Connect with us

Društvo

PRAVO NA DRUGO MIŠLJENJE: Šta je “Rajanovo pravilo” i kako može da spasi živote

“Rajanovo pravilo”, odnosno protokol koji omogućava porodici da zatraži mišljenje drugog ljekara, ako nisu zadovoljni liječenjem u bolnici, nastao je iz tragedije i na njega se do sada u pozvalo hiljade ljudi.

Šestomjesečni Veston je brzo gubio bitku sa infekcijom u čekaonici bolnice kada su njegovi roditelji ugledali plakat koji je, bez sumnje, spasio život dječaku.

Danima su majka Britani MekDanijel i otac Zak Tindal vraćani kući iz bolnice, gdje su im govorili da je osip koji je prekrio lice njihove bebe alergijska reakcija ili teži slučaj ekcema.

Međutim, kada se djetetovo stanje pogoršalo, roditelji više nisu mogli čekati. U čekaonici bolnice Tindal je primijetio plakat koji objašnjava “Rajanovo pravilo”.

Uplašeni otac je pozvao broj sa plakata i pedijatrijski ljekar je stigao za nekoliko minuta.

MekDanijel kaže da je ljekarka samo jednim pogledom prepoznala da Veston boluje od sindroma površinskih opekotina kože izazvanog stafilokokusom. Napokon je Veston dobio antibiotike za borbu protiv infekcije.

Upitana šta misli šta bi se dogodilo da Rajanovo pravilo nije postojalo, MekDanijel kaže “Veston ne bi bio ovdje”, kaže ona Gardijanu.

“Sto posto, on ne bi bio živ. Mi smo toliko zahvalni za postojanje ovog pravila. To mu je spasilo život”.

Princip da pacijenti i roditelji koji smatraju da se njihovi simptomi i bolesti ne shvataju ozbiljno imaju pravo na drugo medicinsko mišljenje uskoro bi mogao važiti i u Engleskoj, piše Gardijan.

Stiv Barkli, ministar zdravlja Ujedinjenog Kraljevstva, ove sedmice je naveo Rajanovo pravilo kao mjeru koja spašava živote, dok ministri razmišljaju o uvođenju sličnog pristupa u Engleskoj, koji bi se nazvao “Martino pravilo”.

Trinaestogodišnja Marta Mils umrla je 2021. nakon što je razvila sepsu dok je bila u bolnici u južnom Londonu.

Njena majka Merop Mils, urednica u Gardijanu, kaže da je ona i njen suprug Pol Lejti nekoliko puta izrazili zabrinutost zbog pogoršanja zdravlja njihove ćerke, ali da ljekari na to nisu reagovali.

Revizor je prošle godine utvrdio da bi, da su ljekari prepoznali znakove upozorenja i ranije je prebacili na intenzivnu njegu, Marta vjerovatno preživjela. Ove godine, djevojčica bi napunila 16 godina.

I Rajanovo pravilo je dobilo ime po dječaku koji bi najvjerovatnije preživio da je zatraženo mišljenje drugog ljekara.

Rajan Saunders još nije ni napunio tri godine kada su, do tada zdravom i srećnom djetetu, pogrešno dijagnostikovane zauške, i to od strane porodičnog ljekara. Bilo je to u u septembru 2007. godine.

Četiri dana kasnije, Rajan je bio u bolnici u Emarldu prije nego što je prebačen u obližnji Rokempton u Australiji. Tamo je umro šest dana nakon prve pogrešne dijagnoze, zbog sindroma toksičnog šoka izazvanog streptokoknom infekcijom.

Rajanovi roditelji smatraju da ih medicinsko osoblje nije dobro saslušalo, niti je njihove brige shvatilo ozbiljno.

Četiri godine kasnije revizor je utvrdio da su tokom liječenja Rajana napravljene ozbiljne greške. Taj izvještaj će otvoriti put za ono što će postati poznato kao Rajanovo pravilo – proces prema kojem pacijenti svih uzrasta, ili roditelji i njegovatelji, mogu pozvati visokorangiranog ljekara i od njega tražiti drugo mišljenje.

Senders kaže da poznaje porodice, prijatelje i kolege koji su od tada koristili to pravilo i doživjeli pozitivne ishode. Ljudi koje nikada nije srela su je kontaktirali kako bi joj rekli kako je to spasila život njihovom djetetu.

Ona je zahvalna što je Rajanovo pravilo uspjelo u Kvinslendu, raduje je što je uticalo na slične modele u drugim australijskim saveznim državama – i drago joj je što inspiriše reforme u Engleskoj.

“Ne želimo da iko prolazi kroz ono kroz što smo mi prošli”, kaže ona. “I nije samo gubitak djeteta, istraga i cijeli proces su veoma iscrpljujući. U mom sjećanju sve je još svježe, kao da se juče desilo”.

Događaji poput nadolazeće 16. godišnjice Rajanove smrti, kaže ona, stalni su podsjetnik na ono što je izgubila.

“Za nas, uvijek je gorko-slatko čuti priče o tome kako je Rajanovo pravilo pomoglo ljudima. Srećni smo što je ovo njegovo nasljeđe. Istovremeno, mnogo bismo više voljeli da je ovdje s nama”, kaže ona.

Rajan bi sada imao 18 godina. Otkako je njegovo imenovano pravilo uspostavljeno 2013. godine, na njega se pozvalo 10.845 ljudi u Kvinslendu – i njegova upotreba se povećava. U 2022. godini, Rajanovo pravilo je aktivirano 1.994 puta. Do sada u 2023. godini, upotrebljeno je 1.524 puta.

Portparol Odjeljenja za zdravstvo Kvinslenda pripisao je taj porast boljem razumijevanju i rekao da dokazuje da pravilo radi “tačno kako je bilo i predviđeno”.

“Želimo da svi koji dolaze u naše bolnice znaju za ovaj proces”, rekao je portparol. “Dobrodošli su pacijenti ili njihove porodice koji postavljaju pitanja o njezi koju pružamo.”

Rekli su da je odjeljenje ponosno što je pionir u onome što su opisali kao “zlatni standard za sigurnost pacijenata”.

Međutim, nijedan sistem nije rješenje za sve. I put ka oporavku malog Vestona nije bio lak. Čak i nakon tačne dijagnoze, dječak iz Kabultura proveo je pet dana u bolnici u tolikoj agoniji da su morali da mu daju jake analgetike.

Sada, skoro 12 meseci kasnije, Veston i dalje pati. Njegov imunološki sistem je uništen infekcijom i lijekovima. Koža oko njegovih usta je i dalje osjetljiva toliko da mu je ishrana ozbiljno ograničena.

MekDanijel je sigurna da bi sve bilo lakše da je djetetu odmah postavljena tačna dijagnoza.

“Pitam se, kao majka, da li bismo prolazili kroz sve ovo da su me poslušali na početku”, kaže ona.

I tako, inspirisani porodicom Senders, ona i Vestonov otac sada se zalažu za promjene koje bi mogle spriječiti da druga djeca prođu kroz istu agoniju.

Kako sada stvari stoje, pravilo se može primijeniti tek nakon što je pacijent već pregledan od strane medicinskog osoblja. Međutim, zdravstveni sistem u Kvinslendu, kao i u cijeloj Australiji, pod ogromnim je pritiskom. Pacijenti mogu čekati satima u hitnoj pomoći prije nego što budu pregledani.

U odgovoru na zalaganje roditelja Vestona, ministarstvo zdravlja sprovodi pilot projekte za roditelje djece mlađe od šest godina kako bi im omogućilo ranije pozivanje na Rajanovo pravilo.

Zato je MekDanijel odlučila da odustane od anonimnosti svoje porodice, koja je bila zaštićena u ranijim izvještajima, i da izađe u javnost sa svojom pričom.

Da, MekDanijel i Veston “imaju dobre i loše dane”.

“Imamo više loših dana nego dobrih”, kaže ona. “Ali ja sam samo zahvalna što je on s nama i stalno se podsjećam da je živ i da se bori koliko može”.

Društvo

SKANDAL U SARAJEVU! Otjerali dijete (15) iz kluba zbog fotografije Ratka Mladića!

Fudbaler Sarajeva Vasilije Vučetić izbačen je iz kluba zbog očeve objave kojom je veličao Ratka Mladića.

Fudbalski klub Sarajevo otjerao je srpskog fudbalera Vasilija Vučetića iz omladinske škole, jer je njegov otac objavio fotografiju kojom je veličao generala Ratka Mladića.

“Hvala za sve, Generale!”, objavio je Vučetić stariji na mrežama i u klubu su zato otjerali njegovog sina, iako nije imao bilo kakve veze sa tim. Vasilije Vučetić ima samo 15 godina, rođen je u Sarajevu i brani za U-15 reprezentaciju Bosne i Hercegovine.

Smrt generala Ratka Mladića i poruke na društvenim mrežama kojima se veličao nisu prvi put razlog za kazne u klubovima u Federaciji BiH, navodi Mondo.

Sportski fudbalski klub Libero iz Goražda suspendovao je prošle nedjelje dvije igračice zbog objava na društvenim mrežama, a povodom smrti generala Ratka Mladića. U pitanju su Milena Đurđević i Radmila Ždero koje su se oglasile kada je stigla vijest o smrti Ratka Mladića u 85. godini. Iz SFK Libero su poručili da takve stavove i poruke ne podržavaju niti ih na bilo koji način povezuju sa stavovima kluba, dodajući da je u pitanju sportski kolektiv koji okuplja djevojčice i djevojke različitih uvjerenja.

Nastavi čitati

Društvo

VIŠE OD 670.000 KM HRANE ZAVRŠILO U JAVNIM KUHINJAMA: U BiH raste broj donacija nakon ukidanja PDV-a

Za nešto više od tri godine od ukidanja PDV-a na doniranu hranu, udruženjima i javnim kuhinjama širom Bosne i Hercegovine donirana je hrana vrijedna više od 670.000 KM. Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da vrijednost donacija raste iz godine u godinu, ali iz javnih kuhinja poručuju da su potrebe i dalje ogromne.

Prema podacima UIO BiH, riječ je o vrijednosti hrane koju su poreski obveznici-donatori evidentirali u svojim elektronskim evidencijama kao donacije na koje nije obračunat izlazni PDV.

Iz UIO napominju da postoji mogućnost da dio donatora nije pravilno evidentirao doniranu hranu, zbog čega stvarna vrijednost može biti i veća.

Ove godine već donirano 186.000 KM

Trend rasta posebno je vidljiv u ovoj godini.

U prvih šest mjeseci 2026. godine donirano je hrane u vrijednosti od 186.667,44 KM, što pokazuje da se sve veći broj kompanija odlučuje da višak hrane usmjeri prema onima kojima je najpotrebnija.

Među većim donatorima nalaze se kompanije „Nelt“ iz Istočnog Sarajeva, „MD Family“ iz Sarajeva, „Perutnina Ptuj-BH“ iz Breze, „Fratello trade“ iz Banjaluke i ABAK iz Tuzle.

Donacije su, između ostalih, stizale Udruženju „Mozaik prijateljstva“ iz Banjaluke, „Pomozi.ba“ iz Sarajeva, Crvenom krstu Istočna Ilidža, Gradskoj organizaciji Crvenog krsta Bijeljina, Udruženju „Oplemeni srce“ iz Istočnog Sarajeva i Regionalnom odboru „Merhamet“ u Tuzli.

„Samo mi dnevno pripremimo skoro 800 obroka“

Iako pozdravljaju rezultate zakonskih izmjena, iz javnih kuhinja upozoravaju da količine donirane hrane još nisu dovoljne za sve potrebe.

Miroslav Subašić, predsjednik „Mozaika prijateljstva“, kaže da su zadovoljni odnosom kompanija, ali očekuju da se sistem dodatno razvija.

„Za sada jesmo zadovoljni, ali pošto su potrebe za javnim kuhinjama i hranom jako velike, ipak očekujemo da će se to proširiti“, rekao je Subašić.

Samo javna kuhinja koju vodi „Mozaik prijateljstva“ dnevno pripremi skoro 800 obroka.

„Potreba za hranom, barem u ‘Mozaiku prijateljstva’ je jako, jako velika. Ovo što je država uradila je nešto najljepše što se moglo desiti za javne kuhinje, ali nadam se da će ta kompletna implementacija biti još bolja kako bi mnogi ljudi bukvalno imali od čega da žive“, ističe Subašić.

Zakon promijenio odnos prema doniranju hrane

Izmjene Zakona o PDV-u kojima je ukinut PDV na doniranu hranu Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno je usvojio 15. juna 2023. godine.

Prije toga je upozoravano da se ogromne količine hrane bacaju jer je kompanijama u pojedinim slučajevima bilo finansijski isplativije da hranu otpišu i bace nego da je doniraju.

Procjenjivalo se da se u BiH godišnje baci hrane u vrijednosti od oko 140 miliona KM.

Prve veće donacije nakon usvajanja zakona počele su pristizati već nekoliko mjeseci kasnije.

Hrana je tada, između ostalih, preko Udruženja „Pomozi.ba“ stigla do javnih kuhinja i organizacija u Banjaluci, Zavidovićima, Bosanskoj Dubici, Bihaću, Maglaju i Mostaru.

Milioni maraka hrane i dalje završavaju kao otpad?

Iako više od 670.000 KM donirane hrane predstavlja značajan rezultat, poređenje sa ranijim procjenama o ogromnim količinama hrane koja se baca pokazuje da prostora za napredak i dalje ima mnogo.

Ukidanje PDV-a uklonilo je jednu od važnih prepreka za doniranje, ali naredni izazov je da što veći broj kompanija zna za ovu mogućnost i da hrana koja može biti iskorištena stigne do javnih kuhinja i ljudi kojima je potrebna – umjesto da završi u kontejnerima.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS PROTEST PREVOZNIKA IZ BIH I REGIONA: “Nismo turisti, blokiraćemo granice!”

Prevoznici će danas održati proteste ispred sjedišta Delegacije EU u Sarajevu, ali i u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Okupljanje prevoznika iz BiH ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH planirano je u 11.00 časova, protestna kolona će u 11.30 krenuti do sjedišta Delegacije EU, gdje će protest početi u 12.00 časova.

Član Konzorcijuma “Logistika” Nikola Brković rekao je Srni da će paralelno sa tim biti organizovana i protestna vožnja teretnih vozila kroz Sarajevo.

On je naveo da prevoznici ovim žele da pokažu da neće odustati od svojih zahtjeva da vozači više ne budu tretirani kao turisti ili migranti u EU.

Protesti će biti organizovan i zemljama regiona uoči sutrašnjeg zasjedanja Evropske komisije u Briselu na kojem će glavna tema biti prevoznici sa Zapadnog Balkana kojima se ograničava boravak u Šengen zoni.

“Ukoliko se ništa ne riješi sutra i ukoliko dobijemo negativan odgovor iz Brisela, organizovaćemo proteste na svim graničnim prelazima sa EU koji su za sada planirani 14. septembra”, rekao je Brković.

Prevoznici iz Srbije, BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije traže da EU odgovori na njihov zahtjev da profesionalni vozači dobiju uslove boravka prilagođene specifičnostima njihovog posla.

Profesionalni vozači ističu da ne borave u zemljama Šengena turistički, već zbog posla, zbog čega smatraju da ne bi trebalo da budu tretirani na isti način kao putnici koji dolaze u turističke ili privatne posjete.

Nastavi čitati

Aktuelno