Svijet
PRIJETE MASOVNI OTKAZI: Trampove carine mogu izazvati nestašicu lijekova u Evropi?

Iako su tarife osmišljene da podrže domaće industrije, stvore radna mjesta i smanje zavisnost od stranih lanaca snabdjevanja, njihov uticaj na farmaceutsku industriju mogao bi biti mnogo složeniji.
Potencijalni američki tarifni udari na farmaceutsku industriju mogli bi izazvati lančanu reakciju koja bi se proširila daleko van neposrednog poskupljenja, s obzirom na to da se i SAD i Evropa u velikoj mjeri oslanjaju jedno na drugo. Cijeli svijet “zadržava dah” dok predsjednik Donald Tramp priprema naredne odluke koje će uticati na tržište, nakon što je najavio planove da uvede 25 posto tarife na automobile i druge ključne sektore već 2. aprila.
Govoreći iz Ovalne kancelarije u srijedu uveče, Tramp je potvrdio da su farmaceutske industrije među onima na njegovoj listi, jasno naglasivši cilj vraćanja proizvodnje lijekova u Sjedinjene Države, prenosi Euronews.
Iako su tarife osmišljene da podrže domaće industrije, stvore radna mjesta i smanje zavisnost od stranih lanaca snabdjevanja, njihov uticaj na farmaceutsku industriju mogao bi biti mnogo složeniji. Umjesto da koristi proizvodnji u SAD, tarife bi mogle dovesti do rasta cijena ljekova i izazvati neočekivane posljedice i za američke i za evropske farmaceutske kompanije.
Za EU bi efekti mogli biti jednako ozbiljni, sa mogućim poremećajima u lancima snabdjevanja i mogućim protumeraama protiv američkih farmaceutskih firmi koje posluju u Evropi.
Šta američke tarife znače za farmaceutski sektor EU?
· Otežan pristup ključnim američkim lijekovima za evropske pacijente
Trgovinski rat u farmaceutskoj industriji značio bi smanjen pristup ključnim američkim lekovima za pacijente u Evropi, što bi moglo dovesti do viših troškova zdravstvene zaštite. Međutim, SAD takođe u velikoj meri zavisi od evropskih farmaceutskih uvoznih proizvoda, posebno visokovrednih, specijalizovanih lijekova. Tarife bi mogle dovesti do povećanja cena lekova, nestabilnosti u lancima snabdjevanja i finansijskog pritiska na pružaoce zdravstvenih usluga.
· SAD kao najveći uvoznik farmaceutskih proizvoda
U 2023. godini, SAD je postao najveći svetski uvoznik farmaceutskih proizvoda, uvozeći robu u vrednosti od 170 milijardi dolara (157 milijardi evra). Važan izvor za SAD čini EU, koja snabdijeva oko 80% aktivnih farmaceutskih sastojaka (API), uključujući 127 milijardi dolara (117 milijardi evra) vrednih proizvoda poput semaglutida, ključne komponente za popularne lijekove za mršavljenje. Irska bi mogla biti među najpogođenijim zemljama ako se uvedu tarife.
· Irska kao ključni igrač
Kada je nedavno razgovarao sa irskim premijerom Mihaelom Martinom, Trump je komentarisao da su američke farmaceutske kompanije sada uglavnom locirane u Irskoj. U 2023. godini Irska je izvezla farmaceutske proizvode u vrednosti od više od 80 milijardi evra, što čini više od 50 posto ukupnog izvoza zemlje. Ukoliko se uvedu tarife, cene lekova u SAD mogle bi porasti, a Irska bi mogla izgubiti radna mjesta, jer bi kompanije možda bile primorane da presele proizvodnju na drugo mjesto.
· Uloga Novo Nordiska
Farmaceutski sektor Danske, posebno kompanija Novo Nordisk, takođe je vrlo izložen američkim tarifama. Novo Nordisk je globalni lider u liječenju dijabetesa i gojaznosti, a više od 50 posto svojih prodaja ostvaruje u SAD-u, tržištu sa visokom prevalencijom dijabetesa. Ako tarife povise cijenu lekova ove kompanije u SAD, to bi moglo ozbiljno uticati na američke pacijente, kao što su to ranije učinili skupi udari na cijenu insulina. Pad prodaje mogao bi negativno uticati na vrednost akcija Novo Nordiska i staviti pritisak na dansku ekonomiju koja zavisi od farmaceutskih izvoza.
· Uticaj na druge evropske farmaceutske zemlje
Iako su Irska i Danska možda najpogođenije, i druge evropske farmaceutske zemlje osetile bi uticaj. Belgija, domaćin značajnih evropskih proizvodnih pogona američkog Pfizera, izvezla je farmaceutske proizvode u vrednosti od 73 milijarde dolara u prvih deset mjeseci 2024. godine, a 25 posto ovog izvoza je išlo u SAD.
Njemačka, ključni izvoznik farmaceutskih i biotehničkih proizvoda, suočila bi se sa problemima, jer velike firme mogu biti pogođene. Francuska, gdje dominira Sanofi, koja se bavi vakcinama, insulinom i lekovima na recept, takođe bi mogla pretrpeti gubitke, dok bi Italija mogla izgubiti konkurentnost zbog svoje jake proizvodnje generičkih lijekova i API.
· EU bi mogla uzvratiti udarac
Ako SAD uvede tarife na evropske farmaceutske proizvode, EU bi mogla odgovoriti kontramerama koje bi se odnosile na velike američke farmaceutske firme. Evropska komisija navodno razmatra opcije u svom “dobro izbalansiranom i pravovremenom odgovoru”, a ovo bi moglo uključivati veće izvoznu cijenu za američke firme. Protivmere bi mogle pogoditi američke lijekove poput MSD-ovog lečenja raka i injektabilnog lijeka za dijabetes.
Svijet
SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.
Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.
Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.
Mogući ekonomski udar na SAD
Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.
“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.
Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.
Ko će biti pogođen novim carinama?
Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.
Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.
To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.
Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.
Svijet
SNIMILI SAV UŽAS: Baka i unuke satima bile zarobljene ispod ruševina (VIDEO)

Snimak nakon razornog zemljotresa u Mjanmaru otkriva agoniju kroz koju je prošla porodica zarobljena pod ruševinama zgrade.
Snimak pokazuje dvije djevojčice od 13 i 16 godina i njihovu krvavu baku u prostoru ispunjenom ruševinama nakon snažnog zemljotresa koji je u petak pogodio Mjanmar.
Ostale su zarobljene dok su bježale iz svog stana na šestom spratu u drugom najvećem gradu u zemlji Mandalaju – u blizini epicentra zemljotresa – i trčale ka stepenicama za hitne slučajeve.
Otac djevojčica je u početku mislio da su njegove kćerke i majka poginule i poslao apel na društvenim mrežama da se pronađu njihova tijela.
Na sreću, one su bile žive i zgrabile su telefone prije nego što se zgrada srušila.
“Moje kćerke su snimile videe, misleći da ako one i baka poginu, možda će njihove telefone pronaći i da će ih roditelji vidjeti”, napisao je otac.
2 girls and their grandmother keep calm while trapped under rubble in the Myanmar earthquake. They've been rescued, but many are still missing.
My heart aches imagining their terror—the crushing weight, the desperate gasps for air during Myanmar's devastating earthquake. But… pic.twitter.com/QZTaybBTYj
— Yelisaveta Petrov (@YelisavetaPaUSA) March 31, 2025
Rekao je da su one čak čule i druge ljude zarobljene ispod njih u ruševinama zgrade.
“Dozivali su se odozgo i odozdo, ali nije bilo zvuka spolja. Kako su sati prolazili, bile su obeshrabrene i držale su se za ruke sa bakom, plačući”, rekao je on.
Na sreću, poslije više sati drame, spasioci su uspjeli da ih pronađu i uz pomoć čekića napravili malu rupu kako bi im dostavili vodu, ali su morali da odu po još opreme.
Ostavljene same na neko vrijeme, djevojčice su preuzele stvar u svoje ruke i čekićem naprave prolaz za svoje bjekstvo.
“Htjele su da naprave veći otvor za baku, ali veliko kamenje je bilo preteško i obje sestre nisu mogle da ih pomjere”, navodi se u objavi oca.
Spasioci su se vratili i uspjeli da spasu djevojčice. Njihova baka (75) se borila za vazduh i nije mogla da prođe kroz otvor, ali je na kraju i ona spasena.
Kćerke su nakon spasavanja otkrile ocu šta im je prolazilo kroz glavu.
“U trenutku kada je svaka nada izgubljena, sagnula sam glavu u znak poštovanja i zahvalnosti Budi što je omogućio našoj porodici da preživi zajedno”, rekla mu je kćerka.
Prema posljednjim podacima, više od 2.000 ljudi poginulo je u Mjanmaru u zemljotresu, dok je najmanje 18 stradalo na Tajlandu, prenosi “Telegraf”.
Svijet
MASOVNI OTKAZI u američkim državnim službama

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa počela je da otpušta osoblje u američkim zdravstvenim agencijama, uključujući Centre za kontrolu i prevenciju bolesti, Upravu za hranu i lijekove /FDA/ i Nacionalni institut za zdravlje, navodi Rojters pozivajući se na dobro upućene izvore.
Ovo je, pojašnjava, početak realizacije plana o otpuštanju 10.000 zaposlenih u tim službama.
Među otpuštenima su članovi uprave ovih agencija, a neki od njih su sami podnijeli ostavke.
Zaposleni u FDA kažu da je pojedine obavještenje o otkazu sačekalo na ulazu u zgradu, dok su drugi obaviješteni elektronskom poštom.
-
Politika3 dana ago
MAZALICA NAPADA OPOZICIJU “Oni su najveći neprijatelj odluka koje smo donijeli”
-
Politika2 dana ago
NE POMAŽU NI UCJENE, NI PRITISCI! Propao Dodikov poziv Srbima da napuste SIPA i Sud
-
Hronika3 dana ago
HOROR U SARAJEVU! Muškarac udario trudnicu jer ga je slučajno snimila (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
DRINIĆ OSUDIO POLITIČKE PRITISKE! “SNSD se miješa u rad UDRUŽENJA PENZIONERA BANJALUKE”
-
Svijet22 sata ago
IZRAEL BOBARDOVAO BEJRUT,UBIJENO TROJE LJUDI! Testiraju krhko četvoromjesečno primirje
-
Svijet3 dana ago
TRAMP ZAPRIJETIO: “Biće bombardovanja”
-
Politika2 dana ago
DODIK BRANI OSUĐENU LE PEN! “Kao i u mom slučaju, presuda nije donesena zbog zakona – već zbog politike”
-
Hronika1 dan ago
ORUŽANA PLJAČKA U BANJALUCI: U toku potraga za razbojnikom