Connect with us

Društvo

PROTEST SINDIKATA I DODIKOVO OBJAŠNJENJE: Ko je prekršio “sporazum o toplom obroku” i kakve veze ima MMF s tim?

Zaposleni u javnom sektoru protestovali su u Banjaluci tražeći povećanje plate za 160 KM za sve radnike u ovom sektoru. Optužuju vlast da nije ispoštovala sporazum od prošle godine.

U protestima je učestvovalo šest sindikata – javne uprave, pravosuđa, policije, ljekari, medicinski tehničari, te Samostalni sindikat u zdravstvu.

Protest je organizovan zbog, kako su naveli, “prevare 55.000 zaposlenih” i neispunjavanja sporazuma o povećanju plata koji je definisan sa Vladom RS.

Budžetlije su nezadovoljne i zbog nezaključivanja Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u lokalnim zajednicama i kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama, zatim zbog neuplaćenih doprinosa u zdravstvu, te milion prekovremenih a neplaćenih sati policajcima.

Vladi RS danas su uputili zahtjeve u kojima traže realizaciju ranijeg sporazuma i hitnu izmjenu zakona o platama, odnosno povećanje plate od 160 KM za sve radnike, zatim uplatu svih zaostalih doprinosa do kraja ove godine, zatim plaćeni prekovremeni rad, posebno za radnike u oblasti zdravstva i unutrašnjih poslova gdje je to praksa.

DODIK: SPORAZUM ISPOŠTOVAN
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je sporazum koji je sa sindikalcima potpisan prošle godine u cijelosti ispoštovan.

Dodik kaže da je Zakonom o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske iz 2007. godine objedinjen regres za godišnji odmor i topli obrok.

“Tako da je, ako je plata bila 500 KM, regres 100 KM, a topli obrok 200 KM, onda smo sabrali i plata je iznosila 800 KM. Nakon toga se, na bazi povećanja koja su se dešavala, povećavao i taj iznos, pa je nastao problem, jer jedan dio organizacija iz javnog sektora nije pratio ovu politiku Vlade”, rekao je Dodik.

Kaže i da je dalje došlo do diferencijacije plate i toplog obroka u javnim ustanovama, te da sindikat sada neopravdano traži i pokušava da napravi politiku u vezi sa toplim obrokom i regresom.

“On je uračunat u platu, te kako se povećava plata, tako se povećava i topli obrok”, rekao je Dodik.

KAKO JE POSTIGNUT SPORAZUM?
Sporazum između Sindikata javne uprave. koji predvodi Božo Marić, organizator današnjeg proteste, postignut je u junu prošle godine.

Prije toga Sindikat je podnio zahtjev za pokretanje interpelacije u vezi ispunjavanja zaključaka NSRS za regres i topli obrok jer su mjesecima insistirali na tome da se budžetlijama duguje iznos za dopli obrik i da im nije isplaćen, čime je prekršen zakon.

Nakon pregovora, odustali su od interpelacije, a zaključen je sporazum o načinu na koji će za 55.000 radnika biti povećane zarade koje se finansiraju iz republičkog budžeta ili javnih sredstava.

Marić je pojasnio da je sporazum prošle godine potpisan na osnovu interpelacije da se naknada za topli obrok i naknada za regres moraju posebno iskazati, “a imajući u vidu, da kad se te naknade izdvoje iz osnovnog primanja, iznosi koji čine platu radnika su manji za 180 KM”.

“Dogovorili smo se da deficit koji fali uredi kroz tri koraka. Prvi korak je bio da se svima isplati po 100 KM linearno, da se od 1. januara – za one čija je plata ispod republičkog prosjeka, ona poveća za 5 odsto – to je par hiljada ljudi. Zatim je trebalo da se u drugom kvartalu, nakon aprila 2023. godine, izvrši analiza koliko još je potrebno da se poveća, a da bi se dostigao taj iznos toplog obroka i regresa za koji smo mi tražili da se izdvoji posebno. Ako se on već nalazi u osnovnom primanju, da to mora biti plata, topli obrok i jedna dvanaestina regresa. Oni to nisu ispoštovali”,rekao je Marić u junu ove godine, najavljujući današnje proteste.

“MMF TRAŽIO…”
Početkom juna prošle godine, Dodik je pojašnjavajući pojedinosti, rekao da “nije moguće formalizovati da se to zove topli obrok, ali se to dograđuje kroz platu”.

“To je ovih 100 KM koji će biti u osnovi plate u avgustovskoj plati i nakon toga sve naredne mjesece linearno za sve”, naveo je Dodik.

Marić je tada, gostujući u Jutarnjem programu RTRS, otkrio da su tokom razgovora sa Dodikom (tada članom Predsjedništva BiH) “razgolili istinu” zašto vlada u ranijem periodu nije dozvoljavala isplatu toplog obroka i regresa.

On je, navodno, naglasio da to nije bilo moguće zbog toga “što bi se ugrozio aranžman sa MMF-om i da je ovo bilo isključivo politički kvalifikovano pitanje”.

On je dodao da je i da će tada postignutim sporazumom, oni koji imaju primanja ispod prosjeka, imati dodatno povećanje od pet odsto.

“Od 1. avgusta će, na primjer, čistačica imati povećanje plate od 18 odsto, dok će direktori imati povećanje od tri odsto. Sindikat je konačno dobio socijalnu pravdu kroz socijalnu borbu”, pojasno je Marić u junu 2022.

Objašnjavajući kasnije o kakvoj računici se radi Marić je rekao da je suštinska razlika da do ovog povećanja “radnici u metamatičkom zbiru nisu imali platu plus topli obrok, a da će od sada konačno ispuniti zakonsku formulaciju koja treba da to omogući”.

Related Topics:

Društvo

IZBJEGAVATI BORAVAK NAPOLJU: Vazduh u Sarajevu nezdrav, evo kakvo je stanje u ostalim gradovima

Vazduh u Sarajevu jutros je nezdrav pa se građanima preporučuje da izbjegavaju boravak napolju zbog mogućih negativnih posljedica po respiratorne organe, objavljeno je na internet stranici “Zrak.ekoakcija”.

Mjerenje u 8.00 časova pokazalo je da je indeks kvaliteta vazduha u Sarajevu 167.

Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i stariji moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka napolju.

Vazduh je nezdrav za osjetljive grupe stanovništva u Tuzli sa indeksom 140, Travniku 109 i Visokom sa indeksom kvaliteta 106.

Vazduh je umjereno zagađen u Zenici sa indeksim 83, Kaknju 81, Maglaju 64 i Mostaru 55.

Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav i više od 300 je opasan po zdravlje.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA STABILIZACIJE: Pogledajte zbog čega će uskoro porasti cijene hljeba

Samo u novembru, cijena goriva u Srpskoj otišla je 3 puta.

U najavi nema stabilizacije, tako da bi se građani uskoro mogli suočiti sa novim poskupljenjem dizela i benzina.

Zbog ovakve situacije, potrošači su uplašeni da će im se na leđa uskoro natovariti poskupljenja hrane, ali i brojnih drugih proizvoda i usluga.

– Čim gorivo krene da poskupljuje, nebitno u kojem iznosu, krenu da rastu cijene ostalih roba i usluga. Plašimo se da će tako biti i sada, i da ćemo kraj ove i početak sledeće godine dočekati sa poskupljenjima, koja će dodatno opteretiti naše ionako skromne kućne budžete – kaže jedan Banjalučanin.

Proizvođači, međutim, poručuju da gorivo nije stavka koja bi mogla da dovede do lančanih poskupljenja. Naglašavaju da bi do rasta cijena, i to početkom sledeće godine, moglo doći zbog povećanja minimalne plate.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Srpske i vlasnik kompanije “Krajina klas”, ističe da poskupljenja goriva neće biti okidač za porast cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

– Naime, cijene goriva idu gore-dole, tako da, u konačnici, nemamo neko značajnije poskupljenje. Iz tog razloga, gorivo neće biti generator poskupljenje hrane – objašnjava za Srpskainfo Trivić.

Dodaje da bi, međutim, poskupljenja moglo da uslovi povećanje minimalca od početka sledeće godine.

– Plate će otići za 10 odsto, nakon čega bi pekarski proizvodi mogli da poskupe za 2,5-3 odsto. Dakle, ni u ovom slučaju neće se desiti značajniji skok cijena i građani od toga ne treba da strahuju – poručuje Trivić.

Mlinari, s druge strane, tvrde da bi, ako gorivo nastavi da poskupljuje, pa još dođe do rasta cijene struje, veoma lako moglo da dođe do poskupljenja brašna.

Podsjetimo, od januara 2026, najniža neto plata za NKV radnike iznosiće 1.000 KM.

Najniža neto plata za one sa trogodišnjom SSS iznosiće 1.050 KM, a sa četvorogodišnjom 1.100 KM.

Za VŠS minimalac će iznositi 1.350 KM, a za VSS 1.450 KM.

Nastavi čitati

Društvo

ANTIBIOTICI SE PIJU KAO BOMBONI! BiH daleko iznad prosjeka EU u potrošnji

Potrošnja antibiotika u BiH, kao i u ostalim zemljama Balkana, premašuje prosjek zemalja EU, a njihova upotreba izrazito je porasla tokom pandemije virusa korona, istaknuto je na okruglom stolu “Zajedno gradimo svijest o antimikrobnoj rezistenciji” u Sarajevu povodom Svjetske sedmice svijesti o otpornosti mikroorganizama na lijekove.

Na panel-diskusiji, u kojoj su učestvovali predstavnici Agencije za bezbjednost hrane BiH, akademske zajednice i Svjetske zdravstvene organizacije, upozoreno je na činjenicu da je sve teže liječiti infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama.

Istaknuto je i da prekomjerna upotreba i zloupotreba antibiotika doprinosi širenju antimikrobne rezistencije, odnosno sposobnosti mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji se koriste u liječenju infekcija, saopšteno je iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.

U saopštenju je naglašeno da se otpornost na antimikrobne lijekove razvija ne samo u humanoj medicini nego i u poljoprivredi, prvenstveno u stočarstvu, zbog čega je potreban jedinstven i koordinisan pristup.

Na skupu je istaknuto da je razvoj novih antibiotika spor, dugotrajan i finansijski zahtjevan proces, što dodatno otežava borbu protiv antimikrobne rezistencije, a da BiH nema usvojen program za borbu protiv otpornosti mikroorganizama na lijekove.

Direktor Agencije Sanin Tanković naglasio je važnost multidisciplinarnog djelovanja, te istakao da je primjena pristupa jedinstvenog zdravlja jedini adekvatan odgovor na rastuću globalnu prijetnju po zdravlje ljudi uzrokovanu antimikrobnom rezistencijom, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno