Connect with us

Društvo

Pumpadžije i trgovci kažnjeni s tri miliona KM jer su zakidali građane

Uredbe Vlade RS koje se odnose na određivanje marži prilikom formiranja cijena nafte i naftnih derivata, te osnovnih životnih namirnica, donesene da bi se građanima olakšalo usljed enormne inflacije, za pojedine distributere goriva i trgovce bili su samo mrtvo slovo na papiru.

To potvrđuju informacije koje su “Nezavisnim novinama” dostavljene iz Inspektorata RS, a u kojima se navodi da su pumpadžije i trgovci od marta ove godine neprestano i nezakonito dizali cijene svojih usluga, zbog čega su im izrečene kazne od tri miliona KM.

Nakon što je predsjednik Vlade RS Radovan Višković naložio da republički inspektori krenu u kontrole benzinskih pumpi u Srpskoj, iz Inspektorata RS poručuju da nadležne inspekcije u proteklih devet mjeseci nisu ni prestajale sa kontrolama, te da je u skoro svakoj drugoj utvrđena nepravilnost.

“Od početka marta ove godine je izvršena ukupno 241 kontrola, od toga su 154 bile neuredne”, kazali su iz Republičkog inspektorata, dodajući:

“Tom prilikom je izdato 314 prekršajnih naloga u vrijednosti od 2.123.500 KM. Utvrđene nepravilnosti uglavnom su se odnosile na formiranje cijena naftnih tečnih derivata”, rečeno je za “Nezavisne” iz Inspektorata RS.

A samo u novembru od 10 posjeta benzinskim pumpama tržišni inspektori utvrdili su nezakonitosti u čak sedam kontrola.

“Od 1. do 24. novembra 2022. godine je izdato 16 prekršajnih naloga u vrijednosti od 106.100 KM”, poručili su iz Inspektorata ističući da su kontrole i dalje u toku.

Poražavajuće vijesti za građane stižu i kada je u pitanju kupovina osnovnih životnih namirnica. Iako je i u ovom slučaju Vlada RS stavila na snagu ograničenje cijena, veći trgovački centri i marketi na to nisu obraćali posebnu pažnju pa su novčanike građana ostavili tanje za više stotina hiljada KM.

“Od 1. marta ove godine izvršeno je 149 kontrola, od čega je 100 kontrola bilo neuredno, a izdato je 119 prekršajnih naloga u vrijednosti od 886.000 KM. Za druge prekršaje vezane takođe za cijene u tržnim centrima izdato je 89 prekršajnih naloga u vrijednosti od 63.000 KM”, kazali su iz Inspektorata.

Samo u tekućem mjesecu 31 kontrola je bila neuredna.

“Izdata su 34 prekršajna naloga u vrijednosti od 267.000 KM, dok je za ostale prekršaje koji se odnose takođe na cijene izdato 25 prekršajnih naloga u vrijednosti od 16.300 KM”, navodi se u izvještaju koji je dostavljen “Nezavisnim”.

Novčane kazne koje inspektori izdaju nisu nikakva mjera jer to i pumpe i trgovci nadomjeste veoma brzo, i to iz džepa potrošača, smatraju stručnjaci.

“Mi smo na samom početku kontrola vidjeli, u stvari, koliko potrošači ispaštaju. I tada je osnovno pitanje bilo šta pored novčane kazne, ko će potrošačima namiriti novac koji im je nezakonito uzet? Ali i kazne koje se izdaju trgovcima su zanemarive, čak i one najveće. Ovakve kaznene mjere ne govore potrošačima da su zaštićeni. Sve dok se ne imenuju svi ti koji krše uredbe ili dok potrošači možda ne odustanu od kupovine u takvim objektima – neće uroditi plodom”, ističe Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora.

Ona podsjeća i da je na žalbe građana i udruženja odgovoreno da se obrate sudu.

“A tek to je dug put, za koji niko od potrošača ne želi da se odluči jer znaju koliko koštaju ti sudski troškovi i podizanje te tužbe”, rekla je Marićeva. I ekonomista Milenko Stanić smatra da prinudne mjere poput novčanih kazni nisu dugoročno rješenje, što se vidi prema dostupnim podacima. Prema njegovim riječima, ključ je u povećanju konkurencije na tržištu.

“Da se jednostavno ponuđači bore za kupce i potrošače i da u toj borbi oni shvate koliko je važno da sačuvaju svakog kupca/potrošača. U tom smislu oni će se sigurno odreći takvih stvari i privilegija”, smatra Stanić.

U ovakvim situacijama, kaže on, rješenje bi bilo i da država ima svoje robne rezerve, kako bi mogla da reaguje u kriznim situacijama.

“Upravo tada bi povećanjem ponude natjerala neodgovorne distributere i proizvođače da snize marže koje su očigledno u ovim uslovima, pogotovo na mjestima gdje je monopol, zaista problematične”, zaključio je Stanić.

Related Topics:

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Društvo

POZOVIMO 1432 i pomozimo da se izliječi samohrana majka ANA

Crveni krst opštine Drvar pokrenuo je humanitarnu akciju “Svi za Anu” u okviru koje se do 31. maja pozivom na “M:telov” broj telefona 1432 može darovati jedna KM za liječenje samohrane majke Ane Gloginje.

Iz Crvenog krsta navode da je ovoj Drvarčanki potrebna pomoć dobrih ljudi jer je očekuje ozbiljan operativni zahvat u Turskoj koji košta 26.000 evra.

LJudi dobrog srca mogu da pomognu i uplatom novca na žiro račun Ane Gloginje otvoren kod Inteza Sanpaolo banke 1544119994900135.
Dvadesetdevetogodišnja Ana Gloginja ranjena je 2019. godine i ljekari su joj jedva spasili život. Od tada je nepokretna, a sada nastoji da prikupi novac za operaciju u Turskoj.

Gloginju je na radnom mjestu u ugostiteljskom objektu iz službenog pištolja ranio u kičmu policijski službenik.

Nastavi čitati

Aktuelno