Connect with us

Politika

Predloženo da PRESTANU VAŽITI zakoni o Sudu i Tužilaštvu BiH

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić uputio je u parlamentarnu proceduru prijedloge zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu i Zakona o Tužilaštvu BiH.

Kojić je prethodno naveo da smatra da je to jedini adekvatni odgovor na neustavne pokušaje zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denisa Zvizdića u vezi s ovim zakonima.

“Inicijativa Zvizdića o navodnom vrhovnom sudu BiH zaista je odstupanje od dogovora koji su bili u vezi sa uspostavljanjem apelacionog odjeljenja Suda BiH u Banjaluci”, dodao je Kojić.

On je rekao da je očigledno da Zvizdić želi da uspostavlja nešto što je neustavno i da na taj način izađe iz okvira svega što bi trebalo da bude predmet dogovora i onoga što je među 14 prioriteta EU, ali to sigurno nije Zakon o Sudu BiH.

Prema Kojićevim riječima, upućivanje u proceduru ova dva zakona zaista je poštovanje Ustava BiH, jer ni Sud niti Tužilaštvo nisu ustavna kategorija.

Zvizdić je, podsjetimo, u četvrtak naveo da je uputio u hitnu proceduru lex specialis zakon o vrhovnom sudu BiH.

“Uputio sam u hitnu proceduru lex specialis zakon o vrhovnom sudu BiH, kako bi ispunili jedan od 14 prioriteta EU kojima se traži uspostava pravosudnog tijela koje će osigurati dosljedno tumačenje prava u cijeloj BiH. Time se postiže veći stepen pravne sigurnosti i vladavine prava”, naveo je Zvizdić.

Inače, u obrazloženjima prijedloga, koje je Kojić u parlamentarnu proceduru uputio u petak, navodi se da je ustavni osnov za njihovo donošenje sadržan u odredbi prema kojoj je Parlamentarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona, a ne visoki predstavnici nametanjem odluka.

U obrazloženju Prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvu BiH navodi se da je ova institucija osnovana nametnutom odlukom bivšeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna.

On se pozvao na član 5 Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma u kojem je propisano da on ima nadležnost, odnosno autoritet za konačnu interpretaciju, tj. tumačenje Sporazuma o civilnom sprovođenju mirnog rješenja (Aneks 10) i stav XI 2. zaključaka Savjeta za implementaciju mira koji se sastao u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine i u kojem je Savjet pozdravio namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnom sprovođenju mirnog rješenja.

U obrazloženju Prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu BiH naglašava se da je ova institucija osnovana nametnutom odlukom nekadašnjeg visokog predstavnika Volfganga Petriča, koji se, takođe, pozvao na iste akte kao i Ešdaun.

Iz svega, istaknuto je, proizlazi da su visoki predstavnici protivpravno na osnovu Aneksa 10 i takozvanih bonskih ovlašćenja osnovali Tužilaštvo i Sud BiH.

“Niti Aneksom 10 niti takozvanim bonskim ovlašćenjima nije predviđeno pravo visokog predstavnika da preuzima ulogu zakonodavca i ustavotvorca, te da osniva institucije kako na nivou BiH, tako i na entitetskom nivou. Članom 5 Aneksa 10 definisano je da visoki predstavnik ima autoritet za konačnu interpretaciju Sporazuma o civilnom sprovođenju mirnog rješenja (Aneks 10), odnosno da on ima ovlaštenje da tumači samo Aneks 10 Dejtonskog sporazuma, a ne cijeli Dejtonski sporazum”, naglašava se u obrazloženju.

U obrazloženju se, između ostalog, naglašava da su ovi prijedlozi zakona o prestanku važenja zakona o Sudu i o Tužilaštvu BiH zasnovani na principima: ustavnosti, pravne sigurnosti i načelu prava na jednakost građana pred zakonom.

Related Topics:

Politika

OTKRIVENA NOVA KRAĐA! SDS traži ponavljanje izbora i u Bratuncu

Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga rekao je da ova stranka traži ponavljanje glasanja na prijevremenim predsjedničkim izborima u Bratuncu.

On je ponovio da glasanje treba ponoviti i u Laktašima, Doboju i Zvorniku.

Bodiroga je izarzio sumnju u izborni proces i zatražio reakciju nadležnih.

– (Predsjednički kandidat SDS-a Branko) Blanuša je ujedinio sve koji su imali različite opozicione stavove i dao je nadu da se vrijedi boriti -rekao je Bodiroga na konferenciji za novinare u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

„NAŠI ILI NJIHOVI?“ PANIĆ OŠTRO PORUČIO: Napad na gradonačelnika pokazao potpun sunovrat vrijednosti u Srpskoj

Da li su nas, kao društvo, vladajući doveli do potpunog sunovrata vrijednosti? Ovo pitanjeje snažno odjeknulo nakon napada na predsjednika jednog političkog subjekta i gradonačelnika najvećeg grada u Srpskoj.

Iako je svaki napad – na bilo koga – apsolutno neprihvatljiv i zahtijeva hitnu reakciju nadležnih, izostanak jasne osude političkih predstavnika iz iste političke kuće kojoj pripada i sam napadač, izazvao je posebnu pažnju javnosti.

U svojoj izjavi za naš portal, Nemanja Panić, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, poručio je:

„Da li i u takvim situacijama treba da gledamo da li je neko ‘naš’ ili ‘njihov’, ili da pošaljemo jasnu poruku da je Republika Srpska sigurno društvo, jednako za sve, u kojem se ni najmanji napad ne toleriše, a svi su jednaki pred zakonom? Nažalost, bojim se da je većina odgovora na ova pitanja negativna.“

Panić ističe da takva slika društva mora biti alarm, ali i dodatni motiv da se politička borba nastavi još snažnije:

„To nas opominje, ali i daje snage da istrajemo u političkoj borbi za sigurniju Srpsku.“

Napad koji je uznemirio javnost ponovo je otvorio pitanje – u kakvom društvu živimo i da li je selektivna osuda nova norma koju bi građani trebalo da prihvate? Panićev stav, međutim, jasan je: pravo, sigurnost i jednakost ne smiju imati političku pripadnost.

Nastavi čitati

Politika

Zaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”

Poslanik Liste za pravdu i red u NSRS Zagorka Grahovac komentarisala je imenovanje samostalne poslanice Nikoline Šljivić za v.d. zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne odnose i navela da je Šljivićeva frizerka, a ne pravnica. “Institucije ste pretvorili u cirkus. Nemam ja ništa lično protiv Nikoline Šljivić, ali znamo da je ona frizerka, a ne pravnica. Gdje je stekla iskustvo za rad na rukovodećem mjestu? Da li možda u Londonu, kao Petar Đokić? Zna li uopšte naziv institucije u kojoj je imenovana”, upitala je Grahovčeva.

Imamo mi, kaže Grahovac, ovdje i druge neke službenike koji ne znaju ni da izgovore gdje rade, nego kažu u RUGIPU, smijete nam se u lice.

Nastavi čitati

Aktuelno