Connect with us

Društvo

PRAVO NA DRUGO MIŠLJENJE: Šta je “Rajanovo pravilo” i kako može da spasi živote

“Rajanovo pravilo”, odnosno protokol koji omogućava porodici da zatraži mišljenje drugog ljekara, ako nisu zadovoljni liječenjem u bolnici, nastao je iz tragedije i na njega se do sada u pozvalo hiljade ljudi.

Šestomjesečni Veston je brzo gubio bitku sa infekcijom u čekaonici bolnice kada su njegovi roditelji ugledali plakat koji je, bez sumnje, spasio život dječaku.

Danima su majka Britani MekDanijel i otac Zak Tindal vraćani kući iz bolnice, gdje su im govorili da je osip koji je prekrio lice njihove bebe alergijska reakcija ili teži slučaj ekcema.

Međutim, kada se djetetovo stanje pogoršalo, roditelji više nisu mogli čekati. U čekaonici bolnice Tindal je primijetio plakat koji objašnjava “Rajanovo pravilo”.

Uplašeni otac je pozvao broj sa plakata i pedijatrijski ljekar je stigao za nekoliko minuta.

MekDanijel kaže da je ljekarka samo jednim pogledom prepoznala da Veston boluje od sindroma površinskih opekotina kože izazvanog stafilokokusom. Napokon je Veston dobio antibiotike za borbu protiv infekcije.

Upitana šta misli šta bi se dogodilo da Rajanovo pravilo nije postojalo, MekDanijel kaže “Veston ne bi bio ovdje”, kaže ona Gardijanu.

“Sto posto, on ne bi bio živ. Mi smo toliko zahvalni za postojanje ovog pravila. To mu je spasilo život”.

Princip da pacijenti i roditelji koji smatraju da se njihovi simptomi i bolesti ne shvataju ozbiljno imaju pravo na drugo medicinsko mišljenje uskoro bi mogao važiti i u Engleskoj, piše Gardijan.

Stiv Barkli, ministar zdravlja Ujedinjenog Kraljevstva, ove sedmice je naveo Rajanovo pravilo kao mjeru koja spašava živote, dok ministri razmišljaju o uvođenju sličnog pristupa u Engleskoj, koji bi se nazvao “Martino pravilo”.

Trinaestogodišnja Marta Mils umrla je 2021. nakon što je razvila sepsu dok je bila u bolnici u južnom Londonu.

Njena majka Merop Mils, urednica u Gardijanu, kaže da je ona i njen suprug Pol Lejti nekoliko puta izrazili zabrinutost zbog pogoršanja zdravlja njihove ćerke, ali da ljekari na to nisu reagovali.

Revizor je prošle godine utvrdio da bi, da su ljekari prepoznali znakove upozorenja i ranije je prebacili na intenzivnu njegu, Marta vjerovatno preživjela. Ove godine, djevojčica bi napunila 16 godina.

I Rajanovo pravilo je dobilo ime po dječaku koji bi najvjerovatnije preživio da je zatraženo mišljenje drugog ljekara.

Rajan Saunders još nije ni napunio tri godine kada su, do tada zdravom i srećnom djetetu, pogrešno dijagnostikovane zauške, i to od strane porodičnog ljekara. Bilo je to u u septembru 2007. godine.

Četiri dana kasnije, Rajan je bio u bolnici u Emarldu prije nego što je prebačen u obližnji Rokempton u Australiji. Tamo je umro šest dana nakon prve pogrešne dijagnoze, zbog sindroma toksičnog šoka izazvanog streptokoknom infekcijom.

Rajanovi roditelji smatraju da ih medicinsko osoblje nije dobro saslušalo, niti je njihove brige shvatilo ozbiljno.

Četiri godine kasnije revizor je utvrdio da su tokom liječenja Rajana napravljene ozbiljne greške. Taj izvještaj će otvoriti put za ono što će postati poznato kao Rajanovo pravilo – proces prema kojem pacijenti svih uzrasta, ili roditelji i njegovatelji, mogu pozvati visokorangiranog ljekara i od njega tražiti drugo mišljenje.

Senders kaže da poznaje porodice, prijatelje i kolege koji su od tada koristili to pravilo i doživjeli pozitivne ishode. Ljudi koje nikada nije srela su je kontaktirali kako bi joj rekli kako je to spasila život njihovom djetetu.

Ona je zahvalna što je Rajanovo pravilo uspjelo u Kvinslendu, raduje je što je uticalo na slične modele u drugim australijskim saveznim državama – i drago joj je što inspiriše reforme u Engleskoj.

“Ne želimo da iko prolazi kroz ono kroz što smo mi prošli”, kaže ona. “I nije samo gubitak djeteta, istraga i cijeli proces su veoma iscrpljujući. U mom sjećanju sve je još svježe, kao da se juče desilo”.

Događaji poput nadolazeće 16. godišnjice Rajanove smrti, kaže ona, stalni su podsjetnik na ono što je izgubila.

“Za nas, uvijek je gorko-slatko čuti priče o tome kako je Rajanovo pravilo pomoglo ljudima. Srećni smo što je ovo njegovo nasljeđe. Istovremeno, mnogo bismo više voljeli da je ovdje s nama”, kaže ona.

Rajan bi sada imao 18 godina. Otkako je njegovo imenovano pravilo uspostavljeno 2013. godine, na njega se pozvalo 10.845 ljudi u Kvinslendu – i njegova upotreba se povećava. U 2022. godini, Rajanovo pravilo je aktivirano 1.994 puta. Do sada u 2023. godini, upotrebljeno je 1.524 puta.

Portparol Odjeljenja za zdravstvo Kvinslenda pripisao je taj porast boljem razumijevanju i rekao da dokazuje da pravilo radi “tačno kako je bilo i predviđeno”.

“Želimo da svi koji dolaze u naše bolnice znaju za ovaj proces”, rekao je portparol. “Dobrodošli su pacijenti ili njihove porodice koji postavljaju pitanja o njezi koju pružamo.”

Rekli su da je odjeljenje ponosno što je pionir u onome što su opisali kao “zlatni standard za sigurnost pacijenata”.

Međutim, nijedan sistem nije rješenje za sve. I put ka oporavku malog Vestona nije bio lak. Čak i nakon tačne dijagnoze, dječak iz Kabultura proveo je pet dana u bolnici u tolikoj agoniji da su morali da mu daju jake analgetike.

Sada, skoro 12 meseci kasnije, Veston i dalje pati. Njegov imunološki sistem je uništen infekcijom i lijekovima. Koža oko njegovih usta je i dalje osjetljiva toliko da mu je ishrana ozbiljno ograničena.

MekDanijel je sigurna da bi sve bilo lakše da je djetetu odmah postavljena tačna dijagnoza.

“Pitam se, kao majka, da li bismo prolazili kroz sve ovo da su me poslušali na početku”, kaže ona.

I tako, inspirisani porodicom Senders, ona i Vestonov otac sada se zalažu za promjene koje bi mogle spriječiti da druga djeca prođu kroz istu agoniju.

Kako sada stvari stoje, pravilo se može primijeniti tek nakon što je pacijent već pregledan od strane medicinskog osoblja. Međutim, zdravstveni sistem u Kvinslendu, kao i u cijeloj Australiji, pod ogromnim je pritiskom. Pacijenti mogu čekati satima u hitnoj pomoći prije nego što budu pregledani.

U odgovoru na zalaganje roditelja Vestona, ministarstvo zdravlja sprovodi pilot projekte za roditelje djece mlađe od šest godina kako bi im omogućilo ranije pozivanje na Rajanovo pravilo.

Zato je MekDanijel odlučila da odustane od anonimnosti svoje porodice, koja je bila zaštićena u ranijim izvještajima, i da izađe u javnost sa svojom pričom.

Da, MekDanijel i Veston “imaju dobre i loše dane”.

“Imamo više loših dana nego dobrih”, kaže ona. “Ali ja sam samo zahvalna što je on s nama i stalno se podsjećam da je živ i da se bori koliko može”.

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno