Connect with us

Svijet

PRIPREME ZA KOPNENU OFANZIVU: Izraelci tvrde da su UBILI VOĐU HAMASA (VIDEO)

Izraelska vojska tvrdi da je ubila komandanta Hamasa koji je organizovao masakre u kibucu.

Bilal al Kedra, za kojeg se vjeruje da je iza masovnih ubistava u kibucima Nirim i Nir Oz prošlog vikenda, ubijen je u vazdušnim udarima, rekla je izraelska vojska u saopštenju.

Kako se navodi, komandant i mnogi drugi operativci Hamasa i Islamskog džihada su ubijeni “u okviru opsežnih napada izraelskih odbrambenih snaga (IDF) na visoke operativce i terorističku infrastrukturu u Pojasu Gaze”. Izrael je rekao da je tokom noći pogodio više od 100 vojnih meta, uključujući komandne centre i raketne lansere, u sklopu priprema za kopnenu ofanzivu, prenio je “Dejli mejl”.

Najmanje 2.300 Palestinaca je ubijeno, a skoro 9.000 ranjeno od 7. oktobra, kada je počeo rat između grupe Hamasa i Izraela. Sa druge strane, za osam dana ubijeno je nešto više od 1.300 Izraelaca, dok je ranjeno više od 3.400. UNICEF je da je u krvavim sukobima stradalo i više od 700 djece.

Priprema ofanzive
Odbrambene snage Izraela saoštile su da pripremaju potpunu ofanzivu na Hamas sa kopna, iz vazduha i sa mora, zbog čega je naređeno da se 1,1 milion ljudi evakuiše sa severa Gaze na jug. Rok sa evakuaciju istekao je juče u 16 časova, ali je vojni portparol, pukovnik Peter Lerner, izjavio da će rok još jednom biti produžen zbog prevelikog broja ljudi koji bi trebalo da napuste domove.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas odvojeno su razgovarali s liderom SAD Džoom Bajdenom. Netanjahu je rekao američkom kolegi da je potrebno jedinstvo i odlučnost za postizanje izraelskih borbenih ciljeva protiv Hamasa, dok je Abas rekao predsjedniku SAD da u potpunosti odbija raseljavanje Palestinaca iz Gaze dok Izrael uzvraća vojnom akcijom.

SAD su tokom noći objavile da će poslati drugu grupu nosača aviona u istočni Mediteran radi odvraćanja, dok mogućnost prelivanja konflikta u regionalni rat raste.

Svijet

VIDEO ZA KOJI JE TEŠKO POVJEROVATI DA JE PRAVI: U Rumuniji snimljen “prvi leteći automobil”

Vozač “mercedesa” iz Rumunije vozio je toliko velikom brzinom da je automobil podigao poput aviona i preletio druge učesnike u saobraćaju.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u Rumuniji u kojoj je vozač izgubio kontrolu nad automobilom i doslovno “preletio” dva vozila koja su se nalazila u kružnom toku.

Tom prilikom, pomenuti vozač je zamalo udario u nadzornu kameru koja je zabilježila ovaj dramatičan trenutak.

“U Rumuniji je uočen prvi leteći automobil”, jedan je od šaljivih komentara na viralni video koji ovih dana kruži društvenim mrežama.

Na snimku se jasno vidi da je vozač “mercedesa” vozio brzinom znatno većom iznad dozvoljene, praktično presjekavši kružni tok i podigavši se poput aviona, iznad dva automobila koja su se pripremala da regularno uđu u raskrsnicu.

Nakon toga, vozilo se naglo “prizemljilo”, udarilo u stub nadzorne kamere i zaustavilo se na zelenoj površini obližnje benzinske pumpe.

Prema navodima lokalnih medija, vozač “mercedesa” je 55-godišnji muškarac koji je ostao zarobljen u automobilu, a iz olupine su ga izvukli spasioci.

Zadobio je samo lakše povrede i prevezen je u bolnicu na dalje preglede, ali nije zadržan na liječenju. Testovi su pokazali da nije konzumirao alkohol niti droge, a uzrok nesreće pripisan je dijabetičkoj krizi, koja ga je učinila nesposobnim za reagovanje tokom vožnje.

Nastavi čitati

Svijet

POTREBNO HITNO DJELOVANJE: Udari dronom kompromitovali ključnu zaštitu u Černobilju

Bezbjednosni štit iznad nuklearnog reaktora u Černobilj, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, više ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Prema njenim navodima objavljenim u petak, 5. decembra, konstrukcija zahtijeva ozbiljnu restauraciju.

Inspekcija čelične strukture, koja je završena 2019. godine i koja je koštala oko 1,5 milijardi evra (u okviru šireg projekta vrijednog oko 2,1 milijardi evra), utvrdila je prošle sedmice da je udar drona u februaru degradirao zaštitni “novi sigurni sarkofag” (New Safe Confinement) — to jest konstrukciju koja je postavljena da spriječi širenje radioaktivnog materijala poslije katastrofe iz 1986. godine.

Generalni direktor IAEA, Rafael Grosi, upozorio je sada da je štit “izgubio svoje primarne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije”, ali je istakao da noseće strukture i sistemi za praćenje nisu trajno oštećeni.

On je dodao da su već izvršene neke hitne popravke, ali da je potrebno sprovesti sveobuhvatnu restauraciju radi dugoročne nuklearne bezbjednosti.

Štit je bio postavljen da bi se zadržao radioaktivni materijal koji je ostao nakon katastrofe iz 1986. godine, ali sada njegova sposobnost da to efikasno radi dolazi u pitanje.

Ukrajina tvrdi da je udar dronom izvršila Rusija, dok Moskva negira umiješanost.

Prema izvještaju UN-a od 14. februara, ukrajinske vlasti su saopštile da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitnu oblogu reaktora broj 4, koji je bio uništen 1986. godine.

Iako je struktura pretrpjela oštećenja, nivoi radijacije su, prema UN-u, ostali normalni i stabilni, bez izvještaja o curenju radijacije.

Ruske snage su tokom više od mjesec dana, na početku rata u februaru 2022. godine, zauzele elektranu i okolno područje, navodi Rojters.

Eksplozija u Černobilju iz 1986. godine izazvala je širenje radijacije širom Evrope, a posljednji funkcionalni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

IAEA je inspekciju sprovela paralelno sa istraživanjem štete na električnim trafostanicama tokom skoro četvorogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

Nastavi čitati

Svijet

Rusija raskinula vojne sporazume sa tri zemlje: MIŠUTIN POTPISAO UKAZ

Premijer Rusije Mihail Mišustin potpisao je ukaz o raskidu vojnih sporazuma sa Kanadom, Francuskom i Portugalijom.

Ukaz je objavljen na ruskom zvaničnom portalu za pravno informisanje.

Dokumentom je naređeno ruskom Ministarstvu spoljnih poslova da o odluci obavijesti Kanadu, Francusku i Portugaliju.

Sporazum sa Kanadom potpisan je u 20. novembra 1989. godine, sa Francuskom 4. februara 1994. godine, a sa Portugalijom 4. avgusta 2000. godine. Svi sporazumi potpisani su u Moskvi.

Nastavi čitati

Aktuelno