Connect with us

Svijet

PROSJEČNA ZARADA SKORO 5.000 EVRA: U ovoj državi važi koncept “pošteni rad za poštenu platu”

U posljednjih nekoliko decenija, Norveška je postala privlačno mjesto za radnike iz raznih dijelova svijeta, uključujući i Balkan. Trenutno se procjenjuje da u Norveškoj živi oko 10.000 Srba, većinom u Oslu i Bergenu.

Norveško tržište rada pruža mnoge prednosti u poređenju sa drugim zemljama. Prije svega, dobro plaćeni poslovi čine Norvešku vrlo privlačnom destinacijom. Pored toga, norveška ekonomija je stabilna i stalno raste, što stvara mnoge prilike za zapošljavanje u različitim sektorima, kao što su naftna industrija, IT sektor, zdravstvo, obrazovanje i građevinska industrija.

Ono što takođe privlači ljude je kvalitet života koji nudi. Zemlja se ponosi visokim standardima obrazovanja, besplatnim zdravstvenim sistemom i obimnim socijalnim davanjima, čineći je idealnim mjestom za stvaranje sigurne i udobne budućnosti. Pored toga, Norvežani su poznati po svojoj gostoljubivosti i spremnosti da pomognu strancima da se integrišu u njihovo društvo.

Plate u Norveškoj po zanimanjima
Plate u Norveškoj spadaju među najviše u svijetu, što je jedan od ključnih faktora koji privlače radnike iz drugih zemalja. Ovde, koncept “poštenog rada za poštenu platu” dobija puno značenje. To se ogleda u relativno maloj razlici između najnižih i najviših plata, što doprinosi smanjenju društvenih nejednakosti.

Nisu u EU, ali kao da jesu
Norveška je mala nacija u sjevernoj Evropi na zapadnoj strani Skandinavskog poluostrva koja je i estetski zapanjujuća i ekonomski napredna. Rusija, Finska i Švedska čine njene granice na istoku i jugoistoku. Ovaj region ima ogromne koncentracije rezervi prirodnih resursa, uključujući ribu, gas i naftu, što sve podiže životni standard i promoviše nacionalni prosperitet.

Sa oko 5,5 miliona stanovnika, Norveška ima nisku stopu nezaposlenosti od 3–4%. Ovo je veoma sigurna nacija sa odličnom zdravstvenom zaštitom, odličnom infrastrukturom i besplatnim visokim obrazovanjem.

Iako nisu u EU, na mnogo načina sarađuju sa evropskim blokom.

Prosječne plate u Norveškoj
Prema aktuelnim podacima, prosječna mjesečna plata u Norveškoj je 4.853 evra. Kada su u pitanju sektori, za neku vrstu rudarskog posla u Norveškoj možete da zaradite oko 7.000 evra. Za finansijske i osiguravajuće pozicije zaradićete oko 6.700 evra, dok za poslove javne uprave i odbrane u prosjeku možete da zaradite 4.900 evra.

A koliko možete da zaradite kao zanatlija, medicinar ili IT stručnjak? Raspon plata po zanimanjima u Norveškoj varira, ali je i dalje visok za naše standarde. Inače, Kurir je o tome pisao krajem prošle godine, a iako postoji šansa da su ove godine one nešto izmenjene usled turbulencija na ekonomskom tržištu, mogu se posmatrati kao približne cifre.

Plate zanatlija
U Norveškoj, plate zanatlija variraju u zavisnosti od iskustva, oblasti u kojoj rade i lokacije.

Zidar – Od 3.000 do 4.200 evra

Stolar – Od 2.400 do 3.500 evra

Moler – Od 2.300 do 3.200 evra

Kranista – Od 2.600 do 3.600 evra

Električar – Od 2.500 do 3.500 evra

Čistač – Od 2.100 do 2.700 evra

Taksista – Od 2.400 do 3.000 evra

Kasir – Od 2.100 do 2.500 evra

Plate medicinskih radnika
Norveška ima dobro razvijen zdravstveni sistem i visoke standarde u oblasti zdravstvene zaštite, što rezultira visokim platama za medicinske stručnjake. Važno je napomenuti da rad u norveškom zdravstvenom sistemu često pruža i druge beneficije poput plaćenih slobodnih dana, besplatnih kurseva za usavršavanje i odlične mogućnosti za napredovanje u karijeri.

Anesteziolog – Od 5.000 do 6.200 evra

Medicinska sestra – Od 3.700 do 4.200 evra

Zubar – Od 6.000 do 8.000 evra

Psihoterapeut – Od 3.200 do 4.000 evra

Farmaceut – Od 3.800 do 5.200 evra

Nutricionista – Od 2.700 do 3.300 evra

Plate u IT sektoru
IT sektor u Norveškoj nudi odlične mogućnosti za profesionalni razvoj i visoke plate, što ga čini atraktivnim izborom za IT stručnjake iz svih dijelova svijeta. Međutim, treba uzeti u obzir to da plate u IT sektoru mogu mnogo varirati u zavisnosti od iskustva, senioriteta, oblasti i same kompanije.

Webmaster – Od 4.000 do 5.200 evra

Web dizajner – Od 3.800 do 4.800 evra

Scrum master – Od 7.300 do 10.000 evra

SAP specijalista – Od 6.000 do 7.200 evra

Backend developer – Od 6.000 do 7.800 evra

IT konsultant – Od 6.000 do 8.000 evra

IT tester – Od 3.200 do 5.000 evra

PHP programer – Od 3.800 do 5.000 evra

Minimalna plata u Norveškoj
Prije svega, važno je napomenuti da za razliku od balkanskih zemalja, u Norveškoj ne postoji zakonom definisana minimalna plata. Ipak, analizom plata u različitim sektorima, možemo zaključiti da je za većinu poslova minimalna plata između 2.400 i 2.600 evra. Ovde se radi o bruto plati, a nakon plaćanja poreza i doprinosa, radnik u Norveškoj kući odnese minimalno oko 1.700 evra mjesečno.

A kakvi su troškovi?
Kada su u pitanju troškovi života, za potrebe četvoročlane porodice bi vam potrebno oko 4.000 evra mjesečno, bez kirije, prema podacima sajta koji prate globalne troškove Numbeo. Za samca je bez iznajmljivanja stana na mjesečnom nivou potrebno oko 1.200 evra.

Kada je u pitanju rentanje stana u ovoj zemlji, ono će vas za jednosoban stan u centru grada koštati oko 1.100, dok je van grada ta cijena i manja. Za veći stan, trosoban na primer, u centru grada, budite spremni da izdvojite oko 1.700 evra.

Cijena za kupovinu stana u centru, po podacima Numbea, po kvadratu iznosi oko 5.700 evra, a van centra ta cijena je oko 4.000 evra.

Troškovi života u Norveškoj su u proseku za 98,5 odsto veći nego u Srbiji, pokazali su podaci.

Kako se tretiraju strani radnici?
Ono što se ističe na sajtu Europe jobs, Norveška tretira prilično dobro strane radnike. Plate i uslovi rada su potpuno isti kao i za norveške radnike, navodi se. Za pozicije koje zahtjevaju diplome za zapošljavanje, plate moraju da ispunjavaju određeni standard:

Magistarska diploma: Najmanje 41.410 evra godišnje.

Diploma osnovnih studija: Najmanje 38.650 evra godišnje.

Što se tiče dozvola za rad za strane radnike, iako Norveška nije u Evropskoj uniji, pravila i zakoni važe kao da jeste. Posao u Norveškoj možete dobiti ako ste neko ko nema EU papire, a dobijate ga isključivo onaj za koji ste se i školovali i procenat radnog angažovanja ne smije biti manji od 80 odsto, piše Kurir.

Dobra stvar u Norveškoj je što vi radnu dozvolu dobijate na osnovu poslovne ponude. Dakle, ako imate poslovnu ponudu, radna dozvola vam je zagarantovana. Ona košta nekoliko stotina evra i čeka se nekoliko mjeseci. Takođe, bitna stvar je učenje jezika, prije nego što uopšte aplicirate za poslove.

Svijet

ZELENSKI BEZ NAJBLIŽEG SARADNIKA! Ukrajini prijeti “mini-revolucija”

Ukrajinski politički sistem priprema se za “mini-revoluciju”, dok je predsjednik države Volodimir Zelenski primoran da se prilagodi životu bez Andrija Jermaka, svog najbližeg savjetnika i najodanijeg saradnika, koji je u petak podnio ostavku nakon što je njegov stan pretresen u sklopu šire antikorupcione istrage.

U tekstu u kojem analizira posljedice ostavke desne ruke Zelenskog, britanski “Guardian” navodi da bi Jermakova ostavka mogla da ima ogromne posljedice po unutrašnje upravljanje državom, kao i po poziciju Ukrajine u pregovorima o okončanju rata s Rusijom, gdje je Jermak bio na čelu ukrajinske delegacije u razgovorima sa Bijelom kućom.

“To je mini-revolucija u političkom i upravljačkom sistemu. Jermak je bio ključni element u sistemu moći koji je Zelenski izgradio”, rekao je kijevski politički analitičar Volodimir Fesenko.

Uspon i pad Jermaka
Jermak, bivši advokat specijalizovan za intelektualnu svojinu, potom producent B-filmova, postao je advokat za produkcijsku kuću Zelenskog dok je Zelenski još bio glumac. Kada je njegov prijatelj pobijedio na predsjedničkim izborima 2019. godine, Jermak je ušao s njim u politiku – najprije kao savjetnik za spoljnu politiku, a zatim, godinu dana kasnije, kao šef kabineta predsjednika. Tokom godina rata Jermak je postao praktično nedodirljiv. Vodio je najosjetljivije pravce ukrajinske spoljne politike, redovno razgovarao sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost savezničkih zemalja i predvodio tim koji je radio na mirovnim pregovorima.

Bio je i glavni politički operativac Zelenskog, često izdavao naređenja ministrima i smatran je personifikacijom predsjednikove volje.

Upravo je Jermak otputovao u London da se sastane sa bivšim komandantom vojske Valerijem Zalužnim, viđenim kao najopasniji politički rival Zelenskog, i pokušao da ga pridobije za predsjednikov tim. Malo ko u ukrajinskoj eliti je volio Jermaka, ali su mnogi izražavali nevoljnu dozu poštovanja prema njegovoj radnoj etici i nemilosrdnoj političkoj taktici.

Neki su smatrali da je toliki nivo kontrole, neuobičajen za demokratije, opravdan ratnim kontekstom. Njegova uloga “gromobrana” često je štitila Zelenskog.

Iako je Jermakov stan u petak pretresen, rijetko ko je očekivao da će to dovesti do njegovog odlaska.

Iako Jermak zasad nije optužen ni za šta, antikorupciona istraga prijetila je da dominira medijskim prostorom i izazove političku krizu, uz rastuće nezadovoljstvo javnosti zbog korupcije.

Rejting odobravanja Zelenskog već je ozbiljno pao zbog skandala. U subotu je portal Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore, objavio da su istražioci zaplijenili više laptopa i mobilnih telefona iz Jermakovog stana, prenosi Nova.

“Za Zelenskog je to bila teška odluka – razumio je političku potrebu, ali je bio psihološki zavisan od Jermaka”, rekao je Fesenko.

Dodao je da je najvjerovatnije ostavka bila Jermakova odluka.

“Mislim da je Jermak shvatio da će, ako potone, povući i Zelenskog sa sobom, pa je odlučio da se žrtvuje kako bi ga spasao”, kaže on.

Šta slijedi sada?
Kao i uvijek nakon pada moćne političke figure, period prilagođavanja mogao bi biti haotičan. Neki Jermakovi lojalni saradnici sada će strahovati za svoje pozicije, dok će mnogi drugi u eliti odahnuti i nadati se većem direktnom pristupu predsjedniku.

“Jermak je kontrolisao ne samo predsjednikove kontakte s ostatkom svijeta, već i protok informacija do predsjednika”, rekla je Olena Prokopenko, viša saradnica njemačkog Maršalovog fonda.

Vjerovalo se da Jermak kontroliše mrežu Telegram kanala, koji je objavljivao diskreditujuće materijale o onima koji su mu se zamjerili i bio je poznat po surovom ograničavanju pristupa Zelenskom.

Jedan od rijetkih koji je uspio da mu se suprotstavi jeste dugogodišnji šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov, koji je preživio više navodnih Jermakovih pokušaja da bude smijenjen.

Drugi, koji su postajali previše popularni ili su se zamjerali Jermaku, bili su smijenjeni bez oklijevanja.

Skandal koji se brzo širi
Zelenski se uspješno nosio sa koruptivnim aferama u prošlosti, ali niz događaja u julu uzdrmao je njegovu vlast do temelja, oslabila njegov politički rejting i zbog toga je izgubio čovjeka koji se smatrao njegovom desnom rukom.

Tada je predsjednik ubijedio članove parlamenta da ukinu nezavisnost dva tijela za borbu protiv korupcije u Ukrajini i direktno ih potčine Vladi.

Zelenski je tada tvrdio da to traži kako bi se ograničio ruski uticaj u Ukrajini.

Ali, ukrajinska javnost, a i Evropska unija, nisu bili saglasni pa je Zelenski morao da promijeni odluku usljed masovnih protesta.

Ova dva tijela, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (Nabu) i Kancelarija specijalnog tužioca za borbu protiv korupcije (Sapo), do jeseni objavila su rezultate duge istrage.

Ustanovljena je umiješanost u korupciju ljudi iz uskog kruga oko Zelenskog.

Visoki zvaničnici, među kojima su dvoje ministara, bivši zamjenik premijera i bivši poslovni partner Zelenskog, optuženi su da su prisvojili 100 miliona dolara iz javnih projekata u energetici.

Tada je Rusija uoči četvrte zime od početka rata ciljala energetska postrojenja u Ukrajini, što je primoralo zemlju da primijeni restrikcije struje, a bijes u javnosti zbog navodnih zloupotreba samo je rastao.

Iako nije imenovan u istrazi i porekao je umiješanost u koruptivne radnje, Jermak nije mogao da se skloni od ovog slučaja.

Sumnja se da ima neke informacije o tome.

Jermak je prošle nedjelje predvodio ukrajinsku delegaciju na sastanku sa Markom Rubiom, američkim državnim sekretarom, u Ženevi i navodno je uspio da se izbori za ustupke Ukrajini u sporazumu za koji mnogi vjeruju da pogoduje Rusiji.

Nastavak pregovora ove sedmice
U trenucima dok se Ukrajina bori i pregovara o golom opstanku, ostavka Jermaka doprinosi destabilizaciji zemlje, prenosi BBC.

Pregovori se nastavljaju ove sedmice. Ukrajinsku delegaciju predvodiće ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa Amerikancima, saopštili su iz Predsjedništva Ukrajine.

Ostaje da se vidi da li će ostavka Jermaka biti pravovremena preraspodjela u Kijevu i skupocjen gubitak kontinuiteta.

Još nije poznato ni kako je Jermak prihvatio iznenadni odlazak iz vlade.

“New York Post” objavio je u subotu da im je Jermak pisao i da je obećao da će otići na ratište. Takođe, tvrdio je da je nevin.

“Idem na front i spreman sam za odmazdu. Ja sam pošten i pristojan čovjek”, navodno je napisao.

Za 1. decemar je najavljen sastanak Zelenskog i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, a tim ukrajinskih pregovarača otputovao je u SAD na razgovore o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

NAPETOST I NEZADOVOLJSTVO! Grčki poljoprivrednici se sukobili sa policijom

Grčki poljoprivrednici sukobili su se danas sa policijom tokom protesta u centralnim i sjevernim dijelovima zemlje zbog kašnjenja isplata subvencija Evropske unije, izazvanog istragom o korupcijskom skandalu vezanom za pronevjeru evropskih subvencija, javljaju grčki mediji.

Stotine poljoprivrednika izašle su na ulice, blokirajući puteve svojim traktorima u više oblasti u znak protesta protiv konzervativne vlade zbog procjenjenog manjka od 600 miliona evra u pomoći EU i drugim isplatama.

Do kašnjenja u isplatama došlo je usred istraga o skandalu u kojem su neki poljoprivrednici navodno falsifikovali vlasništvo nad zemljom i stokom kako bi dobili poljoprivredne subvencije EU.

U blizini Nikeje, u centralnom dijelu Grčke, policija je upotrebila suzavac da bi rastjerala demonstrante koji su pokušali da probiju barikade.

Obe trake Nacionalnog puta Atina–Solun su zatvorene zbog traktora koji su uspjeli da probiju zaštitne barijere i uđu sa sporednog puta, prenosi ERT njuz.

Studenti su došli da ih podrže, a policijske blokade su probijene.

U sukobima su povrijeđena dva demonstranta – pripadnik sindikata poljoprivrednika povrijeđen je kada su ga, prema njegovim riječima, udarili policajci na raskrsnici kod Nikeje, a jedan poljoprivrednik na raskrsnici kod Platikambosa.

Veliki broj poljoprivrednika, stočara i pčelara prefekture Kardica takođe je danas protestovao.

Prvi put, poljoprivrednici su uspjeli da blokiraju auto-put centralne Grčke svojom poljoprivrednom mehanizacijom.

Oni su uspjeli da pomjere policijski kombi poljoprivrednim mašinama i da prođu.

U Kardici je bilo mnogo ljudi pa policija nije reagovala, jer da je reagovala, došlo bi do ozbiljnih incidenata.

Traktori su, takođe, poređani na četvrtom kilometru perifernog puta Komotini–Ksanti.

Od jutros, poljoprivrednici iz sela prefekture Rodopi su svoje traktore dovezli do mjesta gdje se očekuje da će prenoćiti.

Do sada nije bilo blokada puteva, međutim, očekuje se da će poljoprivrednici u narednih nekoliko sati odlučiti da li će uspostaviti blokadu na zapadnoj raskrsnici auto-puta Egnatija, na zapadnom ulazu u Komotini.

Ukoliko dođe do eskalacije sukoba, u konsultaciji sa poljoprivrednicima iz drugih mjesta, pokušaće da zatvore i puteve.

U Aleksandriji, u Imatiji, desetine poljoprivrednika sa traktorima su se poređale ispred Centra za kontrolu i sertifikaciju đubriva, dok novi traktori neprestano pristižu.

Kako su najavili, kretaće se auto-putem Egnatija, ali neće blokirati saobraćaj.

Sutra će poljoprivrednici iz Kimine, Čalastre i okolnih područja opštine Delta blokirati put Malgara, ali neće ometati saobraćaj.

Istog dana, biće postavljena još jedna barikada na zapadu prefekture Solun, u oblasti Halkidona.

Traktori su već na centralnom trgu, a sutra će se premjestiti ka raskrsnici Halkidona.

Tenzija je bilo i u Platikambosu, nekoliko sati prije formiranja poljoprivredne blokade u Nikeji.

Poljoprivrednici, pored pitanja koja se tiču svih njihovih kolega, zahtijevaju da se iz upravljanja poljoprivrednim pitanjima ukloni tehnokrata i da u svim procesima koji se tiču njih budu zastupljeni poljoprivrednici.

Neki otvoreno govore o osnivanju Poljoprivredne komore.

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO), koje istražuje krivična djela protiv finansijskih interesa EU, saopštilo je da je ove godine pronašlo dokaze da su grčki poljoprivrednici, uz pomoć državnih zvaničnika, pronevjerili sredstva EU.

Grčke vlasti su pokrenule zasebne istrage, a parlament ispituje rad vladine agencije OPEKEPE, koja svake godine raspoređuje oko 2,5 milijardi evra pomoći EU stotinama hiljada poljoprivrednika.

Vlada, koja je obećala transparentnost, priznala je da je prva rata subvencija EU niža nego prošle godine i da je više od 40.000 zahtjeva poljoprivrednika trenutno pod istragom, prenosi TANJUG.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN OTKRIO PLAN “Podijeliti Ukrajinu, napraviti “tampon zonu” između NATO I RUSIJE”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da poslijeratni poredak treba da uključuje transformaciju Ukrajine u tampon državu između NATO-a i Rusije.

On je naveo da je Zapad naoružao Ukrajinu, de fakto je integrisao u strukture NATO-a i namjerava da je učini i de jure članicom NATO-a.

– Rusi kažu da smo mi, Zapad, naoružali Ukrajinu, de fakto je integrisali u strukture NATO-a i namjeravamo da je učinimo i de jure članicom NATO-a. Tvrde da je time poremećen balans snaga. Međutim, stav Zapada je da Rusija nije prihvatila ravnotežu uspostavljenu nakon širenja NATO-a, da želi da okupira Ukrajinu i eliminiše njen status tampon zone – i da će odatle preduzeti dalje korake kako bi pripremila napad na teritoriju NATO-a – rekao je Orban u intervjuu za njemački Velt.

Zbog toga je, naveo je mađarski premijer, neophodno da se napusti kurs ka integraciji sa NATO-om i namjera da se Ukrajina u potpunosti primi u Alijansu, kao i da se vrati predratni geopolitički status zemlje, odnosno “uloga tampon države”.

Prema njegovim riječima, dugoročni poredak treba da se zasniva na principu da će Ukrajina ponovo postojati kao tampon država, a teritorija koju je okupirala Rusija ostaće van ovog sistema.

– Rusija zadržava teritoriju koja će biti dogovorena na međunarodnoj mirovnoj konferenciji, a sve zapadno od ove linije – do istočne granice NATO-a – činiće teritoriju ukrajinske države, koja će ponovo postojati kao tampon država. NATO i Rusija se slažu oko obima i opremljenosti ograničenih Oružanih snaga Ukrajine koje mogu da djeluju u tampon zoni, a obje strane pružaju garancije da niko neće potčiniti ovu tampon državu sopstvenoj kontroli – istakao je predsjednik mađarske vlade.

Orban je rekao da se “treba osloniti” na zajednički rusko-američki plan od 28 tačaka kao osnovu za takve promjene.

– Vrijeme je da napustimo iluzije i suočimo se sa istinom. Trezvena realnost je izložena u američkom mirovnom planu od 28 tačaka – istakao je on.

Istovremeno, on je ukazao na potrebu za “evropsko-ruskim pregovorima na visokom nivou” u kratkom roku, a u srednjem roku “ruski resursi moraju da budu ponovo integrisani u evropsku ekonomiju”.

Orban je u petak razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi o snabdijevanju Mađarske naftom i gasom i mirnim naporima za okončanje rusko-ukrajinskog rata.

Nastavi čitati

Aktuelno