Premijer, predsjednik i ministar spoljnih poslova Izraela zahvalili su predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu na napadu američkih snaga na iranska nuklearna postrojenja.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da je održao obećanje da će iranska nuklearna postrojenja biti uništena.

– Na početku operacije, obećao sam vam da će iranska nuklearna postrojenja biti uništena, na ovaj ili onaj način. To obećanje je ispunjeno – izjavio je Netanjahu u obraćanju javnosti, prenosi Tajms of Izrael.

Kako je naveo, američka vojna operacija obavljena je u potpunoj koordinaciji sa Odbrambenim snagama Izraela (IDF).

– Protiv iranskih nuklearnih postrojenja SAD su dovršile posao koji su Iranske odbrambene snage (IDF) započele 13. juna – istakao je Netanjahu.
Premijer Izraela naveo je da ga je predsjednik SAD Donald Tramp pozvao neposredno nakon američke vojne operacije da bi mu čestitao.

Kako kaže, razgovor je bio veoma “topao i dirljiv”.

– Tramp je čestitao meni, našoj vojsci i našem narodu. On snagom predvodi slobodan svijet. Predsjednik SAD je velik prijatelj Izraela i nema mu ravnog – istakao je Netanjahu.
Ministar spoljnih poslova Izraela Gideon Sar takođe je imao riječi hvale za predsjednika SAD.
Tramp je svoje ime ispisao zlatnim slovima u istoriji zahvaljujući svojoj hrabroj odluci da izvede napade – rekao je Sar u objavi na društvenoj mreži Iks, dodajući da je Netanjahu predvodio taj istorijski potez.

Predsjednik Izraela Isak Hercog zahvalio je i SAD i Trampu.

– Na stranicama ljudske istorije, ovo je trenutak kada trijumfuju principi slobode, odgovornosti i bezbjednosti. Ovaj hrabri korak doprinosi sigurnosti čitavog slobodnog svijeta. Nadam se da će dovesti do bolje budućnosti na Bliskom istoku i pomoći hitnom oslobađanju naših talaca u Gazi – rekao je Hercog u objavi na Iksu.

Predsjednik SAD rekao je rano jutros da su američke snage izvele napade na iranska nuklearna postrojenja i uništile ih u potpunosti.

Na društvenim mrežama počeli su se pojavljivati videosnimci posljedica masivnog iranskog raketnog udara na izraelske gradove, prije svega Tel Aviv i Haifu.

Prema dostupnim informacijama, udari su prouzrokovali ozbiljnu materijalnu štetu, a pojedine četvrti izgledaju potpuno razoreno.

Izraelski mediji prenose da je pogođeno najmanje deset lokacija širom zemlje, a posebno su stradali dijelovi zapadnog i centralnog Izraela. Eksplozije su zabilježene u više gradova, a hitne službe i medicinski timovi su na terenu.

Napad je uslijedio kao odgovor na sinoćnje bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja, koje je, prema tvrdnjama Teherana, izvršeno uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Kao odgovor, Iran je lansirao najmanje 30 balističkih raketa, podijeljenih u dva talasa – prvi od 22 projektila, a drugi od pet, uz još nekoliko dodatnih raketa u manjem intervalu.

Iako su izraelske odbrambene snage aktivirale sisteme za presretanje, više raketa je ipak uspjelo probiti odbranu i pogoditi ciljane lokacije, uključujući gusto naseljena urbana područja u Tel Avivu i Haifi.

Ovo je do sada najozbiljnija eskalacija u direktnom sukobu između Irana i Izraela, koja dodatno produbljuje regionalne tenzije i izaziva zabrinutost međunarodne zajednice.

Detalji o broju žrtava i razmjerama štete još uvijek nisu zvanično potvrđeni, piše Klix.

Najviši iranski zvaničnici tiho se pripremaju za čitav niz mogućih ishoda dok se rat intenzivira, a predsjednik SAD Donald Tramp razmatra da li će se uključiti u sukob, tvrde iranski zvaničnici koji su insistirali na anonimnosti jer nisu ovlašćeni da javno govore o planovima ajatolaha, objavio je “New York Times”.

Zaviriti u strogo čuvano vođstvo Irana nije lako, ali čini se da zapovjedni lanac još uvijek funkcioniše uprkos teškim udarcima, i nema očiglednih znakova razdora unutar političkog vrha, kažu zvaničnici i diplomate u Iranu.

Ajatolah Ali Hamenei, koji ima 86 godina, svjestan je da bi ga Izrael ili Sjedinjene Države mogli pokušati ubiti, a takav kraj smatrao bi mučeništvom, rekli su zvaničnici. Zbog te mogućnosti, ajatolah je donio neuobičajenu odluku i dao uputstvo Skupštini stručnjaka – vjerskom tijelu zaduženom za imenovanje vrhovnog vođe – da brzo izabere njegovog nasljednika s popisa od tri imena koje je lično odabrao.

U normalnim okolnostima, postupak imenovanja novog vrhovnog vođe mogao bi potrajati mjesecima, jer bi sveštenici birali s vlastitih popisa kandidata. S obzirom na to da je zemlja sada u ratu, ajatolah, prema tvrdnjama zvaničnika, želi osigurati brzu i urednu tranziciju vlasti i očuvanje svoje ostavštine.

– Najvažniji prioritet je očuvanje države – rekao je Vali Nasr, stručnjak za Iran i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Džons Hopkins, i dodao: – Sve je to proračunato i pragmatično.

Pitanje nasljeđivanja vrhovnog vođe već dugo je veoma osjetljiva i složena tema o kojoj se rijetko govori javno, osim kroz nagađanja i glasine u političkim i vjerskim krugovima.

Vrhovni vođa ima velika ovlašćenja: on je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, a istovremeno i šef pravosuđa, zakonodavne i izvršne vlasti. Takođe ima titulu Vali Fakih, što znači da je najviši čuvar šiitske vjere.

Prema izjavama zvaničnika, ajatolahov sin Modžtaba Hamenei, takođe klerik i blizak Iranskoj revolucionarnoj gardi, nije među kandidatima, iako se dugo spekulisalo da je favorit. Bivši konzervativni predsjednik Irana, Ebrahim Raisi, takođe je bio vodeći kandidat prije nego što je poginuo u padu helikoptera 2024. godine.

Otkako je rat počeo, ajatolah Hamenei obratio se javnosti u dva snimljena video obraćanja, uz pozadinu smeđih zavjesa i iransku zastavu.

– Narod Irana oduprijeće se nametnutom ratu – poručio je i obećao da se neće predati.

U normalnim okolnostima, ajatolah Hamenei živi i radi u visokoosiguranom kompleksu u centru Teherana, poznatom kao bejt rahbari ili „vođina kuća“, koji rijetko napušta, osim u posebnim prilikama poput vjerskih govora. Viši zvaničnici i vojni komandanti dolaze kod njega na sedmične sastanke, a javni govori se prenose iz tog kompleksa.

Njegovo povlačenje u bunker pokazuje koliko je snažno Teheran pogođen u ratu s Izraelom koji se, prema tvrdnjama iranskih zvaničnika, vodi na dva fronta.

Prvi je vazdušni front, s izraelskim udarima na vojne baze, nuklearne objekte, ključnu energetsku infrastrukturu, ali i na vojne komandante i nuklearne naučnike u njihovim stanovima u gusto naseljenim četvrtima. Neki od najviših iranskih zvaničnika ubijeni su bez upozorenja.

Prema podacima organizacija za ljudska prava iz Irana i inostranstva, stotine ljudi su ubijene, a hiljade ranjene, uključujući veliki broj civila širom zemlje.

Iranski zvaničnici tvrde da se bore i na drugom frontu – s izraelskim operativcima i saradnicima unutar Irana, koji djeluju prikriveno širom prostrane teritorije i lansiraju dronove na ključne energetske i vojne ciljeve. Strah od izraelske infiltracije u vrh iranskih bezbjednosnih i obavještajnih struktura ozbiljno je uzdrmao sistem vlasti, pa čak i samog ajatolaha Hameneija, navode zvaničnici, a prenosi Jutarnji list.