Tramp je u intervjuu za Njujork post rekao da je spreman da se sastane sa najvišim iranskim liderima ako se postigne napredak u razgovorima.

Američki predsjednik je naveo da su Džej Di Vens, Stiv Vitkof, Džared Kušner i američki pregovarački tim na putu ka Islamabadu, gdje bi trebalo da stignu u roku od nekoliko sati.

– Trebalo bi da bude dijaloga sa Iranom, tako da pretpostavljam da se niko ne igra u ovoj fazi – rekao je Tramp.

Naglasio je da pregovori imaju jedan ključni i nesumnjivi zahtjev: Iran mora da se odrekne svog posedovanja nuklearnog oružja.

Tramp dodaje da bi bio spreman da se lično sastane sa iranskim liderima ako se postigne napredak.

To bi omogućilo Iranu da učestvuje u sledećoj rundi pregovora, a Teheran sada “pozitivno razmatra učešće u mirovnim pregovorima”, rekao je zvaničnik.

Konačna odluka još nije donijeta
Međutim, dodao je da konačna odluka još nije donijeta.

Iran je prethodno odbio američki prijedlog za drugu rundu direktnih mirovnih pregovora pre isteka prekida vatre.

Načelnik pakistanske vojske Asim Munir, ključni posrednik, prethodno je rekao Donaldu Trampu da je američka pomorska blokada glavna prepreka pregovorima.

Američke snage su uvele blokadu prošle nedelje i zaplijenile brod pod iranskom zastavom preko noći.

Indeks prenosi da je Munir Trampu poručio da je “blokada Ormuskog moreuza prepreka u razgovorima” s Iranom.

Tramp mu je na to odgovorio da će “razmotriti savjet” o tom ključnom plovnom putu, koji je suštinski zatvoren otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli napade na Iran, prenosi Kurir.

Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Ormuski moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku.

Približno 40 odsto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Ormuski moreuz.

Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdjevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Blumberg.

Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva.

Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama.

Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva.

Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, prenosi Tanjug.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.

Inicijativa za direktne pregovore

Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.

Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.

Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.

Prethodni pokušaji mira

Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.

Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.

Zastoj u pregovorima

Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.

I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.

Odnosi Ukrajine i Turske

Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.

Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.