narod kod kog nijedno životno dešavanje ne može da prođe bez čašice rakije. Od rođenja, preko svadbi, slava pa sve do sahrana. Ono što je možda malo manje poznato jeste da upravo Srbi prave najbolju rakiju na čitavom svijetu.

U srcu Šumadije, u selu Viševac, rodnom selu Karađorđa smjestila se destilerija koja je zvanično proglašena trećom najmodernijom destilerijom na svijetu, odmah nakon destilerija u Tokiju i Kanadi, u Evropi drži prvo mjesto. Upravo tu je napravljena ta čuvena šljivovica – najbolja rakija na svijetu.

“Destilerija Emperus ima jako dugu porodičnu tradiciju i sve je počelo davnih tridesetih godina prošlog veka. Sada uz savremenu opremu i tehnologiju trudimo se i uspevamo da idemo u korak sa svetskim trendovima, ali ono što je svakako najvažnije kad su naši destilati u pitanju jeste voće koje koristimo a koje su uzgaja na našim voćnjacima koji se prostiru na oko 60 hektara. Na 40 hektara je šljiva, na oko 10 je crvena ranka, na ostaloj površini dunja i drugo voće” kaže za “RINU” Aleksandra Grozdanović iz destilerije Emperus.

Velika pažnja u ovoj destileriji posvećuje se, kako kaže sagovornica, procesu proizvodnje. Poenta je svake prerade da se iz svakog ploda izvuče najbolje. U njihovoj paleti proizvoda koji obilaze čitav svijet nalazi se 29 destilata, a svakako akcenat je stavljen na rakije od šljive i dunje.

“Naši proizvodi mogu se naći u Švajcarskoj, Velikoj Britaniji, u Australiji, Kini i naravno svim zemljama regiona. Našu rakiju dobio je i predsednik Francuske Emanuel Makron. To je šlljivovica stara 30 godina, takođe ima još poznatih ličnosti koji su ljubitelji naših pića” kaže Aleksandra.

Šumadijska šljivovica iz ove destilerije prva je i jedina rakija za sada koja ima oznaku zaštićenog geografskog porijekla, a koja dolazi iz Srbije. Rakija odležava tačno 18 mjeseci i to u hrastovim buradima. Posebno su ponosni na rezultate koje su njihova pića postigla na svjetskim eminentnim takmičenjima.

“Šljivovica stara oko trideset godina proglašena je najboljom srpskom šljivovicom svih vremena. Posebnim je čini kupaža i aroma i stoga je ona pravi izazov za kolekcionare. Proizvedena je u limitiranoj seriji od 954 boce, a jedna boca je prodata za čak 15.000 evra. Takođe, jedna od rakija na koje smo ponosni i koja je prošle godine pobrala važne svetske nagrade u konkurenciji od skoro 400 zemalja i među 1300 uzoraka jeste šljivovica stara 25 godina. Proglašena je apsolutnim pobednikom u svim kategorijama” kaže Aleksandra.

Da je proizvodnja, odležavanje i sama degustacija stvar životnog stila pokazuje i poseban trezor koji se nalazi u destileriji Emperus u selu Viševac.

“Ovde kod nas može da se kupi bure, koje će da napune određenim destilatom i onda mora to bure da se obilazi, tako se postaje deo porodice. Vreme odležavanja rakije zavisi od zapremine bureta, posle toga kupci kolekcionari mogu da naprave svoj proizvod, možda započnu i svoju poslovnu priču. Mi smo u trezoru popunili jedan deo, sada su u toku rezervacije u drugom delu. Interosovanje je zaista veliko”, rekla je Aleksandra.

Pored zaštićenog geografskog porijekla, najskuplje prodane i najbolje ocijenjene srpske šljivovice svih vremena ova srpska destilerija iz Šumadije ima takođe i brojne nagrade za najbolju rakiju od dunje, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAUČNICI TVRDE: Isus se “nije zvao Isus”

Postoje naučnici koji tvrde da Sin Božiji nije zvao Isus, već da je imao potpuno drugačije ime.

„Najuži vremenski okvir za Isusovo rođenje izgleda da je mart mjesec, tokom godina 6, 5 ili 4. p.n.e.“, objasnio je profesor Lorens Mikitjuk sa Univerziteta Perdju u Indijani za MailOnline.

Naučnici vjeruju da „Isus Hrist“ možda uopšte nije bilo ime Gospoda, pri čemu istoričari navode da bi Sin Božiji nosio ime na svom maternjem jeziku – aramejskom, koje uopšte ne zvuči kao današnje ime.

Pored toga, ime ‘Isus’ zapravo nije postojalo u vrijeme kada je on bio živ, a postoje čak i slova koja se nisu koristila u pisanoj formi sve do otprilike 1.500 godina poslije Isusove smrti.

Priča o Isusu širila se, a njegovo ime se mijenjalo tokom prevoda – od aramejskog, preko hebrejskog i grčkog, zatim latinskog, pa sve do 16. vijeka kada je dobilo sličan oblik na svim svjetskim jezicima. Dakle, očigledno je da je njegovo ime prošlo kroz dug proces prevođenja.

Kako je pravo ime Isusa?

Profesor Dinike Houtman sa Protestantskog teološkog univerziteta u Holandiji tvrdi da bi ono najvjerovatnije bilo Ješua ili možda njegova skraćena verzija, Ješu.

Profesor Houtman je za MailOnline rekao: „Njegovo ime bi vjerovatno bilo na aramejskom: Ješua.

Vjerovatno je tako i sebe predstavljao. Druga mogućnost je kraća forma Ješu, koja se koristi u kasnijoj rabinskoj literaturi.“

Stručnjak za rano hrišćanstvo sa Univerziteta u Birmingemu, profesor Kandid Mos, podržala je Houtmanovo mišljenje. Ona je izjavila za pomenuti medij: „Većina naučnika se slaže da je njegovo ime bilo Ješua ili možda Ješu, što je bilo jedno od najčešćih imena u Galileji prvog vijeka.“

Dakle, da li je pravo ime Isusa „Ješua Hrist“?

Pa, ne. Hrist potiče od grčke riječi ‘Hristos’, što znači ‘pomazanik’.

Njegovo prezime bi se vjerovatno odnosilo na njegovo rodno mjesto Nazaret, tako da bi njegovo ime vjerovatno bilo Ješu Nazarećanin, prenosi Nova.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno