Connect with us

Svijet

PROGOVORIO PORTUGALSKI GENERAL! “Istina o KiM je drugačija od onoga što zapadni mediji plasiraju”

Knjiga “Kosovo: nečuveno otimanje nezavisnosti” portugalskog generala Raula Kunje predstavljena je danas u Beogradu, a tom prilikom autor je istakao da mu je motivacija za pisanje bilo to što je primjetio da postoji veliki nesklad između onoga što je vidio dok je kao oficir Unmika služio na AP Kosovu i Metohiji i onoga kako su zapadni mediji izvještavali o situaciji u južnoj srpskoj pokrajini.

„Želio sam da pokažem da je istina drugačija od onoga što mediji plasiraju,” rekao je Kunja.

Naveo je da je u knjizi želio da prikaže koji su to politički i ekonomski interesi stajali iza plasiranja negativne slike o južnoj srpskoj pokrajini i ocijenio da ako je jedna strana imala pravo da kaže da joj je nanesena nepravda, to je bila Srbija.

Istakao je da međunarodna pravda, kada je u pitanju AP Kosovo i Metohija, nije ispunjena i ocijenio je da je međunarodni sud koji se bavio pitanjima bivše Jugoslavije bio veoma pristrasan.

Kunja je ukazao da je njegova knjiga u rodnom Portugalu doživjela treće izdanje i dodao da u njemu navodi i posljednja dešavanja u južnoj srpskoj pokrajini.

Napomenuo je da su njegovu knjigu u Portugalu najviše čitali studenti međunarodnih odnosa, kao i da je dosta korišćena u vojnim krugovima.

Bivši potpredsjednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije Nikola Šainović podsjetio je da knjiga Raula Kunje nije samo obična knjiga, već je studija, odnosno predstavlja naučni rad, dio doktorske disertacije s kojom je Kunja doktorirao.

Dodao je da je u knjizi prikazano mnogo dokumenata koje ni on, kao bivši funkcioner države, nije imao prilike da vidi.
„Autor obrađuje ovdje stavove svih velikih i važnih država — Amerike, Njemačke, Francuske. Teško je naći na jednom mjestu to tako dobro sistematizovano,” ocijenio je Šainović.

Karijerni diplomata Zoran Milivojević ocijenio je da je poduhvat pisanja ove knjige veoma hrabar i naveo da se uspješnost knjige vidi po tome da je autor uspio da dokaže svoju tezu, koju je iznio u zaključku svog djela.

„Ako su naivno vjerovali da će se kosovska stvar završiti kako su zamislili, nisu u pravu,” parafrazirao je Milivojević završetak knjige.

Podsjetio je da je u knjizi navedeno više stotina izvora, što po njegovom mišljenju predstavlja naučno-istraživački poduhvat koji je kvalitetniji od običnih knjiga.

Istoričar Mile Bjelajac naveo je da knjiga ide uz bok sa svjedočenjima italijanskih, francuskih, ruskih, njemačkih, kao i portugalskog generala Branka i drugih oficira, koji su se trudili da prikažu pravu sliku o situaciji u južnoj srpskoj pokrajini.

Govoreći o tim vremenima, Bjelajac je podsjetio na riječi bivšeg američkog vojnog komandanta generala Veslija Klarka, koji je rekao da se sukob na Kosovu i Metohiji nije desio zbog prava Albanaca ili zbog tzv. etničkog čišćenja, već da je u pitanju bio dolazak američke vojske na tu teritoriju i kontrola resursa na tom prostoru.

„Autor u dobro strukturiranoj knjizi daje pregled slike stvarnosti ili bolje rečeno, naličje doktrine ‘humanitarne intervencije’ na ovim prostorima. Bavi se propagandom, tu svoje mesto ima Račak…,” rekao je Bjelajac.

Portugalski general Raul Kunja bio je dio posmatračke misije Evropske zajednice u Jugoslaviji od 1991. do 1993. godine, da bi kasnije služio u Unproforu.

Od 2005. godine služio je kao šef vojnih oficira za vezu misije UNMIK na AP Kosovu i Metohiji i na toj poziciji je ostao tri godine, a taj period službovanja ga je motivisao da napiše knjigu „Kosovo: nečujeno otimanje nezavisnosti.”

Related Topics:

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Svijet

EU staje na kočnicu Trampovom planu: BEZ KAZNE ZA PUTINA NEMA SPORAZUMA!

Napori američkog predsjednika Donalda Trampa sa ciljem postizanja mira u Ukrajini ne smiju da dovedu do toga da ruski predsjednik Vladimir Putin izbjegne odgovornost za ratne zločine, upozorio je danas evropski komesar za pravosuđe i demokratiju Majkl Mekgrat.

“Pregovarači moraju da obezbijede da težnja ka prekidu vatre ne rezultira time da Rusija izbjegne krivično gonjenje”, istakao je evropski komesar Mekgrat u intervjuu za briselski Politiko, postavljajući novu “crvenu liniju” za mirovni sporazum.

Njegove izjave, ocjenjuje Politiko, odražavaju zabrinutost brojnih država članica Evropske unije da je prvobitni američki nacrt sporazuma uključivao “punu amnestiju za djela počinjena tokom rata”, uz planove za reintegraciju Rusije u svjetsku ekonomiju, prenosi Tanjug.

Stav Evropske unije u pregovorima

“Ne vjerujem da će istorija blagonaklono gledati na bilo kakav pokušaj brisanja ruskih zločina u Ukrajini. Moraju biti pozvani na odgovornost, i to će biti stav EU u svim razgovorima”, naglasio je Mekgrat.

Dodao je da bi amnestiranje takvih djela “posijejalo sjeme nove agresije i nove invazije”, ocjenjujući da bi to bila “istorijska greška ogromnih razmera”.

Ukrajinske vlasti navode da su pokrenule istrage o više od 178.000 navodnih ruskih zločina od početka rata.

Komisija Ujedinjenih nacija je prošlog mjeseca utvrdila da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti napadima bespilotnim letjelicama na civile, kao i, kako tvrdi, prisilnim premještanjem i deportacijom stanovništva.

Nacrt mirovnog plana

Nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, koji je Trampov tim prošle nedjelje podijelio saveznicima, predviđa reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju i poziv da se ponovo priključi grupi G8.

Dokument navodi da će SAD zaključiti dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji sa Rusijom u oblastima energetike, infrastrukture, veštačke inteligencije i eksploatacije rijetkih metala na Arktiku.

Američki plan predviđa i postepeno ukidanje sankcija, mada evropski lideri poručuju da će o ukidanju sankcija EU odlučivati isključivo oni.

U međuvremenu, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije u Ženevi, plan je sveden na 19 tačaka.

Nastavi čitati

Aktuelno