Connect with us

Svijet

PROGOVORIO PORTUGALSKI GENERAL! “Istina o KiM je drugačija od onoga što zapadni mediji plasiraju”

Knjiga “Kosovo: nečuveno otimanje nezavisnosti” portugalskog generala Raula Kunje predstavljena je danas u Beogradu, a tom prilikom autor je istakao da mu je motivacija za pisanje bilo to što je primjetio da postoji veliki nesklad između onoga što je vidio dok je kao oficir Unmika služio na AP Kosovu i Metohiji i onoga kako su zapadni mediji izvještavali o situaciji u južnoj srpskoj pokrajini.

„Želio sam da pokažem da je istina drugačija od onoga što mediji plasiraju,” rekao je Kunja.

Naveo je da je u knjizi želio da prikaže koji su to politički i ekonomski interesi stajali iza plasiranja negativne slike o južnoj srpskoj pokrajini i ocijenio da ako je jedna strana imala pravo da kaže da joj je nanesena nepravda, to je bila Srbija.

Istakao je da međunarodna pravda, kada je u pitanju AP Kosovo i Metohija, nije ispunjena i ocijenio je da je međunarodni sud koji se bavio pitanjima bivše Jugoslavije bio veoma pristrasan.

Kunja je ukazao da je njegova knjiga u rodnom Portugalu doživjela treće izdanje i dodao da u njemu navodi i posljednja dešavanja u južnoj srpskoj pokrajini.

Napomenuo je da su njegovu knjigu u Portugalu najviše čitali studenti međunarodnih odnosa, kao i da je dosta korišćena u vojnim krugovima.

Bivši potpredsjednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije Nikola Šainović podsjetio je da knjiga Raula Kunje nije samo obična knjiga, već je studija, odnosno predstavlja naučni rad, dio doktorske disertacije s kojom je Kunja doktorirao.

Dodao je da je u knjizi prikazano mnogo dokumenata koje ni on, kao bivši funkcioner države, nije imao prilike da vidi.
„Autor obrađuje ovdje stavove svih velikih i važnih država — Amerike, Njemačke, Francuske. Teško je naći na jednom mjestu to tako dobro sistematizovano,” ocijenio je Šainović.

Karijerni diplomata Zoran Milivojević ocijenio je da je poduhvat pisanja ove knjige veoma hrabar i naveo da se uspješnost knjige vidi po tome da je autor uspio da dokaže svoju tezu, koju je iznio u zaključku svog djela.

„Ako su naivno vjerovali da će se kosovska stvar završiti kako su zamislili, nisu u pravu,” parafrazirao je Milivojević završetak knjige.

Podsjetio je da je u knjizi navedeno više stotina izvora, što po njegovom mišljenju predstavlja naučno-istraživački poduhvat koji je kvalitetniji od običnih knjiga.

Istoričar Mile Bjelajac naveo je da knjiga ide uz bok sa svjedočenjima italijanskih, francuskih, ruskih, njemačkih, kao i portugalskog generala Branka i drugih oficira, koji su se trudili da prikažu pravu sliku o situaciji u južnoj srpskoj pokrajini.

Govoreći o tim vremenima, Bjelajac je podsjetio na riječi bivšeg američkog vojnog komandanta generala Veslija Klarka, koji je rekao da se sukob na Kosovu i Metohiji nije desio zbog prava Albanaca ili zbog tzv. etničkog čišćenja, već da je u pitanju bio dolazak američke vojske na tu teritoriju i kontrola resursa na tom prostoru.

„Autor u dobro strukturiranoj knjizi daje pregled slike stvarnosti ili bolje rečeno, naličje doktrine ‘humanitarne intervencije’ na ovim prostorima. Bavi se propagandom, tu svoje mesto ima Račak…,” rekao je Bjelajac.

Portugalski general Raul Kunja bio je dio posmatračke misije Evropske zajednice u Jugoslaviji od 1991. do 1993. godine, da bi kasnije služio u Unproforu.

Od 2005. godine služio je kao šef vojnih oficira za vezu misije UNMIK na AP Kosovu i Metohiji i na toj poziciji je ostao tri godine, a taj period službovanja ga je motivisao da napiše knjigu „Kosovo: nečujeno otimanje nezavisnosti.”

Related Topics:

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Svijet

KINA DRASTIČNO MIJENJA PRONATALITETNU POLITIKU! Uvode porez na kontracepciju

Kina će prvi put poslije trideset godina uvesti porez na dodatu vrijednost na kontraceptivne pilule i sredstva, uključujući kondome, objavio je Blumberg.

Riječ je o najnovijem nastojanju Pekinga da zaustavi pad nataliteta koji, kako navodi agencija, ozbiljno prijeti da uspori ekonomski rast zemlje. Prema revidiranom zakonu o PDV-u, potrošači će ubuduće plaćati porez od 13 odsto na kontraceptive koji su bili oslobođeni dažbina od 1993. godine.

Tada je Kina sprovodila strogu „politiku jednog djeteta“ i aktivno podsticala kontrolu rađanja, što je podrazumijevalo i poreske olakšice za sredstva za planiranje porodice.

Istovremeno, amandmani predviđaju nove podsticaje za buduće roditelje. Od poreza će biti izuzete jaslice i vrtići, kao i ustanove za njegu starijih osoba, usluge podrške osobama sa invaliditetom i aktivnosti povezane sa sklapanjem braka.

Promjene će stupiti na snagu u januaru 2026. godine. Stanovništvo Kine opada treću godinu zaredom. Tokom 2024. rođeno je 9,54 miliona djece, tek nešto više od polovine od 18,8 miliona novorođenih registrovanih prije skoro decenije.

Politika

Nastavi čitati

Aktuelno