Connect with us

Svijet

PROGOVORIO PORTUGALSKI GENERAL! “Istina o KiM je drugačija od onoga što zapadni mediji plasiraju”

Knjiga “Kosovo: nečuveno otimanje nezavisnosti” portugalskog generala Raula Kunje predstavljena je danas u Beogradu, a tom prilikom autor je istakao da mu je motivacija za pisanje bilo to što je primjetio da postoji veliki nesklad između onoga što je vidio dok je kao oficir Unmika služio na AP Kosovu i Metohiji i onoga kako su zapadni mediji izvještavali o situaciji u južnoj srpskoj pokrajini.

„Želio sam da pokažem da je istina drugačija od onoga što mediji plasiraju,” rekao je Kunja.

Naveo je da je u knjizi želio da prikaže koji su to politički i ekonomski interesi stajali iza plasiranja negativne slike o južnoj srpskoj pokrajini i ocijenio da ako je jedna strana imala pravo da kaže da joj je nanesena nepravda, to je bila Srbija.

Istakao je da međunarodna pravda, kada je u pitanju AP Kosovo i Metohija, nije ispunjena i ocijenio je da je međunarodni sud koji se bavio pitanjima bivše Jugoslavije bio veoma pristrasan.

Kunja je ukazao da je njegova knjiga u rodnom Portugalu doživjela treće izdanje i dodao da u njemu navodi i posljednja dešavanja u južnoj srpskoj pokrajini.

Napomenuo je da su njegovu knjigu u Portugalu najviše čitali studenti međunarodnih odnosa, kao i da je dosta korišćena u vojnim krugovima.

Bivši potpredsjednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije Nikola Šainović podsjetio je da knjiga Raula Kunje nije samo obična knjiga, već je studija, odnosno predstavlja naučni rad, dio doktorske disertacije s kojom je Kunja doktorirao.

Dodao je da je u knjizi prikazano mnogo dokumenata koje ni on, kao bivši funkcioner države, nije imao prilike da vidi.
„Autor obrađuje ovdje stavove svih velikih i važnih država — Amerike, Njemačke, Francuske. Teško je naći na jednom mjestu to tako dobro sistematizovano,” ocijenio je Šainović.

Karijerni diplomata Zoran Milivojević ocijenio je da je poduhvat pisanja ove knjige veoma hrabar i naveo da se uspješnost knjige vidi po tome da je autor uspio da dokaže svoju tezu, koju je iznio u zaključku svog djela.

„Ako su naivno vjerovali da će se kosovska stvar završiti kako su zamislili, nisu u pravu,” parafrazirao je Milivojević završetak knjige.

Podsjetio je da je u knjizi navedeno više stotina izvora, što po njegovom mišljenju predstavlja naučno-istraživački poduhvat koji je kvalitetniji od običnih knjiga.

Istoričar Mile Bjelajac naveo je da knjiga ide uz bok sa svjedočenjima italijanskih, francuskih, ruskih, njemačkih, kao i portugalskog generala Branka i drugih oficira, koji su se trudili da prikažu pravu sliku o situaciji u južnoj srpskoj pokrajini.

Govoreći o tim vremenima, Bjelajac je podsjetio na riječi bivšeg američkog vojnog komandanta generala Veslija Klarka, koji je rekao da se sukob na Kosovu i Metohiji nije desio zbog prava Albanaca ili zbog tzv. etničkog čišćenja, već da je u pitanju bio dolazak američke vojske na tu teritoriju i kontrola resursa na tom prostoru.

„Autor u dobro strukturiranoj knjizi daje pregled slike stvarnosti ili bolje rečeno, naličje doktrine ‘humanitarne intervencije’ na ovim prostorima. Bavi se propagandom, tu svoje mesto ima Račak…,” rekao je Bjelajac.

Portugalski general Raul Kunja bio je dio posmatračke misije Evropske zajednice u Jugoslaviji od 1991. do 1993. godine, da bi kasnije služio u Unproforu.

Od 2005. godine služio je kao šef vojnih oficira za vezu misije UNMIK na AP Kosovu i Metohiji i na toj poziciji je ostao tri godine, a taj period službovanja ga je motivisao da napiše knjigu „Kosovo: nečujeno otimanje nezavisnosti.”

Related Topics:

Svijet

Tramp prima u SAD bijele izbjeglice iz Južne Afrike, KAŽE DA SU ŽRTVE GENOCIDA

Avion sa prvom grupom od 49 bijelaca iz Južne Afrike, kojima su Sjedinjene Američke Države dodijelile status izbjeglica, sletio je u ponedjeljak u Vašington, prenijeli su mediji.

Odnosi SAD i Južne Afrike napeti su već mjesecima zbog optužbi predsjednika Donalda Trampa da su pripadnici bijele zajednice u Južnoj Africi žrtve rasne diskriminacije, prenosi BBC.

To je negirao ministar spoljnih poslova Ronald Lamola, koji je rekao da pripadnici bijele zajednice, Afrikaneri, nisu progonjeni u Južnoj Africi.

Afrikaneri su potomci bijelih doseljenika, mahom Holanđana, koji su u tu zemlju došli u 17. vijeku.

Organizacija UNHCR je na pitanje BBC-ja odgovorila da nije uključena u ovu proceduru davanja statusa izbjeglica ljudima iz Južne Afrike.

To pokazuje koliko je bila ubrzana procedura dobijanja statusa izbjeglica u slučaju ove grupe Afrikanera, navodi britanski javni servis.

Demokratska senatorka Džin Šahin navela je da je ova procedura zapanjujuća, s obzirom na to kako su u slučaju hiljada drugih azilanata suspendovana njihova prava.

Tramp je danas kazao da je dobijanje statusa izbjeglica ubrzano za Afrikanere pošto su oni izloženi genocidu, a da su posebno ugroženi bijeli farmeri.

On je ranije optužio vladu Južne Afrike da otima zemlju bijelim farmerima bez ikakve naknade, što je Johanesburg negirao.

Bijela zajednica u Južnoj Africi čini samo 7,3 odsto stanovništva, ali posjeduje najveći dio farmi, pokazuje izvještaj vlade te zemlje iz 2017.

Zbog toga je u januaru uveden zakon koji dozvoljava vladi da oduzima privatnu zemlju bez kompenzacije u određenim slučajevima, kako bi se postigla pravednija raspodjela zemlje u javnom interesu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

OBJAVLJENA FOTOGRAFIJA SUROVIKINA: General koji je nestao iz javnosti viđen u Africi

Ruski general Sergej Surovikin koji je nestao iz javnosti pre skoro godinu dana, viđen je među ruskom delegacijom koja je u Africi odavala počast Alžircima poginulim tokom Drugog svetskog rata.

Fotografiju Surovikina koji se kreće ka spomeniku da bi položio cvijeće na grob sovjetskog vojnika na vojnom memorijalnom groblju, objavila je ruska ambasada u Alžiru, prenosi ruski portal Lenta.

Član Odbora za odbranu Državne dume, general-potpukovnik Viktor Soboljev, rekao je da bi Surovikin “mogao biti u Africi”.

“Mislim da je negdje u Africi, koliko ja znam. Radi kao vojni savjetnik negdje, ne znam gdje, nisam se raspitivao o tome, u inostranstvu”, rekao je on, prenosi Tanjug.

Predsjedavajući Odbora za odbranu Državne dume Andrej Kartapolov napomenuo je da se Surovikin trenutno nalazi van zemlje, gdje obavlja “važne zadatke”, ne navodeći konkretno koje.

Ruski ratni dopisnik Jurij Katjonak je ukazao na važnosti Surovikinovog povratka na front – “u zonu specijalnih vojnih operacija (SVO)”.

Prema njegovim riječima, general je “specijalista previsoke klase da ne bi iskoristio svoje sposobnosti na frontu”.

“Došlo je vreme da se general Sergej Surovikin vrati na front. Rusija nema toliko kompetentnih vojnih vođa koji su lojalni svojoj dužnosti da bi ih zanemarila u najkritičnijem trenutku za domovinu”, rekao je Katjonak.

Sergej Surovikin je bio vrhovni komandant ruske vojske od oktobra 2022. do januara 2023. godine.

Nakon ostavke na mjesto vrhovnog komandanta ruske vojske, Surovikin je postao komandant ruskog vazduhoplovstva.

U avgustu 2023. godine smijenjen je sa dužnosti komandanta Ratnog vazduhoplovstva i penzionisan.

Bivši komandant združene grupe ruskih trupa u zoni sukoba nestao je iz javnosti poslije 24. juna 2023. godine i puča Jevgenija Prigožina, vođe privatne vojne kompanije Vagner, kada se pojavio vidio na kojem poziva pobunjene borce da prestanu pobunu.

U septembru 2024. godine viđen je u Alžiru kao dio delegacije ruskog Ministarstva odbrane.

U februaru 2025. godine mediji su objavili da bi Surovikin mogao biti poslat u Afriku kao “savjetnik” jedne od ruskih ambasada.

Nastavi čitati

Svijet

Njemačka želi vratiti kontrole na granice, POGOĐENA I BIH

Novi njemački kancelar Fridrih Merc namjerava da ispuni jedno od najvećih predizbornih obećanja, koje bi se moglo odraziti i na građane zemalja zapadnog Balkana – uvođenje kontrole na njemačkim granicama.

Ukoliko bi ovo obećanje, koje je bilo jedno od centralnih tokom izborne kampanje, Merc ispunio, to bi značilo slabljenje Šengena i vraćanje graničnih kontrola na ulazu u Njemačku, što bi sasvim sigurno značilo duže zadržavanje na granicama, a moguće i ukidanje nekih vazdušnih linija iz BiH za Njemačku.

Merc će se u vezi s ovim planovima suočiti ne samo s potencijalnim nezadovoljstvom građana BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana, nego i nezadovoljstvom svojih susjeda, ali i protivljenjem političke opozicije u Njemačkoj.

Tokom kampanje sada već bivši njemački kancelar Olaf Šolc je upozorio da bi ovakva odluka dovela ne samo do slabljenja Šengena, nego i do potkopavanje jedinstva unutar EU, i to, kako je naglašavao, od strane jedne od centralnih i najvažnijih zemalja u EU.

Merc se na ovaj potez odlučio iz straha da bi AfD, ekstremno desničarska stranka, čiji viši članovi koketiraju s nacionalsocijalizmom, na sljedećim izborima mogla osvojiti većinu glasova i postati najjača parlamentarna snaga, ako sadašnja koalicija ne preduzme odlučujuće korake u borbi protiv ilegalnih migracija.

Da bi Mercov plan uspio, on mora uvjeriti susjedne zemlje da preuzmu migrante koji su u Njemačku ušli ilegalno s teritorije te susjedne zemlje. Iako je u svoje planove pokušao uvjeriti Donalda Tuska, poljskog premijera, od njega je odmah dobio odbijenicu. Tusk je rekao da bi ovaj njemački potez mogao dovesti do problema i da Poljska ne može da prihvati da Njemačka ilegalne migrante dovodi na njenu granicu. Osim toga, Tusk je u srijedu, nakon sastanka s Mercom, rekao da bi uvođenje kontrola na granici dovelo i do otežanog prekograničnog kretanja između dvije zemlje.

Umjesto uvođenja graničnih kontrola, kako nam je rekao jedan poljski novinar, čini se da Poljska zagovara koncept koji je prošli saziv komisije pokrenuo s Frontexom, evropskom službom za kontrolu spoljnih granica. Prema tom konceptu, išlo bi se na jačanje spoljnih granica EU, ali i na saradnju s zemljama zapadnog Balkana, koje EU vidi kao jedno od najkritičnijih područja za prebacivanje ilegalnih migranata ka Evropi.

Podsjećanja radi, Evropska komisija radi na sklapanju sporazuma sa balkanskim zemljama po kojem bi Frontex i policijske službe tih zemalja zajedno kontrolisale i granične prelaze i zelenu i plavu granicu.

I njemački mediji pišu o ovim Mercovim planovima, a većina ih gleda sa skepsom. Jedan njemački policijski službenik, s kojim je razgovarao novinar “Focusa”, smatra da bi takve mjere u najboljem slučaju imale samo privremeno djelovanje i rekao je da bi on, da je švercer ljudima, “uzeo godišnji odmor nekoliko sedmica”, a da bi onda nastavio po starom.

Prema zvaničnim podacima Njemačkog zavoda za statistiku, prošle godine je u Njemačku ušlo gotovo dva miliona ljudi kojima je bila potrebna viza. Brojka onih koji u Njemačku ulaze koristeći Šengen je višestruko veća, a među tim posjetiocima su i građani BiH.

Jedna od namjera Mercove vlade je da se kroz privremene kontrole granice poveća pouzdanost statističkih podataka svih ljudi koji dolaze u Njemačku, za šta će biti potrebni ne samo veliki ljudski kapaciteti, nego i novac i nabavka dodatne opreme.

Nastavi čitati

Aktuelno