Connect with us

Svijet

PEDOFIL TVRDI da ne može da bude deportovan u Iran, jer je “PREŠAO U HRIŠĆANSTVO”

Pedofil iz Irana, koji se 14 godina borio za azil u Velikoj Britaniji, tvrdi da ne može da bude deportovan u rodnu zemlju jer je “prešao u hrišćanstvo” i ima istetoviran krst, prenio je Dejli mejl.

Seksualni prestupnik (45), koji je opisan kao “opasnost po zajednicu”, kršten je 11 dana prije nego što je uložio najnoviju žalbu da ostane u Britaniji.

Prošle godine, imigracioni sudija je odbacio njegovu odbranu i presudio da njegov propust da prizna “užas svojih bolesnih zločina pokazuje da nije hrišćanin”. Međutim, kako dodaje londonski list, u “zapanjujućem” razvoju događaja, sudiju je ukorio viši sudija zbog, kako se navodi, “potpuno neprikladne analize” pedofilovog “odnosa sa Bogom”.

Slučaj, koji je pregledalo već šest sudija tokom dugotrajnog ciklusa žalbi, ponovo će ići na imigracioni sud.

Seksualni prestupnik M.M. je jedan od 300 migranata koji su uložili žalbu Gornjem imigracionom tribunalu, braneći se da su prešli u hrišćanstvo. Među njima je i muškarac (43) iz Bangladeša, koji je osuđen na minimalnu kaznu od 12 godina zbog ubistva žene, i 37-godišnji Somalijac, kriminalac osuđen po 12 tačaka optužnice, među kojima je oružani napad i provala.

Bivša ministarka policije Priti Patel rekla je da je slučaj M.M. “užasavajući”, dodajući da “crkva mora da prestane da pruža pomoć opasnim kriminalcima i onima koji žele da zloupotrijebe britanski pravni sistem”.

-Ovakvi, nasilni kriminalci moraju ići u zatvor, pravo iz aviona. To je ono što javnost očekuje – rekla je Patel.

Engleska crkva insistira na priči da nije njen posao da provjerava tražioce azila.

Sudski dokumenti pokazuju da je M. M. ilegalno ušao u Britaniju 2010. godine, nakon što je pobjegao iz Irana, a tada mu je dva puta odbijen zahtjev da dobije azil. Šest godina kasnije, čekajući odluku britanskih vlasti da li može da ostane na neodređeno, osuđen je za dva seksualna napada, za šta je dobio 7,5 godina zatvora. Sudski dokumenti otkrivaju da je počinio zlodjelo protiv djeteta.

Dobio je papire za deportaciju 2018. godine, ali se onda žalio sudu za ljudska prava. Kasnije te godine, počeo je da dolazi u zatvorsku kapelu, a 2020. godine, njegova žalba je odbijena i bio je blizu deportacije. Onda je podnio novu žalbu, rekavši da će biti mučen i ubijen u Iranu jer je napustio islam. Takođe je rekao da bi bio u opasnosti u Iranu jer je njegov brat radio za BBC. U februaru 2020. godine, 11 dana nakon što je podnio žalbu, on je kršten.

U martu 2021. godine, sudija Pol Kraters uvažio mu je žalbu, uz presudu da je M.M. postao “suštinski posvećen hrišćanskoj vjeri” i da bi bio u “realnoj opasnosti” u Iranu.

Related Topics:

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno