Kristijan Šmit, koga RS ne priznaje za visokog predstanika uputio je pismo generalnom sekretaru UN-a uoči sjednice Savjeta bezbjednosti  Ujedinjenih nacija koja će se održati 6. maja, a na kojoj će biti riječi o BiH.

U pismu se navodi kako je izvještajni period obilježio značajan porast tenzija, što nesumnjivo predstavlja vanrednu krizu u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

– Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. godine donio prvostepenu presudu kojom je predsjednik RS Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabrana obavljanja političke funkcije u trajanju od šest godina zbog krivičnog djela neizvršenje odluke visokog predstavnika kojom su obustavljene sve aktivnosti na donošenju odluke Ustavnog suda BiH. Nakon presude, vlasti RS odgovorile su neviđenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine usvajanjem zakona koji efektivno zabranjuju rad pravosuđa na državnom nivou i državnih organa za provođenje zakona na teritoriji RS. Ove akcije imaju za cilj stvaranje paralelnog i konfliktnog sistema između državnih i entitetskih institucija. Nakon toga, usklađujući se sa njihovim redovnim javnim izjavama u kojima su pozivali na “mirno raspuštanje” i “mirno razdruživanje” i uzastopno pozivanje na “izvorni Dejton” ili “odvajanje”, predsjednik RS Dodik najavio je planove za podnošenje nacrta novog Ustava RS. Ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava označava posebno opasan korak-navodi se u pismu.

Izmešu ostalog, pohvaljeno je rukovodstvo Brčko distrikta koje je uspjelo zadržati fokus na reformskoj agendi i izbjeći da bude zaglavljeno u nedavnim političkim dešavanjima, posebno onima nakon prvostepene presude Dodiku

Takođe, u izvještaju su istaknuti kadrovski problemi u policijskim organizacijama u zemlji, uključujući SIPA-u i Graničnu policiju, nastavljeni su i u izvještajnom periodu.

Trenutna popunjenost policijske strukture u cijeloj zemlji ostaje između 70 i 80 posto njenih kapaciteta. Mnogi policajci su dostigli starosnu dob za penziju, ali izgleda da među mladima postoji mali interes za popunjavanje kadrova u ovoj javnoj službi. Štaviše, navodi se da neki policajci napuštaju svoje redove kako bi se zaposlili na bolje plaćenim poslovima.

Poseban dio izvještaja posvećen je Dodikovim “prijetnjama protjerivanjem službenika SIPA-e s teritorije RS”

Isto tako, Šmit je u izvještaju naveo verbalne prijetnje koje je Dodik uputio vlasnicima i urednicima banjalučkih medija BUKA, Capital.ba i BN na mitingu 26. februara 2025. godine, tokom kojeg ih je optužio da su od Američke agencije za međunarodni razvoj primili stotine hiljada dolara kako bi “lično uništili Republiku Srpsku” i napali njega.

– Dodik je dodao da “narod treba da im sudi zbog toga”. Savjetnik predsjednika RS Branislav Okuka uveče narednog dana verbalno je napao i fizički se obračunao sa novinarima BN TV-a, Al Jazeere i RTL-a. Napadi i prijetnje protiv ovih medija su stalni problem – navodi se u izvještaju, prenosi Avaz.

Pročitah prije 5-6 dana da će Hrvatska da donese Zakon po kome će uklanjati spomen obilježja podignuta nako ’90. godine i iskreno mislih da je loše smišljen vic. Međutim, iznenađenjima nikada kraja, ako nas predstavnici Hrvata i nosioci vlasti te zemlje mogu iznenaditi.

Istakao je ovo član PDP-a Miroslav Ševo navodeći  da nikada, pa ni danas nije pomislio da su svi Hrvati isti, ili da imaju iste namjere, ali očigledno da njihovi predstavnici koji čine vlast u zemlji, a samim tim i većinu, ne mijenjaju kurs još iz perioda Austro-ugarske, Velikog rata, Drugog svjetakog pa i poslednjeg na teritoriji nekadašnje Jugoslavije, i “zatiranja naroda, Srba, i dokaza da je veći dio teritorije Hrvatske, zemlja Srba, koje su protjerali, ubili ili pokrstili/unijatili”.

– Ono što me iznenađuje, je tišina “velikooooog zaštitnika interesa Srba” predsjednika Republike Srpske. Tišina koja para uši, pa bih ga pitao:
Koliko to košta patriotizam, poručniče? Čije ti interese preCjedniče zastupaš? Da li je tapšanje Milanovića vrijednije od Oluje, Bljeska, Jasenovca, Gradine i hiljade stratišta? Da li će konzul Hrvatske u Banjoj Luci biti proglašen nepoželjnom osobom? Morao bih da pitam i predstavnicu Srba u predsjedništvu Bosne i Hercegovine: Da li će biti protestne note prema ambasadi Hrvatske ili je đed miliji? -upitao je Ševo.

Republička komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske utvrdila je da je Ljiljana Lizdek (SNSD) mjesecima unazad u sukobu interesa s obzirom na to da istovremeno obavlja funkciju načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti grada Istočno Sarajevo i odbornika u Skupštini opštine Pale.

Lizdekova je na posljednjim lokalnim izborima osvojila odbornički mandat. Prije nego što ga je preuzela, podnijela je ostavku na načelničku poziciju na koju je imenovana u maju 2022. godine.

Međutim, kako je komisija utvrdila, ona je i pored ostavke nastavila da vodi odjeljenje i bude odbornik, sa čime je prekršen Zakon o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave.

To su otkrili preko Poreske uprave Republike Srpske, u kojoj su saznali da i pored ostavke, ona i dalje nije odjavljena jer niko od nadležnih nije ni podnio zahtjev za odjavu.

“Iako je dostavljena ostavka Ljiljane Lizdek na nespojivu funkciju, utvrđeno je da taj radni odnos u stvarnosti nije prestao, te da lice i dalje obavlja dvije nespojive funkcije i tako vrši povredu Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave. Pored toga, došlo je i do povrede Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti”, navodi se u rješenju komisije.

Lizdekova se branila činjenicom da je ostavku na mjesto načelnika predala 25. decembra prošle godine, odnosno prije konstituisanja Skupštine opštine Pale.

U Transparency International BIH podsjećaju da Zakon o službenicima i namještenicima propisuje jasno nespojivost između pozicije rukovodećeg službenika, u koje spadaju i načelnici odjeljenja, i funkcije odbornika, ali i definiše ko je nadležan da taj problem riješi.

“Ukoliko se utvrdi nespojivost, zakon propisuje da gradonačelnik nakon sprovedenog postupka za utvrđivanje nespojivosti donosi rješenje o prestanku radnog odnosa službenika. Dakle, mora se utvrditi prestanak radnog odnosa, odnosno ukoliko je ona u ovom slučaju dala ostavku, i to se mora konstatovati”, kažu u TIBIH.

Napominju i da nadzor nad ovom obavezom osim Komisije, vrši upravna inspekcija koja može utvrditi nespojivost funkcija ako postoji, naložiti određene mjere, te izreći sankcije ukoliko se ne izvrše naložene mjere.

CAPITAL je u više navrata pokušao da dobije izjavu načelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića, ali nam se na telefon nije javljao. Njegova služba nas je za sva pitanja uputila na Komisiju.

CAPITAL