Uncategorized
Promijene stranački dres, pa u jurnjavu za POSLANIČKI MANDAT
Većina poslanika koji su u protekle četiri godine promijenili stranački dres u Narodnoj skupštini Republike Srpske ponovo su stali pred glasače na izborima 2. oktobra u nadi da će zadobiti njihovo povjerenje i obnoviti mandat.
Na poslaničkim listama za Narodnu skupštinu RS ili Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH našla su se brojna poznata imena preletača od Darka Banjca, preko Milana Tubina, Davora Šešića, Dike Cvjetinovića do Dragana Galića.
Srpskainfo je provjerila ko je od poznatih preletača uspio da se izbori za još jedan direktan mandat.
Jedan od zasigurno najpoznatijih preletača jeste poslanik u aktuelnom sazivu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Obren Petrović, koji je mandat osvojio na izborima 2018. godine kao kadar SDS. Manje od mjesec dana nakon tih izbora Petrović je napustio SDS i priklonio se SNSD.

Petrović je i na ovim izborima išao u trku za mandat u Predstavničkom domu BiH, ali ovaj put sa liste SNSD. Na izborima je osvojio čak 27.117 glasova i time sebi obezbijedio direktan mandat.
U trku za poslanike u parlament Srpske išli su i Danijel Jošić i Nina Bukejlović, članovi takozvane „Obrenove grupe“, koji su nakon izbora 2018. godine napustili SDS i priklonili se vlasti.
Oboje su se na ovim izborima bili na poslaničkoj listi SNSD. Jošić je osvojio 11.990 glasova i kako sada stvari stoje obezbijedio je sebi direktan mandat, dok je Bukejlovićeva osvojila 8.611 glasova. Ukoliko SNSD dobije tri poslanika u Izbornoj jedinici 5, Bukejlovićeva će, takođe, ući u parlament Srpske.
Još jedan „preletačević“ išao je u trku za novi mandat, a to je Slavko Gligorić, koji je nakon izbora 2018. godine u skupštinske klupe zasjeo u dresu DNS, ali je u martu 2021. godine napustio tu stranku.

Gligorić je djelovao kao samostalni poslanik u Klubu poslanika Narodne partije Srpske, čiji je lider Darko Banjac, ali je u trku za novi poslanički mandat išao ispred Socijalističke partije. Na izborima je osvojio 746 glasova i nije sebi obezbijedio još jedan mandat.
Na spisku poslanika u NSRS koji su u aktuelnom mandatu napustili stranku je i Darko Banjac, koji se sada nalazio na listi svoje partije i i koalicije NPS-PUS-Prva SDS.
Banjac je osvojio 4.628 glasova i obezbijedio sebi direktan mandat.
Na listi NPS-PUS-Prva SDS našla su se još dva poslanika koji su u toku ovog mandata promijenili stranački dres. Riječ je o Diki Cvjetinoviću, koji je u NSRS ušao kao kadar DNS, i Draganu Galiću, koji je bio poslanik PDP.
Cvjetinović je osvojio 2.889, a Galić 1.152 glasa. Nijedan od njih dvojice na ovim izborima nije uspio da obezbijedi sebi direktan mandat.
Nekadašnji poslanici SDS – Kostadin Vasić, Milan Tubin, Željko Babić i Davor Šešić, takođe su išli ponovo u trku za poslanički mandat. Vasić je u trku išao sa liste Ujedinjene Srpske i uspio je sebi da obezbijedi još jedan direktan mandat. Osvojio je ukupno 3.568 glasova.

Tubin je u trku išao u dresu SP i osvojio je 892 glasa, te tako sebi nije obezbijedio novi mandat. Babić je, takođe, u trku za još jedan mandat išao sa liste SP te osvojio ukupno 623 glasa, pa ni on neće ući u NSRS. U parlament Srpske neće ući ni Šešić, koji je na izbore išao sa liste SP i osvojio 730 glasova.
I nekadašnji visoki funkcioner DNS, Milan Radović, ponovo je išao u trku za poslanički mandat, ali ovaj put u dresu SDS. On je na izborima osvojio 6.469 glasova, te sebi obezbijedio još jedan mandat u NSRS.
Za novi mandat, bar onaj direktni, nije uspjela da se izbori ni Andrea Dorić, koja je u trku išla sa liste SP i osvojila 214 glasova.

Ona je mandat i u aktuelnom sazivu NSRS osvojila u dresu SP, ali je negdje na pola mandata napustila stranku i pridružila se SPS. Samo godinu dana kasnije, Dorićeva se predomislila, napustila SPS i vratila u SP.
Pored aktuelnih poslanika, na poslaničkim listama stranaka za NSRS našla su se još mnoga imena onih koji su proteklih godina mijenjali stranačka obilježja. Neki od njih su uspjeli da se izbore za mandat, a neki ne. Ko će od budućih poslanika, nakon što zasjednu u poslaničke klupe, ostati vjerni stranci, ostaje da se vidi.
GLASOVI NISU PRESUDNI
Poslanik Mijo Perkunić, kojeg javnost pamti po promjeni stranačkog dresa odmah nakon konstituisanja odlazećeg saziva NSRS, nije se izborio za direktan mandat u parlamentu Srpske, ali to ne znači da možda neće zasjesti u skupštinske klupe. Perkunić je u izbornoj jedinici 6 osvojio 1.290 glasova što mu nije dovoljno za direktan mandat. Ipak, u skupštinu bi mogao da uđe kao Hrvat jer Izborni zakon BiH predviđa da u republičkom parlamentu moraju biti najmanje po četiri Bošnjaka i Hrvata.
Uncategorized
VELIKE POPLAVE U GRČKOJ, zatvoreni putevi i škole
Oluja Bajron, koja je pogodila Grčku, izazvala je zatvaranje velikog broja škola, poplave drumova i zatvaranje autoputa Atina-Korint.
Rano jutros, nacionalni auto-put Atina-Korint bio je zatvoren u jednom svom dijelu zbog klizišta i nagomilane vode, prenio je Katimerini.
Obilne padavine dovele su i do poplava drugih puteva, dok je u nekoliko oblasti palo drveće.
U zoru je putem broja 112 poslata poruka stanovnicima Megare i Mandre da se presele iz podruma i prizemlja zgrada na više spratove zbog razvoja poplava.
Kako je navedeno, u stanju pripravnosti su vatrogasna služba, oružane i bezbednosne snage, šumska služba i Mehanizam civilne zaštite regiona.
Nadležne službe Ministarstava zdravlja, infrastrukture i saobraćaja, životne sredine i energetike, rada i socijalnog osiguranja, kulture, kao i ruralnog razvoja i hrane takođe su stavljene u stanje pojačane pripravnosti.
Zbog oluje Bajron koja je pogodila istočne i južne dijelove Grčke, sve škole u regionu Atika, kao i na ostrvu Rodos, danas neće raditi, saopštili su grčki zvaničnici.
“Bezbjednost naše djece je prioritet o kojem se ne može pregovarati. Odlučujemo na osnovu naučnih podataka i ne rizikujemo”, rekao je regionalni guverner Atike Nikos Hardalijas.
On je dodao da je odluka o zatvaranju svih javnih i privatnih, osnovnih i srednjih škola donijeta nakon konsultacija sa civilnom zaštitom i Ministarstvom prosvete.
Odlukom gradonačelnika Rodosa, Aleksandrosa Kolijadisa i na tom ostrvu danas škole neće raditi.
Uncategorized
HOROR U VRTIĆU! Vaspitač (45) priznao krivicu za 26 seksualnih NAPADA NA DJECU
Radnik vrtića priznao je krivicu za 26 seksualnih prestupa protiv djece nakon jedne od najpotresnijih i najsloženijih istraga seksualnog zlostavljanja djece Metropolitenske policije.
Vinsent Čan (45) iz Finčlija radio je u vrtiću u sjevernom Londonu između 2017. i 2024. godine.
Prekršaji uključuju pet tačaka optužnice za seksualni napad na dijete penetracijom, četiri tačke optužnice za seksualni napad na dijete dodirivanjem, 11 tačaka optužnice za snimanje nepristojnih fotografija ili pseudofotografija djeteta i šest tačaka optužnice za izradu nepristojnih fotografija ili pseudofotografija djeteta.
Potonji prekršaji uključivali su slike iz kategorija A, B i C, pri čemu kategorija A prikazuje najteže zlostavljanje.
Čan će biti osuđen na Krunskom sudu u Vud Grinu 23. januara.
Metropolitenska policija izjavila je da je ovo jedna od njihovih najpotresnijih i najsloženijih istraga seksualnog zlostavljanja djece, prenosi “Sky“.
Uncategorized
VAKULA, POZNATI METEOROLOG, otkriva kakvu zimu možemo očekivati
Nakon jeseni pune ekstrema – od rekordno toplog početka novembra do istorijskih kiša na jugu zemlje – mnogi se s nestrpljenjem pitaju šta nas čeka u narednim mjesecima.
Prema najnovijoj sezonskoj prognozi koju je analizirao poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula, a objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) te zemlje, pred nama je još jedna zima sa temperaturama iznad prosjeka. Ipak, ni to ne znači da će hladnoća u potpunosti izostati.
Zima toplija od prosjeka, ali uz povremene minuse
Dugoročni prognostički modeli za klimatološku zimu, koja obuhvata period od 1. decembra do kraja februara, prilično su složni: postoji umjerena do velika vjerovatnoća da će srednja sezonska temperatura vazduha biti viša od višegodišnjeg prosjeka (1991–2020). Pozitivno odstupanje očekuje se u sva tri zimska mjeseca.
Iako prognoza najavljuje blažu zimu, DHMZ naglašava da to ne isključuje povremene prodore hladnog vazduha. „Velika je vjerovatnoća da će temperatura povremeno biti niža od uobičajene, moguće i znatno (ali vjerovatno kratkotrajno), posebno u unutrašnjosti“, navodi DHMZ. Dakle, razdoblja s minusima su izgledna, ali mala je vjerovatnoća za dugotrajnu i ekstremnu hladnoću. Decembar bi trebalo da počne s temperaturama oko ili malo iznad prosjeka, nakon čega se očekuje hladniji period.
A šta je sa snijegom i kišom?
Pitanje koje mnoge zanima jeste – hoće li biti snijega? Dugoročne prognoze ne mogu dati precizan odgovor o vrsti padavina. Ono što je poznato jeste da će oborine tokom zime biti oko prosjeka, što znači da nas očekuje smjena sušnih perioda i onih s obilnijom kišom ili snijegom.
„U sezonskoj prognozi ne može se prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Za takvu informaciju treba pratiti dnevne prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave“, pojašnjavaju iz DHMZ-a.
Snijega će sigurno biti, barem u planinskim krajevima. Ljubitelji snježnih radosti mogu se samo nadati da zima neće biti toliko blaga da je vrhunac snježnog pokrivača već prošao prije njenog službenog početka. Decembar bi, prema projekcijama, mogao donijeti više kiše od prosjeka, naročito na Jadranu i okolnim područjima.
Jesen puna kontrasta kao uvod u zimu
Da bismo bolje razumjeli zimsku prognozu, korisno je osvrnuti se na jesen koja je iza nas. Nakon izuzetno toplog oktobra, novembar je donio smjenu toplijih i hladnijih perioda, pa su se temperature približile prosjeku. Međutim, količina padavina bila je vrlo neujednačena. Dok su Lika i sjeverni Jadran bilježili manjak oborina, jug zemlje bio je potopljen.
U Dubrovniku je zabilježen istorijski meteorološki događaj: od 16. do 27. novembra trajao je neprekinuti niz kišnih dana, što se nije dogodilo od početka mjerenja 1961. godine. Samo u novembru palo je 190 litara kiše po kvadratnom metru – 35% više od prosjeka. S druge strane, Osijek je imao jednu od najsušnijih jeseni u posljednjih šest godina.
Godina 2025. među najtoplijima u istoriji mjerenja
Godina 2025. nastavlja globalni trend zagrijavanja. Srednja temperatura vazduha u prvih 11 mjeseci bila je u većini Hrvatske za oko 1 °C viša od prosjeka.
Preliminarni podaci svrstavaju ovu godinu među najtoplije ikada zabilježene: u Splitu je toplija bila samo prošla godina, u Osijeku, Gospiću i na Zavižanu treća najtoplija, u Dubrovniku i Rijeci četvrta, a u Zagrebu peta otkad postoje mjerenja.
Pred nama je vjerovatno još jedna blaga, ali promjenljiva zima. Sunčani i suvi periodi neće izostati, ali biće i hladnih naleta praćenih kišom i snijegom, prenosi 24sata.hr.
-
Svijet2 dana ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Politika2 dana agoKRIŠTO PROZVALA HELEZA “On potkopava vrijednosti demokratskog društva”
-
Politika2 dana agoLUKAS PITA ELEKA: Zašto si poslao poklon Oriću (VIDEO)
-
Svijet2 dana agoKRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”
-
Politika3 dana agoKRESOJEVIĆ U BRISELU: Susret sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecolom – „Diplomatija, a ne hazarderstvo, jača poziciju Republike Srpske“
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
-
Hronika2 dana agoPonovo uhapšen Zmaj od Šipova, BJEŽAO OD POLICIJE!
-
Banjaluka2 dana agoSTANIVUKOVIĆ ČESTITAO SLAVU HILANDARU: “Neka ovaj sveti dan donese mir, snagu i blagoslov”
