Connect with us

Društvo

PROTEST SINDIKATA I DODIKOVO OBJAŠNJENJE: Ko je prekršio “sporazum o toplom obroku” i kakve veze ima MMF s tim?

Zaposleni u javnom sektoru protestovali su u Banjaluci tražeći povećanje plate za 160 KM za sve radnike u ovom sektoru. Optužuju vlast da nije ispoštovala sporazum od prošle godine.

U protestima je učestvovalo šest sindikata – javne uprave, pravosuđa, policije, ljekari, medicinski tehničari, te Samostalni sindikat u zdravstvu.

Protest je organizovan zbog, kako su naveli, “prevare 55.000 zaposlenih” i neispunjavanja sporazuma o povećanju plata koji je definisan sa Vladom RS.

Budžetlije su nezadovoljne i zbog nezaključivanja Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u lokalnim zajednicama i kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama, zatim zbog neuplaćenih doprinosa u zdravstvu, te milion prekovremenih a neplaćenih sati policajcima.

Vladi RS danas su uputili zahtjeve u kojima traže realizaciju ranijeg sporazuma i hitnu izmjenu zakona o platama, odnosno povećanje plate od 160 KM za sve radnike, zatim uplatu svih zaostalih doprinosa do kraja ove godine, zatim plaćeni prekovremeni rad, posebno za radnike u oblasti zdravstva i unutrašnjih poslova gdje je to praksa.

DODIK: SPORAZUM ISPOŠTOVAN
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je sporazum koji je sa sindikalcima potpisan prošle godine u cijelosti ispoštovan.

Dodik kaže da je Zakonom o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske iz 2007. godine objedinjen regres za godišnji odmor i topli obrok.

“Tako da je, ako je plata bila 500 KM, regres 100 KM, a topli obrok 200 KM, onda smo sabrali i plata je iznosila 800 KM. Nakon toga se, na bazi povećanja koja su se dešavala, povećavao i taj iznos, pa je nastao problem, jer jedan dio organizacija iz javnog sektora nije pratio ovu politiku Vlade”, rekao je Dodik.

Kaže i da je dalje došlo do diferencijacije plate i toplog obroka u javnim ustanovama, te da sindikat sada neopravdano traži i pokušava da napravi politiku u vezi sa toplim obrokom i regresom.

“On je uračunat u platu, te kako se povećava plata, tako se povećava i topli obrok”, rekao je Dodik.

KAKO JE POSTIGNUT SPORAZUM?
Sporazum između Sindikata javne uprave. koji predvodi Božo Marić, organizator današnjeg proteste, postignut je u junu prošle godine.

Prije toga Sindikat je podnio zahtjev za pokretanje interpelacije u vezi ispunjavanja zaključaka NSRS za regres i topli obrok jer su mjesecima insistirali na tome da se budžetlijama duguje iznos za dopli obrik i da im nije isplaćen, čime je prekršen zakon.

Nakon pregovora, odustali su od interpelacije, a zaključen je sporazum o načinu na koji će za 55.000 radnika biti povećane zarade koje se finansiraju iz republičkog budžeta ili javnih sredstava.

Marić je pojasnio da je sporazum prošle godine potpisan na osnovu interpelacije da se naknada za topli obrok i naknada za regres moraju posebno iskazati, “a imajući u vidu, da kad se te naknade izdvoje iz osnovnog primanja, iznosi koji čine platu radnika su manji za 180 KM”.

“Dogovorili smo se da deficit koji fali uredi kroz tri koraka. Prvi korak je bio da se svima isplati po 100 KM linearno, da se od 1. januara – za one čija je plata ispod republičkog prosjeka, ona poveća za 5 odsto – to je par hiljada ljudi. Zatim je trebalo da se u drugom kvartalu, nakon aprila 2023. godine, izvrši analiza koliko još je potrebno da se poveća, a da bi se dostigao taj iznos toplog obroka i regresa za koji smo mi tražili da se izdvoji posebno. Ako se on već nalazi u osnovnom primanju, da to mora biti plata, topli obrok i jedna dvanaestina regresa. Oni to nisu ispoštovali”,rekao je Marić u junu ove godine, najavljujući današnje proteste.

“MMF TRAŽIO…”
Početkom juna prošle godine, Dodik je pojašnjavajući pojedinosti, rekao da “nije moguće formalizovati da se to zove topli obrok, ali se to dograđuje kroz platu”.

“To je ovih 100 KM koji će biti u osnovi plate u avgustovskoj plati i nakon toga sve naredne mjesece linearno za sve”, naveo je Dodik.

Marić je tada, gostujući u Jutarnjem programu RTRS, otkrio da su tokom razgovora sa Dodikom (tada članom Predsjedništva BiH) “razgolili istinu” zašto vlada u ranijem periodu nije dozvoljavala isplatu toplog obroka i regresa.

On je, navodno, naglasio da to nije bilo moguće zbog toga “što bi se ugrozio aranžman sa MMF-om i da je ovo bilo isključivo politički kvalifikovano pitanje”.

On je dodao da je i da će tada postignutim sporazumom, oni koji imaju primanja ispod prosjeka, imati dodatno povećanje od pet odsto.

“Od 1. avgusta će, na primjer, čistačica imati povećanje plate od 18 odsto, dok će direktori imati povećanje od tri odsto. Sindikat je konačno dobio socijalnu pravdu kroz socijalnu borbu”, pojasno je Marić u junu 2022.

Objašnjavajući kasnije o kakvoj računici se radi Marić je rekao da je suštinska razlika da do ovog povećanja “radnici u metamatičkom zbiru nisu imali platu plus topli obrok, a da će od sada konačno ispuniti zakonsku formulaciju koja treba da to omogući”.

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

Sud BiH odlučuje o “KUMOVSKOJ ZGRADI”! Hoće li Radišić postati bogatiji za skoro 100 miliona?

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH nije donijela odluku o žalbi koju joj je uputilo Pravobranilaštvo BiH, a kojom su tražili da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH obustavi kupovinu objekata u vlasništvu “Grand Tradea” u Banjaluci, vrijednih 99,5 miliona KM, te je žalba vraćena ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Međutim, kako “Nezavisne novine” saznaju, predmet se trenutno nalazi pred Sudom BiH, koji će donijeti konačnu odluku o tome da li će se ovaj posao realizovati ili ne, odnosno da li će Mile Radišić, vlasnik “Grand Tradea”, biti solventniji za gotovo 100 miliona KM.

Pravobranilaštvo se obratilo Kancelariji za žalbe BiH i Sudu BiH

Podsjetimo, UIO BiH prihvatila je 24. jula 2025. ponudu da za potrebe smještaja svojih radnika i Regionalnog centra u Banjaluci kupi zgradu “Grand Tradea” za 99,5 miliona KM, a na javnom tenderu koji je objavljen, Radišićeva kompanija je bila jedini ponuđač.

Prema ovoj ponudi, predviđeno je da UIO za Glavnu kancelariju plati 66.607.346 KM sa PDV-om, a za smještaj Regionalnog centra Banjaluka 31.967.535 KM sa PDV-om.

Na ovo su odmah reagovali članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, koji su se obratili Pravobranilaštvu BiH, tražeći da se kupovina obustavi.

Pravobranilaštvo im je izašlo u susret te je od UIO BiH tražilo da obustave sve aktivnosti po ovom pitanju dok se o njemu ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

Sud BiH odmah odbio žalbu, Kancelarija ćutala mjesecima
Pravobranilac BiH je 12. avgusta 2025. poslao dvije žalbe, jednu prema Kancelariji za žalbe BiH, čime je po automatizmu zaustavljena kupovina, a drugu prema Sudu BiH, tražeći da se poništi osporeni akt zbog “nepotpunog i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene zakona i povrede pravila upravnog postupka, kao i da tenderska dokumentacija nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”.

Međutim, Sud BiH, u Vijeću za upravne poslove, već 26. avgusta 2025. godine donio je rješenje kojim odbacuje tužbu Pravobranilaštva BiH kao nedopuštenu i preuranjenu jer u “trenutku njenog podnošenja Sudu nije uopšte bila donesena odluka po žalbi tužitelja protiv zaključka ugovornog organa”.

Pravni stručnjaci u razgovoru za “Nezavisne” tom prilikom su kazali da je Sud BiH u pravu, te da je Pravobranilaštvo BiH napravilo procesnu grešku, jer je tužbu poslalo Sudu, umjesto da prvo sačeka šta će po ovom predmetu odlučiti Kancelarija za razmatranje žalbi BiH.

Ali za razliku od Suda BiH, iz Kancelarije za razmatranje žalbi nisu donijeli odluku u roku.

Naime, iako je na zahtjev Pravobranilaštva BiH trebalo da odgovore u roku od 30 dana, odnosno do 12. septembra, oni su predmet zadržali tri mjeseca, da bi na kraju saopštili da se nisu izjasnili, te da su žalbu vratili ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Ova informacija potvrđena je “Nezavisnim” iz UIO BiH, te navode da su, nakon što im je dostavljena dokumentacija, donijeli konačan upravni akt, a protiv kojeg je Pravobranilaštvo BiH pokrenulo upravni spor pred Sudom BiH.

U toku postupak pred Sudom BiH
Iz UIO su dalje naveli da kao ugovorni organ očekuju ishod postupka pred Sudom BiH, a napominju da su u kontaktu sa Pravobranilaštvom BiH.

Da je predmet pred Sudom BiH trenutno otvoren, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz ove pravosudne institucije.

Ipak, na naša pitanja o daljim procedurama i rokovima u kojim Sud BiH treba da odgovori po žalbi Pravobranilaštva, te šta se dešava ukoliko Sud BiH prihvati ili odbije tužbu, nisu željeli da detaljišu.

“S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o aktivnom predmetu ovog Suda, koji nije pravnosnažno okončan, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja u odnosu procesne radnje koja će se poduzimati u okviru istog kao i na pitanje o radnjama koje će nadležni organi eventualno poduzimati nakon okončanja postupka, a sve u cilju zaštite integriteta ovog sudskog postupak i donošenja konačne odluke”, rečeno je iz Suda BiH za “Nezavisne”.

Pravobranilaštvo ranije upozorilo na određene rizike
Način na koji je u ovom slučaju odreagovala Kancelarija za razmatranje žalbi BiH vjerovatno nije iznenađenje za pojedine u BiH.

Ovom prilikom podsjetićemo se na izjavu koju je prije nekoliko mjeseci dala Magdalena Papić, pravobranilac BiH, koja je istakla da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta Komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

Ona je tom prilikom upozorila da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrdi, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

Ako se to desi, poručila je tada, moguć je veliki problem.

“Usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda, upozoravamo da bi mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navela je Papićeva tom prilikom.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

DAKIĆ: “Dok drugi djeci dijele udžbenike i prave Zimzobal, Ugljevik GASI NASTAVU ZBOG HLADNIH RADIJATORA!”

Dok drugi dijele besplatne udžbenike i organizuju Zimzobal za djecu, u Ugljeviku OŠ obustavlja rad zbog hladnih radijatora!

Rekao je ovo Nikola Dakić odbornik u SO Ugljevik, dodajući da roditelji čija djeca pohađaju OŠ “Aleksa Šantić” u Ugljeviku sinoć su porukom obaviješteni da škola danas neće raditi.

-Poražavajuća je činjenica da je OŠ “Aleksa Šantić” u Ugljeviku danas jedina osnovna škola u cijeloj Republici Srpskoj koja je obustavila rad zbog hladnih radijatora. Iako skoro godinu dana imamo upozorenja roditelja da je OŠ “Aleksa Šantić” neophodan alternativni sistem grijanja, u novu grejnu sezonu ova škola ponovo ulazi nepripremljena – rekao je Dakić, te dodaje:

– Podjećam da su još u januaru roditelji nudili direktoru škole da sopstvenim radom i sredstvima obezbijede alternativno grijanje u školi, organizovali su proteste, nastava je obustavljana ali sve se završilo obećanjem da će se problem riješiti – naveo je on.


Skoro godinu dana kasnije, kako kaže, ponavljaju se tužne scene iz prošle školske godine, radijatori hladni, škola zatvorena.

– Da li je godinu dana bilo dovoljno da su u školi riješi ovaj gorući problem? Zašto se tek kada je krenula nova školska godina i nova grejna sezona potpisuje ugovor kojim se treba rješiti pitanje grijanja? Hoće li biti postavljeno pitanje odgovornosti, zbog neodgovornog pristupa ovom problemu? – upitao je Dakić.

Biti direktor OŠ, kaže Dakić, ne znači samo baviti se đačkim ekskurzijama i “najpovoljnijim” ponuđačima, već biti odgovoran za najmlađe za sve vrijeme koje provode u ovoj ustanovi.

– Dozvoliti da posljedice partijskog kadriranja podobnih a ne sposobnih trpe najmlađi predstvalja poraz naše lokalne zajednice i društva uopšte. Ugljevik kao opština koja spada u kategoriju “razvijenih” dovedena je u situaciju da nije u stanju organizovati nastavu u svojoj centralnoj školi, dok se u drugim mjestima bave inovacijama kako olakšati boravak u školama djeci, dijele besplatni udžbenici, organizuju zimske aktivnosti i još mnogo toga – rekao je Dakić.

Dakić je pozvao opštinu Ugljevik da se hitno uključi u rješavanje ovog problema, jer iako nije opštinska nadležnost, OŠ se nalazi u Ugljeviku, istu pohađaju ugljevička djeca.

– Školom se treba baviti i kada je u problemu, a ne samo kada se potrebno slikati na slavama i džačkim predstavama – zaključio je Dakić.

Nastavi čitati

Aktuelno