Connect with us

Nauka i tehnologija

PLAN OD 50 MILIJARDI DOLARA: Naučnici imaju ideju kako da spriječe otapanje “LEDENJAKA SUDNJEG DANA”

U potrazi za suzbijanjem potencijalnih katastrofalnih posljedica urušavanja ledenjaka, geoinženjeri istražuju inovativne tehnologije.

Džon Mur, glaciolog i naučnik geoinženjeringa na Univerzitetu u Laponiji, predlaže jedinstveno rješenje koje uključuje ogromne podvodne zavjese koje se protežu dužinom 100 kilometara.

Te zavjese trebale bi spriječiti toplu morsku vodu da dopre do ledenjaka i otapa ga, a Mur je zamislio njihovo usidrenje na Amundsenovo morsko dno, kako bi spriječili protok toplih struja do ledenjaka poput Tvaitesa.

Ideja je postupno povećavati prototipove sve dok dokazi ne pokažu da je tehnologija dovoljno stabilna za instaliranje na Antarktiku, objašnjava Mur, naglašavajući potrebu za oprezom i prilagodljivošću u provedbi takvih mjera.

Ledenjak Tvaites, poznat i kao ”ledenjak Sudnjeg dana”, trenutno je odgovoran za četiri odsto globalnog porasta nivoa mora, jer je izgubio više od 1.000 milijardi tona leda od 2000. godine. Potencijalni kolaps Tvaitesa mogao bi dovesti do kaskadnog efekta, podižući nivo mora za tri metra i dovodeći u opasnost 97 miliona ljudi širom svijeta.

Murova ideja za podvodne zavjese uključuje sigurniju alternativu masivnom zidu, uz fleksibilnost uklanjanja ili redizajniranja ako je potrebno. Svaka intervencija trebala bi biti nešto što možete vratiti u prvobitno stanje ako se predomislite, tvrdi on, naglašavajući važnost prilagodljivosti.

Dok je tehnologija još u fazi testiranja, Mur ističe stalne napore na Univerzitetu Kembridž, gdje naučnici razvijaju i testiraju prototipove u manjem obimu. Procjenjuje da će početni eksperimenti koštati 10.000 dolara, s predviđenim zahtjevima od 10 miliona dolara za daljnji razvoj.

Želimo odgovor na pitanje šta bi moglo poći po zlu? A ako za to nema rješenja, onda na kraju jednostavno morate odustati, navodi Mur, naglašavajući predanost temeljitom testiranju.

Za postavljanje podvodnih zavjesa u Amundsenovo more bilo bi potrebno vrtoglavih 50 milijardi dolara.

Uprkos značajnom finansijskom ulaganju, Mur naglašava aspekt socijalne pravde, predstavljajući ga kao pravedniji pristup u poređenju s rastućim troškovima globalne obalne odbrane od porasta mora.

Očekuje se da će troškovi zaštite nivoa mora širom svijeta, samo obalne odbrane, iznositi oko 50 milijardi dolara godišnje po metru porasta nivoa mora, ističe Mur, naglašavajući ekonomske izazove s kojima se suočavaju mnogi obalni gradovi u prilagođavanju porastu nivoa mora, piše Zimo.

Nauka i tehnologija

KUDA OVO VODI? Apple razvija sistem koji može da razumije šta KORISNIK VIDI NA EKRANU

Apple istraživački tim napravio je veliki korak napred u razvoju vještačke inteligencije novim sistemom koji olakšava komunikaciju sa glasovnim asistentima tako što može preciznije da razumije šta korisnik vidi na ekranu i u kom kontekstu se nalazi.

ReALM koristi velike jezičke modele za rješavanje složenih problema identifikacije referenci na ekranu, pretvarajući ih u zadatak modeliranja jezika. Ova inovacija dozvoljava sistemu značajna poboljšanja u performansama u poređenju sa postojećim metodama, čime se olakšava razumijevanje konteksta od strane glasovnih asistenata i omogućava korisnicima da postavljaju pitanja vezana za ono što vide na svom ekranu.

Jedna od ključnih inovacija ReALM-a je sposobnost rekonstrukcije vizuelnog prikaza ekrana kroz tekstualnu reprezentaciju, što uključuje parsiranje entiteta na ekranu i njihove lokacije. Ovo omogućava da se fino podešavanje jezičkih modela specifično za razumijevanje referenci, čime se postižu bolje performanse u odnosu na postojeće modele, uključujući i GPT-4.

Ovo istraživanje pokazuje potencijal specijalizovanih jezičkih modela za obavljanje zadataka poput rješavanja referenci u realnim sistemima, gdje je upotreba velikih modela ograničena zbog zahtjeva za brzinom ili računarskim resursima. Apple svojim radom na ovom polju signalizira nastavak investicija u razvoj Siri i drugih proizvoda, čineći ih sposobnijim za razumijevanje konteksta i pružanje prirodnijih interakcija.

Uprkos ovom napretku, istraživači upozoravaju na ograničenja, kao što su izazovi u obradi kompleksnijih vizuelnih referenci, što može zahtijevati integraciju tehnika iz računarske vizije i multimodalnih pristupa.

Ejpl se nalazi u AI trci, gdje se suočava sa jakom konkurencijom od strane vodećih tehnoloških kompanija. Uprkos svojoj poznatoj tajnovitosti, najave o novim AI inicijativama i proizvodima ukazuju na to da kompanija intenzivno radi na širenju svojih AI kapaciteta, uključujući potencijalno predstavljanje novih modela i AI funkcija na svojoj godišnjoj “WWDC” konferenciji, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

NOVO OTKRIĆE NAUČNIKA! Uočena najstarija “mrtva” galaksija

Naučnici su otkrili galaksiju koja je prestala da stvara nove zvijezde prije više od 13 milijardi godina, što je čini najstarijom ‘mrtvom’ galaksijom ikada viđenom.

Otkriće pomoću svemirskog teleskopa “Džejms Veb” moglo bi da promijeni naša saznanja o ranom univerzumu, prenijela je Ansa.

Istraživanje je sproveo međunarodni tim na čelu sa Tobijasom Luserom, sa Kavli instituta Univerziteta u Kembridžu.

U istraživanju je učestvovao i Italijan Stefano Karnijani iz Skuole Normale Superiore di Piza. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nejčer.

“Galaksijama je potrebna bogata zaliha gasa za formiranje novih zvijezda, a rani univerzum je bio kao bogat bife“, rekao je Luser.

Međutim, prema podacima sa teleskopa Veb, drevna galaksija je bila kratkog vijeka i stvarala zvijezde između 30 i 90 miliona godina, a zatim se zaustavila.

Postoji nekoliko mogućih razloga za to, ali najvjerovatnije je prisustvo velike crne rupe koja je uvukla većinu međuzvjezdanog gasa u sebe, uklanjajući sirovine potrebne za formiranje novih zvijezda.

To se obično dešava u novijim erama, dok novootkrivena galaksija datira samo 700 miliona godina nakon Velikog praska.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

STIŽE PRVI SAVITLJIVI AJFON! Evo kad će ga tačno predstaviti

Agencija za istraživanje tržišta Omdia predviđa da će Apple 2026. godine predstaviti svoj prvi sklopivi iPhone sa ekranom veličine između 7 i 8 inča. Ova informacija objavljena je na konferenciji za štampu u Seulu, gde je stariji istraživač Kang Min-So podelio detalje o planovima razvoja OLED panela i sklopivih ekrana kompanije Apple.

Omdia takođe navodi da će Apple lansirati OLED iPad Air 2028. godine, označavajući značajan korak u evoluciji Apple tablet uređaja. Uz to, izvještaj sugeriše rastuću potražnju za OLED notebook-ovima, sa prognoziranim globalnim isporukama koje će dostići preko 58 miliona jedinica do 2030. godine.

Prema Omdia, Apple sklopivi iPhone predstavljaće značajan pomak u dizajnu mobilnih uređaja, koristeći prostor za inovacije koje su već istražili konkurenti kao što su Samsung i Huawei. Ovo bi moglo da omogući Apple-u da svojim korisnicima ponudi nove funkcionalnosti i poboljšano korisničko iskustvo.
Predviđanje o lansiranju OLED iPad Aira 2028. godine ukazuje na Apple-ove planove da unapredi kvalitet ekrana svojih tablet uređaja. OLED tehnologija omogućava tanje panele, bolji kontrast i manju potrošnju energije u poređenju sa tradicionalnim LCD ekranima.

Očekuje se da će potražnja za OLED notebookovima rasti zbog njihovih prednosti u odnosu na LCD ekrane, uključujući bolji prikaz boja i viši kontrast. Omdia predviđa značajno povećanje isporuka OLED notebook-ova, što ukazuje na promjene u preferencijama potrošača i strategijama proizvođača, prenosi Telegraf

Nastavi čitati

Aktuelno