Connect with us

Svijet

NJEMAČKA TAJNA SLUŽBA UDARILA PEČAT: AfD je zvanično ekstremistička organizacija i prijetnja poretku

Njemački medij Tagesschau javlja da je Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka Njemačke (Bundesamt für Verfassungsschutz) donio konačnu procjenu o krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) – sada je službeno označena kao “utvrđeno desnoekstremistička organizacija”.

Do sada je AfD na saveznom nivou bila pod prismotrom kao “sumnjiv slučaj” zbog mogućeg ekstremizma, ali nakon godina prikupljanja dokaza, Verfassungsschutz je jutros objavio da više nema sumnje: cijela partija predstavlja prijetnju ustavnom poretku Savezne Republike Njemačke.

U zvaničnom saopštenju se navodi da su “nagli porast pokazatelja” i njihovo višestruko potvrđivanje doveli do ove drastične promjene ocjene.

Više od 1.000 stranica dokaza

Prema informacijama njemačkog javnog servisa ARD i njegove redakcije iz Berlina, ova odluka je utemeljena na opsežnom izvještaju koji ima preko 1.000 stranica. U dokumentu se navodi da AfD sistematski krši temeljna načela demokratije, pravne države i ljudskog dostojanstva – što su osnovne vrijednosti njemačkog ustavnog poretka. Upravo zbog ovakvih kršenja, Savezni ured više ne koristi izraz “sumnja”, već utvrđuje da je ekstremizam sastavni dio djelovanja i političkog identiteta AfD-a.

AfD je još 2019. godine prvo bio klasifikovan kao “prvobitni slučaj nadzora”, što je Verfassungsschutzu omogućavalo isključivo praćenje javnih izjava funkcionera partije. Već 2021. godine, AfD je prešao u kategoriju “sumnjivog slučaja”, nakon čega su obavještajnim službama otvorena vrata za primjenu ozbiljnijih metoda nadzora, uključujući prikupljanje podataka putem doušnika, nadzor komunikacija i finansijske istrage – sve uz saglasnost Bundestagove G10 komisije.

AfD je od početka osporavao svaki korak tajne službe, pa i činjenicu da se njihove procjene objavljuju javno. No, uprkos njihovim tužbama, i Upravni sud u Kölnu i kasnije Viši upravni sud u Münsteru potvrdili su zakonitost nadzora.

Iako još nije donesena konačna odluka najvišeg upravnog suda u Leipzigu o tome da li je klasifikacija “sumnjivog slučaja” pravno potpuno čista, ta odluka se očekuje i više se tiče proceduralnih detalja, a ne same suštine slučaja.

Sud u Münsteru je još tada pozvao Verfassungsschutz da konačno odluči da li se sumnje u ekstremizam potvrđuju ili ne – što se sada i desilo. Prema pisanju Tagesschaua, s ovom odlukom se čekalo i zbog ranijih izbora za Bundestag, kako Savezni ured ne bi bio optužen da utiče na izborni proces.

Da li slijedi zabrana partije?

Nova procjena Verfassungsschutza dodatno podgrijava debatu o mogućoj zabrani AfD-a. Međutim, kako Tagesschau naglašava, automatske veze između proglašenja jedne partije ekstremističkom i njene zabrane – nema. Odluka o zabrani je političkog karaktera i može biti donesena isključivo ako Bundestag, Bundesrat ili njemačka vlada podnesu zvanični zahtjev Ustavnom sudu.

Jedna takva inicijativa iz redova Bundestaga, koju je ranije pokrenuo CDU-ov zastupnik Marco Wanderwitz, propala je u januaru jer nije dobila dovoljno podrške.

Uprkos svemu, AfD već godinama insistira da je pod prismotrom iz političkih razloga, te se očekuje da će i ovu najnoviju odluku Saveznog ureda pokušati osporiti pred sudom. No, stvarnost je neumoljiva – AfD je sada i zvanično proglašen za organizaciju čiji je ekstremizam nepobitan i opasan po ustavni poredak.

Ova procjena već ranije je donesena za podružnice stranke u njemačkim pokrajinama Saksoniji, Tiringiji i Saksoniji-Anhalt, a od sada se odnosi i na samu saveznu partiju, prenosi Klix.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno