Connect with us

Društvo

POVLAŠTENA MANJINA KUPUJE, a onima koji traže “KROV NAD GLAVOM” sve je teže!

Zbog neizvjesne ekonomske situacije i rata u Ukrajini sve veći broj građana regije odlučuje da ulaže u nekretnine.

U analizi ekonomskih stručnjaka za portal UNA ističe se da je ulaganje u nekretnine najsigurniji vid štednje u doba inflacije i devalvacije valuta. Smatra se da je mnogima to najefikasniji način štednje, pa gotovinu pretvaraju u kvadrate.

Već godinama su niske kamate na depozite uspostavile trend u kojem kapital bogatih disperzira, ne u berze i investicione fondove, nego u nekretninski sektor. Tržište reaguje tako da sve manje opcija imaju oni sa slabijom platežnom moći.

JEFTINIJE SAGRADITI KUĆU Evo koliko košta kvadrat u staroj gradnji, a koliko u novim zgradama

Cijene nekretnina kontinuirano rastu i u Bosni i Hercegovini. Krov nad glavom je sve skuplji, bez obzira na to što su cijene materijala za gradnju novih stambenih jedinica u padu. Vraćene su na prošlogodišnji nivo, prije velikog poskupljenja, ali materijal očigledno nije odlučujući faktor u kreiranju cijena.

Prema statističkim podacima iz entitetskih zavoda kupnja stanova u BiH pala je u zadnjem tromjesečju, ali cijene nisu.

Vrijednost nekretnina raste, cijene dostižu visok nivo
Igor Gavran, ekonomski analitičar za portal UNA kaže da podatke o ostvarenoj prodaji nekretnina nema, ali da je tačno da je povećana tražnja za nekretninama upravo kao oblika ulaganja, štednje i zarade za one koji imaju višak slobodnih sredstava i smatraju da je ovaj oblik ulaganja najsigurniji u vrijeme inflacije i trenda rasta cijena nekretnina.

“To je uglavnom ispravno razmišljanje jer nekretninama vrijednost uglavnom raste i cijene su u posljednje vrijeme dosegle nevjerovatno visok nivo. Međutim, dugoročno gledano upravo ovaj nerealno visok nivo cijena koji imamo danas može dovesti do pada tražnje i u nekom trenutku promjene trenda. Ili eventualno odluka vlasti da strateški djeluje na povećanu izgradnju novih objekata i time poveća ponudu na tržištu a veća ponuda bi vodila nižim cijenama”, ističe Gavran.

Povlaštene manjine kupuju, a onima koji traže “krov nad glavom” sve je teže
Dodaje da postoje mogući scenariji u kojima cijena nekretnina može i pasti a tada oni koji su posljednji uložili u nekretnine mogu izgubiti dio svog novca, ali ipak je znatno izgledniji scenario posebno u kratkom roku da ta vrijednost ostaje stabilna ili raste i dalje.

“Jedna negativna posljedica ovog povećanog ulaganja u nekretnine povlaštene manjine koja ima dovoljno sredstava za to jeste da velika većina građana kojima nekretnine trebaju za život a ne ulaganja sve teže rješavaju stambeno pitanje jer ne mogu priuštiti aktualne cijene. I to umanjuje ukupnu tražnju s druge strane. S obzirom na to da su kupci nekretnina na našem tržištu uglavnom dijaspora i domaći sloj bogatih, taj pad tražnje domaćeg stanovništva niže kupovne mogućnosti još uvijek nije dovoljan da utiče i na pad cijena”, smatra Gavran.

Tvrdi da trend rasta cijena nekretnina nije tek počeo, niti ga eventualni pad stope inflacije može brzo zaustaviti.

“Njega uzrokuje suštinski poremećaj tržišta, na strani ponude i na strani tražnje. Kada je riječ o ponudi, gradi se premali broj novih stanova, u sve većoj mjeri luksuznijeg karaktera za specifičnu kategoriju kupaca, a ne za šire tržište”, ističe Gavran.

Novac na računima pretvaraju u nešto što neće gubiti vrijednost
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banjaluke za portal UNA kaže da je razlog što se gotovina pretvara u nekretninu nestabilnost u privredi, zemlji, nestabilnost u Evropi.

“Svi ti oblici nestabilnosti ljude na neki način opredjeljuju da novac koji stoji u računima na banci, pretvore i nešto što će biti stabilne vrijednosti ili neće gubiti vrijednost kroz vrijeme. Ono što je bitno reći da je inflacija pokrenula i cikluse investiranja ljudi, jer jednostavno ljudi žele da sačuvaju to nešto što su stvorili, što su uštedjeli, neku vrijednost za koju smatraju da u nestabilna vremena dodatno uz inflaciju, najbolje mogu sačuvati ako se to pretvori u nekretninu”, ističe Pavlović.

Objašnjava da nekretninama generalno rastu cijene i da neće izgubiti ništa od onoga što su uložili.

“Najviše se kupuju stanovi, jer se oni mogu iznajmiti, pa tako onaj koji kupi linearno će pokriti troškove i dobiti neki prinos za novac koji je uložen da bi se stan kupio. Tako da je to ekonomski racionalno ponašanje ljudi. Naši ljudi iz dijaspore koji imaju ušteđevinu koju fizički ne mogu pretvoriti u nekretninu u svojim zemljama zato što su tamo nekretnine značajno skuplje, oni se opredijeljuju da kupe nekretnine u BiH, jer po iskustvu nekretnina ne gubi na vrijednosti”, kazao je Pavlović.

U BiH opada potražnja, ali cijena raste
Prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH broj prodanih novih stanova u trećem tromjesečju 2022.godine u odnosu na prosječan broj prodanih novih stanova u 2021.godini manji je za 3,4%, a u odnosu na treće tromjesečje 2021.godine veći je za 7,4%.

Korisna površina prodanih novih stanova u trećem tromjesečju 2022.godine u odnosu na prosječnu korisnu površinu u 2021.godini manja je za 1,2%, a u odnosu na treće tromjesečje 2021.godine veća je za 2,6%.

Prosječna cijena prodanih novih stanova u trećem tromjesečju 2022.godine u odnosu na prosječnu cijenu prodanih novih stanova u 2021.godini veća je za 22,9%, a u odnosu na treće tromjesečje 2021.godine veća je za 26,2%.

Broj prodanih stanova u manjoj administrativnoj jedinici BiH u trećem kvartalu ove godine dosta je manji u odnosu na isti period prošle godine, dok su cijene ove u odnosu na prethodnu godinu drastično povećane.

Pokazuju ovo podaci Zavoda za statistiku, u kojima se navodi da je broj prodatih završenih novih stanova u ovoj oblasti u trećem kvartalu ove godine manji za 20,4 % u odnosu na isti period prošle godine.

Dodaje se da je prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem kvartalu ove godine u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine viša za 56,7 %.

“U manjoj administrativnoj jedinici BiH je u trećem kvartalu prodato 649 stanova, a prosječna cijena po kvadratnom metru je bila 2.685 KM. U Banjaluci je u trećem kvartalu ove godine prodato 207 stanova, a prosječna cijena po kvadratu je bila 3.729 KM”, stoji u podacima Zavoda za statistiku entiteta.

unaworld

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno