Connect with us

Politika

PLJUŠTE OPTUŽBE! Ko je kriv za neuspjeh BiH na putu u EU?

Iako rok za usvajanje “evropskih zakona” neophodnih za otvaranje pregovora BiH sa EU još nije istekao, već su počele optužbe ko je kriv, i gotovo je izvjesno da neće biti usvojeni zakon o sudovima i zakon o sukobu interesa, a pogotovo ne izmjene Izbornog zakona BiH, koji je takođe bio dio paketa dogovora lidera političkih partija koje čine vlast na nivou BiH.
Jedini “evropski zakon” koji bi mogao biti usvojen je zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma s obzirom na to da je za danas zakazana sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi se o tome trebalo odlučivati.

Još ranije gotovo svi lideri političkih partija, uključujući i one iz Republike Srpske, rekli su da nemaju ništa protiv tog zakona, koji je još ranije usvojen i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“Nije ostalo mnogo vremena da se riješi problem zakona o pranju novca i finansiranja terorizma, zakona o sudovima i o sukobu interesa. Moramo vidjeti zakone ne samo usvojene u Savjetu ministara, nego i u oba doma parlamenta. Moja šefica Ursula fon der Lajen je prije nekoliko sedmica rekla da nam treba svaki mogući argument koji možemo predstaviti u Briselu”, rekao je Johan Zatler, šef Kancelarije EU, dodajući da se radi o velikoj prilici za BiH te da su sedmice uoči Evropskog samita, koji se održava od 21. do 23. marta, ključne i da se nada da će danas biti prva odluka u Domu naroda o zakonu o pranju novca, a sljedeće sedmice druga dva zakona, prenose Nezavisne.

Zatler, međutim, smatra da nema vremena za usvajanje izmjena Izbornog zakona, a koje su, kako je istakao, ključne za evropski put, jer se mora mijenjati i Ustav BiH, osim u dijelu integriteta izbornog procesa, dok je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, juče istakao da mu je prijedlog Hrvatskog narodnog sabora, odnosno HDZ-a, neprihvatljiv.

Ipak, iako do sjednice Evropskog samita, pa i do kraja mjeseca koji je postavljen kao neki rok, još ima vremena, Ambasada SAD već je izašla sa saopštenjem da će u slučaju da BiH ne dobije zeleno svjetlo za početak pregovora, krivac biti Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

“On sada želi pobjeći od odgovornosti za svoje postupke, ali ako BiH ne učini još jedan korak naprijed u martu, jasno je gdje će biti krivica: na gospodinu Dodiku”, objavljeno je na nalogu Ambasade SAD u BiH na društvenoj mreži X.

Slično kao i Ambasada SAD misli i Konaković, koji je rekao: “Super mi je ovaj zadnji Dodik kojeg gledam. Veći je evropejac nego svi mi”.

“Ne znam kakva će mu biti reakcija iz Moskve na sve ovo. Njegova najava i stalna retorika mogu jedino napraviti problem njemu i Republici Srpskoj. Izložiće ih ogromnoj izolaciji. Bitno je da znamo koliko nam znači evropsko tržište”, rekao je Konaković, koji je isto kao i Ambasada SAD u priču o evropskom putu i neuspjehu upleo i Rusku Federaciju.

Sam Dodik, reagujući na Ambasadu SAD, rekao je da oni svakim svojim obraćanjem, i njeni eksponenti podržavaoci, potvrđuju koliko im je zapravo stalo do očuvanja kolonijalnog statusa BiH.

“Svakim svojim obraćanjem Ambasada SAD, njeni eksponenti i podržavaoci, potvrđuju koliko im je zapravo stalo do očuvanja kolonijalnog statusa BiH. Draga gospodo iza tastature, pitanja koja vi postavljate vas se ne tiču. Radi se o EU integracijama, kojima je srpski narod posvećen i o kojima razgovaramo s institucijama EU ili njihovim predstavnicima ovdje. Možete li zadržati bar malo pristojnosti u ponižavanju čitavog kontinenta miješanjem u stvari koje se vas apsolutno ne tiču”, naveo je Dodik u svojoj objavi navodeći da su on lično i Republika Srpska uključeni u dogovor te da je problem što su partneri sa kojima bi trebalo da dogovaraju isključeni kao i da ih je upravo Majkl Marfi, ambasador SAD u BiH, isključio, ili možda želi pregovarati umjesto njih.

On je rekao da to vide i građani bošnjačke nacionalnosti te da im zato podvala neće proći, i neće ni njega ni Republiku Srpsku optužiti za neuspjeh, istovremeno naglašavajući da će upravo Marfi biti glavni krivac ukoliko BiH ne otpočne pregovore s EU.

I pored toga što su već počele optužbe za neuspjeh BiH, Edin Forto, predsjednik Naše stranke, nada se da će do kraja februara radne grupe koje su formirane usaglasiti ključne zakone za dobijanje datuma za otvaranje pregovora s EU.

“Nadam se da će se uskoro ti zakoni svesti na možda jednu ili dvije stvari koje treba da se razriješe. U idealnom scenariju će se i te stvari riješiti i dobićemo gotov tekst”, rekao je Forto.

Politika

ZAVRŠENA SJEDNICA PDP-a! “Politički radikalizam Dodikovog režima vodi Srpsku u IZOLACIJU I PROPAST”

Sjednica Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP) održana je danas u Banjaluci. Na sjednici je razmatrana aktuelna politička situacija.

PDP je najavio da će predložiti Zakon o predsjedniku Republike Srpske, kojim bi se jasno definisalo ko će obavljati funkciju predsjednika kada je on spriječen.

Kako navode, PDP ima rješenje i za pravni i politički problem nastao nakon oduzimanja predsjedničkog mandata Miloradu Dodiku.

-Potreban nam je zakon o predsjedniku. On treba da definiše kako se prevazilazi ova situacija. Da li polovina ili 2/3 narodnih poslanika može izglasati ko će mijenjati predsjednika ako on nije u mogućnosti da obavlja funkciju. Otvoreni smo za razgovor- rekao je Draško Stanivuković predsjednik te stranke.

Najava rezolucije ili deklaracije o samoopredjeljenju jednog naroda u BiH, upozorava Stanivuković, može dovesti do eskalacije.

-Nema potrebe za jednom takvom rezolucijom. Da li mislite da jedan narod može da donese takvu rezoluciju, a da ne dođe do produbljivanja krize- poručuje Stanivuković.

Za Stanivukovića ni referendumi nisu rješenje.

-Mi ne znamo referendumsko pitanje. U ovom trenutku sve to djeluje više kao mobilizacija biračkog tijela. Referendum se po nama može raspisati samo u dva slučaja. Prvi je kada nismo sigurni šta narod misli, a drugi je onaj konačni za koji nije vrijeme.

Najava prekida evropskog puta, rezolucije i referendumi su opasni po Republiku Srpsku -rekao je Stanivuković.

Za predsjednika PDP-a politički potezi aktualne vlasti su neozbiljni, ali i opasni.

-Protiv smo političkog radikalizma koje rukovodstvo Republike Srpske najavljuje. To nas može voditi samo u dalju izolaciju, a to je nešto što mi ne možemo izdržati- kaže Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

NS RS ODLUČUJE: Referendum neće provesti RIK, već ad hoc komisija

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je za sutra u 10 časova, a Kolegijum parlamenta usvojio je dnevni red od četiri tačke, od kojih bi vjerovatno najinteresantnija trebala da bude Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi (po hitnom postupku) RS.

Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine”, izmjenama i dopunama ovog zakona trebalo bi da se definiše da najavljeni referendum u Srpskoj sprovede Ad hoc komisija umjesto Republičke izborne komisije (RIK).

“Mi smo predložili da bude mogućnost da ad hoc komisija, kao model koji smo imali na referendumu o Danu Republike, sprovede taj referendum. Znači da ga ne sprovodi Republička izborna komisija u aktuelnom sastavu ni neka nova, jer je nismo izabrali još, nego da se ostavi mogućnost da se odlukom Narodne skupštine RS, a po prijedlogu Komisije za izbor i imenovanje, imenuje komisija koja će sprovesti referendum”, kazao je Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a.

Dodao je da će ovaj zakon biti uvod u četvrtu tačku koja je na dnevnom redu posebne sjednice, a to je “Razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku”.

“Tu ćemo donijeti odluku o raspisivanju referenduma sa naravno referendumskim pitanjem i datumom održavanja”, poručio je Mazalica.

Na pitanje može li da otkrije kada bi to trebalo da bude, pošto je u srijedu nakon sastanka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj saopšteno da su datumi za održavanje referenduma 18. ili 25. oktobar, Mazalica je rekao:

“Pratimo i analiziramo kako će se stvari odvijati s obzirom na rokove. Jer imamo sada ovaj zakon o referendumu, potrebno je da on stupi na snagu i onda da nakon njega NS RS imenuje komisiju koja će provesti referendum i da utvrdi konačan datum referenduma”.

Mazalica nije mogao u ovom trenutku da otkrije na koji način će se birati ad hoc komisija i ko bi je mogao činiti.

Što se tiče ostalih tačaka koje su na dnevnom redu, pred poslanike će prvo izaći Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske u ostavci, koji treba da obrazloži zbog čega je podnio ostavku.

Poslanici neće imati mogućnost da o tome razgovaraju sa Viškovićem, jer se to samo prima k znanju, a nema glasanja niti rasprave.

Nakon toga, predviđeno je da bude razmotrena “Informacija o presudi Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci CIK BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku i zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija Republike Srpske”.

Kako je Mazalica rekao ovim povodom, predviđeni su određeni zaključci, ali nije otkrio više detalja o njima.

Tvrdi da institucije u Srpskoj samo izvršavaju političku borbu za poziciju Republike Srpske.

“Odbacićemo presudu Suda BiH i CIK BiH. Prijevremeni izbori u Srpskoj neće biti održani”, poručuje Mazalica.

Na naše pitanje koliko je siguran u to, odgovara:

“Ako budu održani, neće biti prihvaćeni. Neće imati potreban ni legitimitet, ali Srpska to ne treba dozvoliti jer se radi o kršenju Ustava Republike Srpske, a znamo šta znači kad se krši ustav. Na kraju krajeva, ni ta odluka CIK BiH nije u skladu sa nekim ranijim odlukama koje su se odnosile na FBiH, gdje je stavljen prioritet na Ustav FBiH u odnosu na Izborni zakon BiH. Mi praktično imamo ovdje da su u obje intervencije Kristijana Šmita, i na Izborni zakon BiH i na Krivični zakon BiH, a radi se o dva jako važna zakona, praktično stvorene pretpostavke za političku eliminaciju i smjenu predsjednika Republike Srpske, što je ozbiljan udar koji ne samo da nije usklađen sa Ustavom RS, nego nije u skladu ni sa Bonskim ovlašćenjima niti sa mandatom i legitimitetom samog Kristijana Šmita”.

Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a, smatra da se vladajuća većina na ovaj način sprema da “ide putem radikalizacije i eskalacije, a ne da vodi stvari putem mira, stabilnosti i sigurnosti građana”.

Ističe da ne zna kakvi bi mogli biti zaključci koji se tiču odbijanja presude Suda BiH prema Miloradu Dodiku, ali da je sve više primjera u javnom diskursu da je ta presuda ipak prihvaćena, iako vlast u Srpskoj to negira.

“RTRS koja je javni servis više ne imenuje predsjednika Republike Srpske na taj način, nego samo predsjednikom. Svi znaju da je i kazna zatvora plaćena baš u skladu sa tom presudom, tako da nije jasno šta se želi postići sa informacijom o kojom ćemo raspravljati sutra”, navodi Crnadak za “Nezavisne novine”.

On se nada da Narodna skupština RS neće donijeti nikakve odluke koje bi Srpsku mogle uvući u dodatne probleme i izolaciju, ali i stvoriti uznemirenost građana Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

ANALIZA: Ko će pobijediti Dodik ili CIK?

Pare za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske su tu, ali tu su i dva suprotstavljena stava – dok Centralna izborna komisija (CIK) BiH tvrdi da će biti biran nasljednik Milorada Dodika, on poručuje da od toga nema ništa.

Nova epizoda ove poprilično zamršene sapunice emitovana je u utorak – na sjednici Predsjedništva BiH, gdje je preglasana Željka Cvijanović, a prihvaćen amandman predsjedavajućeg Željka Komšića da se obezbijedi novac kako bi građani Srpske izašli na birališta. Međutim, Dodik je nekoliko dana prije toga bio jasan i kategoričan.

“Nijedna škola, dom kulture na prostoru Republike Srpske, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora takođe. Izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strani. Postoji niz stvari koje ćemo činiti u vezi s tim pitanjem. To su legitimni procesi”, rekao je Dodik.

On je to u Banjaluci izjavio u nedjelju, a već u ponedjeljak, novi zaplet stiže iz Sarajeva: Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo je njegovu žalbu protiv odluke CIK BiH od 6. avgusta o prestanku mandata. Iz CIK-a su još početkom ovog mjeseca pojasnili šta to znači u praksi.

“Po pravosnažnosti naše odluke, CIK BiH će donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora”, rekli su iz CIK-a.

Vehid Šehić, bivši član CIK-a, vjeruje, kako kaže, da će pobijediti razum. Zakon je, poručuje, jasan.

“Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan da raspiše prijevremene izbore, koji moraju biti održani u roku od 90 dana, s tim što u prvih 30 dana ne može biti zakazan datum održavanja, jer CIK mora pripremiti sve, odnosno glasačke listiće i drugi izborni materijal”, kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ako poštujemo zakon i ako se borimo za ustavni patriotizam, odnosno vladavinu prava, za njega su prijevremeni izbori neupitni.

“Ja želim da vjerujem da će pobijediti razum i da će biti održani ti prijevremeni izbori. Moram da naglasim da mi nemamo minimalan cenzus za izlazak birača da bi izbori bili legalni i legitimni. Znači, teoretski govoreći, može izaći 1.000 ljudi i po Izbornom zakonu biće proglašeni rezultati izbora na osnovu tog broja glasova. U svakom slučaju, odgovornost je u prvom redu na CIK-u, ali i na ostaloj izbornoj administraciji, pri čemu mislim na gradske i opštinske izborne komisije, koje moraju poštovati odluku CIK-a, odnosno Izborni zakon BiH”, naglasio je Šehić.

Sudeći prema riječima političke analitičarke iz Banjaluke Tanje Topić, za nju dileme nema.

“Prijevremeni izbori će biti održani, mislim da tu nema dileme, unatoč zapaljivoj retorici i prijetnjama da od njih nema ništa, veoma je opasno i rizično uvlačiti mnogo ljudi u činjenje krivičnih djela”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Prof. dr Drago Vuković, senator Republike Srpske, kaže da postoji nekoliko mogućih scenarija.

“Formalno-pravno izbori će biti raspisani, a da li će i kako biti održani, to u ovom trenutku niko ne zna. Ovdje se može analizirati legitimitet onih koji raspisuju izbore. CIK je otuđeno strano tijelo iznad sistema, potpuno u funkciji OHR-a, nešto slično kao Sud i Tužilastvo. Tome treba dodati da je CIK politizovana institucija, što je apsurd”, kaže Vuković.

Drugi scenario bi, dodaje, bio da izbori budu održani ako neki politički akteri prihvate da to urade i to može biti nešto slično kao izbori na Kosovu. Dakle, kako je istakao, teorijski je moguće da neki kandidat za predsjednika Republike Srpske to postane i ako na njih izađe i samo pet odsto birača.

“Postoji mogućnost da se politički akteri u Republici Srpskoj dogovore o bojkotu izbora, što bi bila najbolja varijanta odgovora na sve ove igrarije iz Sarajeva i od Kristijana Šmita. Tu mogućnost najavio je Draško Stanivuković, ali nisam siguran da su ga dobro razumjeli njegovi iz PDP-a, a posebno drugi iz opozicije”, ističe Vuković.

Jedna od varijanti je, dodaje, da se izbori u Republici Srpskoj spriječe po svaku cijenu i da institucije u Srpskoj na svim nivoima to onemoguće.

“Ovdje u svim ovim mogućim situacijama ostaje kao nepoznanica stav pravosudnih institucija na nivou BiH i ponašanje ino-faktora, posebno onog institucionalno prisutnog poput OHR-a”, rekao je Vuković.

Nastavi čitati

Aktuelno