Connect with us

Svijet

PRVI PRETRES ZA OPOZIV BAJDENA: U fokusu biznis njegovog sina

Predstavnički dom američkog Kongresa predvođen republikancima održao je danas prvo saslušanje u istrazi za opoziv demokratskog predsednika Džozefa Bajdena, manje od tri dana prije nego što će se vlada djelimično zatvoriti ukoliko ne bude postignut dogovor dvije stranke o budžetu.

Republikanci, koji vode istragu o opozivu Bajdena, iznijeli su detalje stranih isplata članovima njegove porodice, ali nisu iznijeli dokaze da je američki predsjednik imao ličnu korist od toga, prenio je Glas Amerike.

Na početku pretresa, republikanci su tvrdili da je Bajden lagao o poslovima članova porodice u inostranstvu i da nije preduzeo korake da ih ogradi od svojih službenih dužnosti dok je bio potpredsjednik između 2009. i 2017.

– Amerikanci zahtijevaju odgovornost za kulturu korupcije – poručio je predsjedavajući Odbora za nadzor vlade Džejms Komer.

Demokrate i nekoliko nezavisnih svjedoka saopštili su da nema dokaza da je Bajden primao novac iz inostranstva dok je bio potpredsjednik.

Svjedoci na pretresu, profesor Univerziteta Džordž Vašington Džonatan Tarli i forenzički računovođa Brus Dubinski, rekli su da odbor ima dovoljno dokaza da pokrene istragu za opoziv, ali ne i da opravda podizanje optužnice.

Još jedan profesor prava, Majkl Gerhart za Univerziteta Sjeverne Karoline, rekao je da nije čuo kredibilne dokaze da se opravda istraga i upozorio odbor da ga motiviše politika.

Četvrti svjedok, bivša zvaničnica Sekretarijata za pravosuđe Ajlin O’Konor rekla je da je sekretarijat bio suviše blag tokom vođenja istrage o Hanteru Bajdenu, sinu američkog predsjednika, protiv kojeg je podignuta optužnica za posjedovanje oružja.

Republikanci navode da su Bajden i njegova porodica lično profitirali od politike koju je vodio kao potpredsjednik tokom administracije bivšeg predsjednika Baraka Obame između 2009. i 2017.

U odvojenoj tački, oni takođe navode da se Sekretarijat za pravosuđe mešao u poresku istragu Hantera Bajdena.

Bela kuća saopštila je da je istraga neutemeljena i vođena politikom uoči predsjedničkih izbora 2024, kada će se Bajden verovatno još jednom suočiti sa republikancem Donaldom Trampom, kome predstoje četiri suđenja.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno