Connect with us

Društvo

PRIJETI LI NAM GLAD? Razlike između primanja i troškova samo rastu, građani hranu kupuju u autltet prodavnicama

I dok su političari zaokupljeni ko će s kim i kako podijeliti izborni kolač, građani bi o kolačima uskoro mogli samo maštati.

Iz noćne more o poskupljenjima još se ne budimo. Jaz između prosječne plate i visine potrošačke korpe sve je veći, a da bi jedna četveročlana porodica pristojno živjela mjesec dana, potrebno joj je otprilike 3.000 KM. Kao rješenje, građani biraju autlet prodavnice, pa i za hranu.

Potrošačka korpa sve veća, a ono što ubacujemo u nju sve manje. Oktobarska je porasla na 2.900 KM. U odnosu na isti period prošle godine, to je više za 800 KM. Za to vrijeme, prosječna plata u Federaciji BiH porasla je tek toliko da za taj novac sve što možete kupiti stane u dvije-tri kese. Da bi napunili više kesa, građani odlaze u autlet prodavnice.

– Tek sam viđela ovu prodavnicu i ovo mi je možda treći put kako dolazim ovđe. Eto ako nešto na sniženju se nađe. Svako gleda gđe je jeftinije i ide – kazala je jedna građanka.

Potražnja za robom koja je pred istekom ili je oštećena, naročito je porasla posljednjih mjeseci. Na mjesečnom nivou, može se ušteđeti 30 do 60 odsto, a štede svi, nema više pravila.– Pored penzionera koji redovno dolaze, to su ljudi sa stalnim primanjima i većim primanjima. Nama, naprimjer, stigne danas mileram kojem je 50 odsto akcija i on se zna prodati u roku od dva sata. Najčešće kupuju robu sa frižidera odnosno dnevnu robu, i tu su najveće uštede – kazala je Aldijana Džemidžić iz Alldy’s prodavnice.

Koliko god željeli ušteđeti, ponekad se čini nemoguće s obzirom na to da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u posljednjih pet godina porasle za više od 30 odsto. Novim poskupljenjima ne nazire se kraj.

– Najavljuju se nova poskupljenja. Ukoliko dođe do poskupljenja brašna, automatski poskupljuju i svi pekarski proizvodi – oni koji u svom sastavu imaju brašno, a takvih je u onome što ljudi kupuju, najviše. Nažalost, ljudi kada nemaju dovoljno sredstava, kupuju više tjestenine, više brašna, zato što na taj način zadovoljavaju potrebu da utaže glad – istakla je Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Sve je izvjesnije da ćemo plaćati više i pileće meso. Velike količine se uvoze, a domaći proizvođači napominju da često nismo ni svjesni šta kupujemo.

– Dolaze nam informacije da se smrznuti file odmrzava i pušta u promet kao svježi. To mi upozoravamo i zbog remećenja normalnih lanaca, ali i zbog briga za krajnje potrošače – naveo je Predrag Miličić iz Koordinacijskog tijela za peradarstvo.

Kontrola je neophodna, kaže struka. Bilo da je riječ o kvalitetu hrane ili cijenama istih, koje variraju u zavisnosti od toga gdje kupujete.

– Cijena pilećeg mesa koju otkupljuju klaoničari i plasiraju na tržište nije se mijenjala već decenijama, a vidimo da u marketima i na policama stalno je taj porast cijena. Država se mora uključiti u ovu cjelokupnu situaciju i uraditi detaljnu analizu – kazao je Suad Selimović iz Privredne komore Tuzla.

No, država se ne uključuje, osim što povremeno podijeli po 100 KM onima, koji za sada, šute.

– Nažalost, naša tužna realnost, građani se ne bune, odnosno možemo slušati negodovanja građana kad međusobno pričaju za kafom. Međutim, organizovani protest ili pobuna protiv ovoga svega jednostavno ne postoji. Cijene rastu, ali nije istina da se građani žale, ne žale se kome treba – rekao je Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura.

Šute i trpe, a jaz između troškova i primanja postaje sve veći. Inflacija je rekordna, a stručnjaci poručuju: ovo je tek početak.

(N1)

Društvo

DAN D ZA PRELAZ GRADIŠKA: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.

Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.

Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu. U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.

Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.

Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.

“Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.

“Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.

Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.

“Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.

U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.

“Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.

Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.

Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.

Nastavi čitati

Društvo

POVRAT PDV-a NA PRVU NEKRETNINU KASNI VEĆ ŠEST MJESECI: Građani čekaju, a odgovorni bez sankcija

UO UIO BiH probio rok za podzakonske akte, konsultacije završene, ali odluke još nema

Članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ni nakon pola godine nisu usvojili propise neophodne za povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, iako je zakonski rok istekao još početkom juna.

Za razliku od građana koji zbog kašnjenja od samo jednog dana plaćaju penale i zatezne kamate, članovi Upravnog odbora koji kasne sa donošenjem akata – ne snose nikakve posljedice.

Zakon o povratu PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. aprila, čime je počeo teći rok od 60 dana za donošenje podzakonskih akata. Međutim, ni osam mjeseci kasnije nema jasnih informacija kada će UO UIO BiH završiti posao za koji su plaćeni.

Predsjedavajući UO UIO BiH Srđan Amidžić priznao je još u julu da je rok probijen, navodeći da žele pojednostaviti proceduru i svesti broj potrebnih dokumenata na sedam. Najavio je i sjednicu krajem jula, ali do nje nije došlo.

Umjesto toga, tek 5. septembra razmatran je Nacrt pravilnika o dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koji se odnosi na prvu nekretninu, te je dokument upućen u javne konsultacije. Tokom konsultacija stiglo je čak 140 prijedloga i primjedaba, ali sjednica na kojoj bi pravilnik bio usvojen još nije održana.

Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj, kaže da građani nemaju nikakvu mogućnost da ubrzaju proces.

– Ovo je ogromna neodgovornost prema građanima. Šta potrošač tu može? Ništa. Vlast je u njihovim rukama, a u njihovim rukama je i bič. Nemamo se kome žaliti. Ovo postoji samo u BiH – kaže Kulovićeva za Nezavisne novine.

Dodaje da građani svakodnevno zovu i pitaju kada počinje povrat PDV-a.

– Oni samo prebacuju odgovornost jedni na druge. Hoće li država platiti kakvu kaznu? Neće! A građani bi platili i prekršaj i kamate. Čim pravna lica zakasne jedan dan s PDV-om, odmah stiže prekršajni nalog – navodi ona.

Dok institucije odugovlače, građani koji su kupili prvu nekretninu i dalje čekaju da ostvare pravo koje im je zakon već garantovao.

Nastavi čitati

Društvo

POSLODAVCI OGORČENI! Trivić: Najavljuju cjenu struje za privredu veću za 20 posto, TO JE PREVIŠE!

Poslodavci su danas otkrili da će plaćati skuplju struju. Potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić rekao je da će cijena struje za privredu porasti za 20 posto.

On je rekao da je cijena struje trebala da bude jedna od tema današnjeg razgovora sa premijerom Srpske Savom Minićem, ali da je razgovor o tome ostavljen za ponedjeljak.

-Imamo najavu da će cijena za privredu porasti 20 posto. Smatramo da je to previše. Ne mogu se preko cijene struje koju treba da plati privreda snositi troškovi koje nismo u stanju naplatiti od stanovništva. Po nama su cijene struje za privredu dovoljno velike, ali ostaje da razgovaramo šta će biti s tim- rekao je Trivić.

Predsjednik Unije poslodavaca Zoran Škrebić rekao je nakon sastanka sa premijerom da su predložili da se što više radi na tehnološkom razvoju privrede.

-Očekujemo uskoro potpisivanje memoranduma kako bi stvorili povoljniji privredni ambijent, podigli nivo privredne aktivnosti i stvorili bolje uslove za dalje povećanje plata, ali u skladu sa rastom makroekonomskih parametara- rekao je Škrebić.

On je istakao da poslodavci očekuju rast budžetske pozicije koje se tiču podsticaja za tehnološki razvoj.

-Očekujemo da sva preduzeća budu objedinjena na jednom mjestu i da se ti podsticaji obezbjeđuju u jednom ministarstvu. Sada imamo situaciju da podsticaji za različite grane i djelatnosti dolaze iz različitih ministarstava, što je dovodilo do toga da su neki ostvarivali pravo na podsticaje, neki nisu, a dolazilo je i do različitih iznosa. Prijedlog je da sve ide kroz jedno ministarstvo- rekao je Škrebić.

Premijer Savo Minić prije dva dana je rekao da trpi pritiske, ali da ne podržava poskupljenje struje.

-To je takav pritisak i direktora Elektroprivrede Srpske Luke Petrovića i ministra energetike i rudarstva Srpske Petra Đokića, ali još me nisu ubjedili- rekao je Minić.

Na pitanje da li će popustiti pritiscima, Minić je rekao da je jutros ponovo razgovarao sa Petrovićem i Đokićem, koji su iznosili svoje argumente vezano za novu cijenu mrežarine.

-Ostao sam kod svog stava da Republika Srpska mora imati najpovoljniju cijenu električne energije, a oni da mora doći do poskupljenja. Vidjećemo-kazao je Minić, piše portal Kapital.ba.

Nastavi čitati

Aktuelno