Connect with us

Društvo

PROFIT VAŽNIJI OD ZDRAVLJA! Srpska žrtvuje zdravlje ljudi zbog PROIZVODNJE STRUJE

Rudnici i termoelektrane u Gacku i Ugljeviku spadaju među najveće zagađivače okoline u Republici Srpskoj koji značajno utiču na kvalitet života i zdravlje stanovnika ovih opština, a za koje nadležni ne pronalaze konkretno rješenje.

Koliko je stanje sa zagađenjem loše potvrđuju i riječi naših sagovornika koji žive u blizini termoelektrane i tvrde da RiTE „Gacko“ u pojedinim periodima koji traju nedjeljama i mjesecima dnevno izbacuju i po 2.000 tona pepela u atmosferu.

Postoje i procjene da zagađenje koja stvaraju ova preduzeća izazovu i nekoliko stotina prijevremenih smrti godišnje.

Prema nekim istraživanjima, termoelektrane na Zapadnom Balkanu su prethodnih godina emitovale i po pet puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno.

Trenutno stanje je takvo da RiTE „Ugljevik“ ima sistem odsumporavanja plaćen 85 miliona evra koji je samo povremeno u funkciji, jer njegovo konstantno korištenje izaziva velike troškove.

S druge strane, RiTE „Gacko“ za sada nema nikakve filtere i tek nedavno je raspisan postupak nabavke postrojenja za separaciju uglja vrijedan 82 miliona KM za koji se nadaju da će riješiti problem zagađenja, iako su stručnjaci skeptični prema ovom rješenju.

Iako je u RiTE „Ugljevik“ uloženo 85 miliona evra u sistem za odsumporavanje, ova termoelektrana je prethodnih godina bila regionalni lider u emisiji sumpor-dioksida.

„Gacko“ je, s druge strane, bio lider u emisiji prašine, koja je u nekim periodima bila i trostruko veća od dozvoljene.

Ostić: Postrojenja za prečišćavanje nisu dugoročno rješenje
Ekolog iz Centra za životnu sredinu Dragan Ostić za CAPITAL ističe da su RiTE „Ugljevik“ i „Gacko“ jedni od najvećih zagađivača životne sredine u BiH, što je potkrijepljeno brojkama iz mnogih analiza koje su do sada rađene.

„Brojke ne govore ništa dok ne odete na teren i uvjerite se u to kakav vazduh udišu mještani tih opština“, rekao je Ostić.

Prema njegovim riječima, rješenje za smanjenje zagađenosti je u postavljanju i korištenju filtera.

“RiTE „Ugljevik“ posjeduje filtere, koje rijetko kada koriste. Ne koriste ih jer im nije ekonomski isplativo, s obzirom na to da je za korištenje filtera potrebna određena količina električne energije, ali to ne smije da bude opravdanje za nerad. S druge strane, u RiTE „Gacko“ filteri uopšte ne postoje“, naglašava Ostić.

Ugradnja postrojenja za prečišćavanje uglja je, prema njegovom mišljenju, svakako pomak u ekološkom smislu, ali ako posmatramo dugoročnije, smatra da to i nije najbolje rješenje.

“Ako pogledamo dugoročno, rukovodstva termoelektrana trebalo bi da razmišljaju o načinu na koji će ublažiti posljedice gašenja postrojenja, a ne da im produžuju vijek trajanja koji u svakom smislu ističe“, zaključio je Ostić.

Babić Kovačević: Ljudi žrtvovani zbog struje
Novinarka iz Gacka Milanka Babić Kovačević koja godinama prati stanje u RiTE „Gacko“ za CAPITAL naglašava da je u situacija ovoj opštini bila veoma loša i da se može mjeriti sa stanjem ekološke katastrofe.

„Problem je nastao kada je termoelektrana počela da koristi ugalj iz takozvane povlatne zone, odnosno ugalj koji se nalazi na malim dubinama i koji je, uslovno rečeno, lako eksploatisati, ali on ima veliku primjesu nečistoća“, kaže Babić Kovačević.

Kako pojašnjava, kada ugalj ima veliku primjesu nečistoća znači da je i velika količina pepela koja nastaje kao rezultat sagorijevanja uglja da bi se dobila struja.

S druge strane, termoelektrana nije projektovana da tu količinu pepela može da otpremi, te na taj način pepeo ide kroz dimnjak i završava u atmosferi bez prečišćavanja.

„Procjene su da je u nekim periodima, koji su trajali nedjeljama i mjesecima i do 2.000 tona pepela dnevno odlazilo u atmosferu. Kada nema vjetra grad je prekriven pepelom, a ako ima vjetra onda ga on nosi na drugu stranu, što znači da su se stanovnici Gacka radovali da vjetar ne nosi pepeo na njih“, iznosi Babić Kovačević poražavajuće podatke.

Smatra da je ključno pitanje zašto je termoelektrana dovedena u situaciju da ili radi ovako i u ogromnoj količini zagađuje okolinu ili da ne radi nikako.

„Termoelektrana je radila uprkos tome što je užasno zagađivala sredinu, ali nam je rečeno da je zahvaljujući tome elektroenergetski sistem Republike Srpske opstao. Ovdje su životna sredina i ljudi žrtvovani da bi se proizvodila struja“, rekla je Babić Kovačević.

Ističe da je u prethodnom period termoelektrana bila u remontu te da trenutno stanje nije tako strašno.

„Stanje trenutno nije toliko strašno, ne zato zbog remonta, nego zato što je ugalj suv, nema blata, pa je samim tim i manje pepela, ali plašim se šta će se desiti sa prvim jesenjim kišama“, navodi Babić Kovačević.

Kazala je da je ključno pitanje zašto je izgubljen glavni sloj uglja, odnosno kvalitetniji ugalj.

„Oni to pravdaju kišama i klizištem, ali ja mislim da mi plaćamo cijenu loših odluka koje su dovele u situaciju da nema kvalitetnijeg uglja. Zagađenja i njegovih posljedica ćemo biti svjesni u narednim godinama“, upozorila je Babić Kovačević.

Cvijetinović: Povremeno koristimo sistem za odsumporavanje
Vršilac dužnosti direktora RiTE „Ugljevik“ Diko Cvijetinović za CAPITAL kaže da je u funkciji sistem za odsumporavanje koji je u rad pušten prije tri godine kako bi smanjio zagađenje.

„Povremeno uključujemo taj sistem, ne znam tačno koliko je to puta godišnje, ali je on u funkciji i koristimo ga“, tvrdi Cvijetinović.

Naglašava da im uključivanje ovog sistema proizvodi dodatne troškove, ali da se trude da ga koriste što više mogu.

Kao što je već napomenuto „Elektroprivreda RS“, u okviru koje posluje RiTE „Gacko“, nedavno je po hitnom postupku ugovorila 82 miliona maraka vrijedan projekat gradnje postrojenja za separaciju uglja sa firmom „Termograding“ iz Gacka, koja je od ranije poznata po milionskim ugovorima sa ERS-om.

Vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede“ Luka Petrović je ranije rekao da sve ide po ubrzanoj proceduri te da će postrojenje biti spojeno na sistem do remonta 2026. godine.

Takođe, rekao je i da će novac obezbijediti iz vlastitih sredstava.

Kazao je da termoelektrana sada koristi ugalj lošijeg kvaliteta iz kopa “povlatna zona”, jer je drugi kop “polje c” u kome je kvalitetniji ugalj ugrožen zbog čestih plavljenja i klizišta koja su se pojavila nakon zemljotresa u Stocu.
Capital

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo uz poneki pljusak

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će preovladavati sunčano i toplo vrijeme, a tek ponegdje mogući su kratkotrajni pljuskovi.

Jutro će biti oblačnije na istoku i sjeveru, dok će u ostalim krajevima biti pretežno vedro.

Tokom dana doći će do razvoja oblačnosti koja će lokalno usloviti kratkotrajne pljuskove, ali će se u većini predjela zadržati suvo i stabilno vrijeme. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena i pojačana bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od 13 do 18, na jugu do 20 stepeni, a u višim predjelima od 9, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 26 do 32, u višim predjelima od 21 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

RASTE INTERESOVANJE ZA PELET U BIH: Cijene i do 684 KM po toni

Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, građani širom BiH već uveliko rezervišu pelet, strahujući da bi se mogao ponoviti scenario od prošle godine, kada je nagli rast potražnje doveo do nestašice na tržištu.

Proizvođači bilježe povećanu potrošnju

Zbog eventualnih novih poskupljenja i problema sa nabavkom, proizvođači već sada bilježe povećanu potražnju za ovim ogrevom.

U firmi “Drvoprodex” iz Banjaluke kažu da građani svakodnevno kontaktiraju ovo preduzeće kako bi na vrijeme obezbijedili ogrev za narednu grijnu sezonu.

Svakodnevni upiti

“Imamo svakodnevno upita i rezervacija za ovu vrstu ogreva. U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 640 maraka, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, kazali su iz ove firme.

Podsjećaju da je početkom aprila cijena palete peleta iznosila 590 KM, sa uključenim prevozom.

Kako navode, ranijih godina tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem septembra i početkom oktobra interesovanje naglo raslo.

Slična situacija je i u sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine.

Cijena zavisi od klase

Iz ove firme ističu da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 621 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 684 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi.

Kupci u strahu od nestašice

“Kupci su u strahu da ne dođe do nestašice kao što je bilo prošle godine, pa su ove godine odlučili da pelet nabave ranije”, kazali su iz ove firme.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je povećano interesovanje za pelet posljedica iskustava iz prethodne godine.

“Ranijih godina uvijek smo apelovali da se pelet kupuje u proljeće. Prošle godine uopšte nije bilo potražnje, pa smo došli u situaciju da je u oktobru i novembru, pred sam kraj godine, došlo do enormne potražnje, a proizvođači nisu mogli da odgovore tim količinama”, kazao je Andrić i istakao da cijenu diktira potražnja.

Građani se odlučili na raniju kupovinu

Dodao je da je upravo nestašica peleta prošle godine jedan od razloga zbog kojeg se građani ove godine odlučuju na raniju kupovinu.

“Prošle godine, i pored toga što je cijena skočila, nije bilo mogućnosti da se nabavi pelet. Pretpostavljam da ljudi upravo zbog toga sada kupuju kako ne bi ponovo došli u takvu situaciju”, istakao je Andrić.

Cijene previsoke

Prema njegovim riječima, trenutne cijene peleta su visoke u odnosu na kupovnu moć građana, ali ističe da se proizvođači suočavaju sa rastom troškova proizvodnje.

“Sadašnje cijene peleta jesu previsoke s obzirom na trenutnu situaciju i kupovnu moć građana. Ali, sami inputi u proizvodnji su povećani. Stalno dolaze novi nameti, od povećanja cijena goriva, preko rasta cijena električne energije, pa do povećanja plata”, kazao je Andrić.

On smatra da pred početak grijne sezone ne bi trebalo da dođe do znatnijeg rasta cijena.

“Ne bi trebalo da dođe do nekog većeg skoka cijena jer su se potrošači u ovom ljetnom periodu već snabdjeli određenim količinama ovog ogreva. Na cijene najveći uticaj imaju ponuda i potražnja”, kazao je Andrić.

Ipak, kako naglašava, veoma je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu zbog brojnih dešavanja u svijetu koja utiču na privredu i energetski sektor.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI U BIH STRAHUJU: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

Žetva ječma

Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

Velika neizvjesnost

On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

“Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

Mnogi proizvođači su prezaduženi

Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

“Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

Cijene ječma i kukuruza

Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

“Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

Vremenske nepogode

Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

“Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

“Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

“Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

Nada umire posljednja

Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

“Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

“Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

Nastavi čitati

Aktuelno