Connect with us

Društvo

PROTEST SINDIKATA I DODIKOVO OBJAŠNJENJE: Ko je prekršio “sporazum o toplom obroku” i kakve veze ima MMF s tim?

Zaposleni u javnom sektoru protestovali su u Banjaluci tražeći povećanje plate za 160 KM za sve radnike u ovom sektoru. Optužuju vlast da nije ispoštovala sporazum od prošle godine.

U protestima je učestvovalo šest sindikata – javne uprave, pravosuđa, policije, ljekari, medicinski tehničari, te Samostalni sindikat u zdravstvu.

Protest je organizovan zbog, kako su naveli, “prevare 55.000 zaposlenih” i neispunjavanja sporazuma o povećanju plata koji je definisan sa Vladom RS.

Budžetlije su nezadovoljne i zbog nezaključivanja Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u lokalnim zajednicama i kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama, zatim zbog neuplaćenih doprinosa u zdravstvu, te milion prekovremenih a neplaćenih sati policajcima.

Vladi RS danas su uputili zahtjeve u kojima traže realizaciju ranijeg sporazuma i hitnu izmjenu zakona o platama, odnosno povećanje plate od 160 KM za sve radnike, zatim uplatu svih zaostalih doprinosa do kraja ove godine, zatim plaćeni prekovremeni rad, posebno za radnike u oblasti zdravstva i unutrašnjih poslova gdje je to praksa.

DODIK: SPORAZUM ISPOŠTOVAN
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je sporazum koji je sa sindikalcima potpisan prošle godine u cijelosti ispoštovan.

Dodik kaže da je Zakonom o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske iz 2007. godine objedinjen regres za godišnji odmor i topli obrok.

“Tako da je, ako je plata bila 500 KM, regres 100 KM, a topli obrok 200 KM, onda smo sabrali i plata je iznosila 800 KM. Nakon toga se, na bazi povećanja koja su se dešavala, povećavao i taj iznos, pa je nastao problem, jer jedan dio organizacija iz javnog sektora nije pratio ovu politiku Vlade”, rekao je Dodik.

Kaže i da je dalje došlo do diferencijacije plate i toplog obroka u javnim ustanovama, te da sindikat sada neopravdano traži i pokušava da napravi politiku u vezi sa toplim obrokom i regresom.

“On je uračunat u platu, te kako se povećava plata, tako se povećava i topli obrok”, rekao je Dodik.

KAKO JE POSTIGNUT SPORAZUM?
Sporazum između Sindikata javne uprave. koji predvodi Božo Marić, organizator današnjeg proteste, postignut je u junu prošle godine.

Prije toga Sindikat je podnio zahtjev za pokretanje interpelacije u vezi ispunjavanja zaključaka NSRS za regres i topli obrok jer su mjesecima insistirali na tome da se budžetlijama duguje iznos za dopli obrik i da im nije isplaćen, čime je prekršen zakon.

Nakon pregovora, odustali su od interpelacije, a zaključen je sporazum o načinu na koji će za 55.000 radnika biti povećane zarade koje se finansiraju iz republičkog budžeta ili javnih sredstava.

Marić je pojasnio da je sporazum prošle godine potpisan na osnovu interpelacije da se naknada za topli obrok i naknada za regres moraju posebno iskazati, “a imajući u vidu, da kad se te naknade izdvoje iz osnovnog primanja, iznosi koji čine platu radnika su manji za 180 KM”.

“Dogovorili smo se da deficit koji fali uredi kroz tri koraka. Prvi korak je bio da se svima isplati po 100 KM linearno, da se od 1. januara – za one čija je plata ispod republičkog prosjeka, ona poveća za 5 odsto – to je par hiljada ljudi. Zatim je trebalo da se u drugom kvartalu, nakon aprila 2023. godine, izvrši analiza koliko još je potrebno da se poveća, a da bi se dostigao taj iznos toplog obroka i regresa za koji smo mi tražili da se izdvoji posebno. Ako se on već nalazi u osnovnom primanju, da to mora biti plata, topli obrok i jedna dvanaestina regresa. Oni to nisu ispoštovali”,rekao je Marić u junu ove godine, najavljujući današnje proteste.

“MMF TRAŽIO…”
Početkom juna prošle godine, Dodik je pojašnjavajući pojedinosti, rekao da “nije moguće formalizovati da se to zove topli obrok, ali se to dograđuje kroz platu”.

“To je ovih 100 KM koji će biti u osnovi plate u avgustovskoj plati i nakon toga sve naredne mjesece linearno za sve”, naveo je Dodik.

Marić je tada, gostujući u Jutarnjem programu RTRS, otkrio da su tokom razgovora sa Dodikom (tada članom Predsjedništva BiH) “razgolili istinu” zašto vlada u ranijem periodu nije dozvoljavala isplatu toplog obroka i regresa.

On je, navodno, naglasio da to nije bilo moguće zbog toga “što bi se ugrozio aranžman sa MMF-om i da je ovo bilo isključivo politički kvalifikovano pitanje”.

On je dodao da je i da će tada postignutim sporazumom, oni koji imaju primanja ispod prosjeka, imati dodatno povećanje od pet odsto.

“Od 1. avgusta će, na primjer, čistačica imati povećanje plate od 18 odsto, dok će direktori imati povećanje od tri odsto. Sindikat je konačno dobio socijalnu pravdu kroz socijalnu borbu”, pojasno je Marić u junu 2022.

Objašnjavajući kasnije o kakvoj računici se radi Marić je rekao da je suštinska razlika da do ovog povećanja “radnici u metamatičkom zbiru nisu imali platu plus topli obrok, a da će od sada konačno ispuniti zakonsku formulaciju koja treba da to omogući”.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ne zaboravite kišobrane

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje oblačno i hladnije vrijeme uz slabu susnježicu i snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu se tokom dana očekuje promjenljivo oblačno vrijeme, povremeno sa kišom i vjetrovito, dok će na sjeveru uglavnom biti suvo.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u višim predjelima i pojačan sjevernih smjerova, dok će u Hercegovini duvati umjerena, na udare jaka do olujna bura. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas je pretežno oblačno vrijeme, a u centralnim, zapadnim i sjeverozapadnim područjima pada kiša, a na planinama snijeg.

Nastavi čitati

Društvo

POPLAVE U BUGOJNU: “Sve se desilo u pet minuta” (VIDEO)

Na području Bugojna kasno u utorak, 25. novembra, izlila se rijeka Poričnice, zbog čega su neke kuće poplavljeno, dok su druge bile ugrožene.

Portal “Srednja Bosna danas” prenosi da se ovako nešto nije desilo 60 godina. Objavili su snimak na kojem se vide mještani koji se bore da im voda ne uđe u kuće.

Mještani su za ovaj portal rekli da se sve desilo u pet minuta,

Na teren je izašao i Nedim Mahić, načelnik Bugojna.

Više saznajte u video-prilogu:

Nastavi čitati

Društvo

VRAĆA SE PRIJELOG O FEMICIDU? Republika Srpska ponovo piše zakon o nasilju u porodici

Kako bi se zaštitile žene, odnosno žrtve nasilja u porodici, uskoro bi trebalo ponovo da bude pokrenut postupak izrade Nacrta zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Republici Srpskoj.

Najavljeno je ovo danas, 25. novembra, na početku kampanje “16 dana aktivizma” u Banjaluci, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Podsjetimo, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama bio je 2023. godine u formi nacrta, a između ostalog, u zakon u Republici Srpskoj trebalo je da bude uveden termin femicid, no on tada nije prošao u dalju proceduru.

Fondacija “Udružene žene” Banjaluka je juče organizovala konferenciju kako bi podigli svijest o važnosti sprečavanja i suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a Jelena Tučić, predstavnica Fondacije, navodi da su prošle sedmice ovu kampanju započeli u Sarajevu pod nazivom “Dok nas smrt ne rastavi”.

“Centralna figura kampanje je crna vjenčanica, što je podsjetnik svima nama da se u većini slučajeva prvo nasilje desi u braku. Od početka godine do sada su se desila četiri femicida, a u periodu od 10 godina 77, s tim da su u većini slučajeva izvršioci bili partneri žrtava”, rekla je Tučićeva.

Kako je kazala Ljiljana Đurić, inspektorka Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u odnosu na isti period prošle godine došlo je do smanjenja broja prijava slučajeva krivičnog djela nasilje u porodici.

“Ove godine je prijavljeno 835 slučajeva krivičnog djela nasilje u porodici. Želim vjerovati da su tome doprinijele kampanje, podizanje svijesti, ali i multisektorski rad, koji se sprovodi kako bi se osnažile žrtve nasilje. Najave su da će se iduće godine ponovo pokrenuti postupak za izradu Nacrta zakona o zaštiti od nasilja prema ženama u RS, i smatram da je to značajan pomak”, rekla je Đurićeva.

Navodi da je za to nadležno Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS.

“Međutim, radeći u ovoj oblasti znam da će se potruditi da to bude u narednom periodu. Očekujemo da se ponovo sastane radna grupa i vjerujem da uz doradu nacrta koji je postojao možemo imati jedan jako dobar zakon”, rekla je ona.

Pojašnjava da je nasilje u porodici krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, a to može biti “prijava komšije, nastavnog kadra koji primjećuje promjenu u ponašanju djeteta itd.”.

“Praksa govori da su u 80 odsto slučajeva koji dođu do sudskog epiloga izvršioci lica koja zloupotrebljavaju alkohol, a često su posjedovali i oružje, i to u 64 slučaja.

Što se tiče prijava nasilja, mi imamo problem sa odustajanjem. Najčešće su to višegodišnja maltretiranja, psihičko nasilje, koji obično traju duži period i žrtva teško izlazi iz tog ciklusa. No, bitno je da u svemu tome žrtve istraju”, rekla je ona.

Marija Kaurin, predstavnica Sigurne kuće, ističe da Fondacija “Udružene žene” već 29 godina pruža podrška žrtvama nasilja u porodici i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja.

“U 2024. godini podršku u Sigurnoj kući koristila je 41 osoba, i to 18 žena i 23 djece. U ovoj godini, odnosno do kraja oktobra, zbrinuta 31 osoba, i to 14 žena te 17 djece, dok je troje djece zbrinuto kao žrtva nasilja od strane svojih očeva”, kazala je Kaurinova.

Kako kaže, najčešće je dob korisnica Sigurne kuće bila između 30 i 40 godina, a najčešći oblik nasilja je, na početku, psihičko i ekonomsko, koje kasnije eskalira u fizičko i seksualno nasilje.

“Prilikom pronalaska izlazne strategije korisnicima se pomaže da nađu zaposlenje i stambeni prostor kako bi mogli nastaviti samostalan život”, istakla je Kaurinova.

Povodom “16 dana aktivizma” održana je i konferencija “Prevencija i suzbijanje digitalnog nasilja prema ženama”, koju je organizovalo Ministarstvo porodice, omladine i sporta i Centar za jednakost i ravnopravnost polova RS.

Selma Čabrić, ministarka porodice, omladine i sporta RS, kazala je da Srpska ima važeći zakon, ali da je sigurna da će u narednom periodu tražiti nova rješenja.

“Nećemo dozvoliti da nas terminološke nedoumice vrate na sam početak. Cilj je da Srpska ponovo bude lider kad je u pitanju zakonska regulativa koja se tiče prevencije i zaštite žena žrtava nasilja u porodici”, kazala je Čabrićeva.

Maja Vekić, v.d. direktora Centra za jednakost i ravnopravnost polova RS, rekla je da ovogodišnju kampanju obilježavaju pod nazivom “Život bez nasilja”.

“Svjedoci smo da se nasilje preselilo u digitalnu sferu, i to je i tema naše prve konferencije”, poručila je ona, dok je Goran Selak, ministar pravde RS, istakao da su opredijeljeni da spriječe nasilje nad ženama.

Naveo je da su prije godinu i po dana izmijenili Krivični zakon, gdje su propisali nova krivična djela kako bi spriječili nasilje nad ženama kroz društvene mreže.

I Savo Minić, premijer RS, naglasio je da su ovih 16 dana pojačane aktivnosti “nečega što se u kontinuitetu sprovodi”.

“Naša aktivnost bi trebalo da bude usmjerena na to da se nasilje prijavi. Želim apelovati na sve dame, žene, djevojčice da obavezno prijave sve ono što sumnjaju da može biti nasilje nad njima i onda ćemo uključiti sve institucije da vide da li je to uistinu nasilje”, poručio je Minić, te dodao da smo svjedoci toga da je nasilje prešlo u digitalnu sferu te da se uveliko rasprostranilo.

Fondacija “Udružene žene” pruža podršku

Fondacija “Udružene žene” radi sa žrtvama nasilja u porodici i drugih oblika nasilja te kroz rad specijalizovanih servisa za pomoć pruža sljedeću podršku:

– SOS telefon 1264,

– Psihološko savjetovalište,

– Sigurna kuća,

– Resursni centar za socioekonomsko osnaživanje žena.

Nastavi čitati

Aktuelno