Connect with us

Društvo

“PUTEVI SRPSKE” KRIJU TRAGOVE! 700.000 KM javnog novca otišlo u TAJNE DŽEPOVE u izbornoj godini

Uprava „Puteva Republike Srpske“ odlučila je da sakrije od javnosti kome je i po kojim kriterijumima u prošloj predizbornoj godini podijelila oko 700.000 maraka donacija iz dobiti preduzeća.

Dok je direktor Milan Dakić u pritvoru zbog sumnje da je umiješan u pranje novca, zloupotrebu položaja i primanje mita, u „Putevima“ su zauzeli stav da građani Republike Srpske ne treba da znaju kome se i kako se dijeli novac ovog javnog preduzeća.

Ovakva odluka sigurno neće doprinijeti tome da se njihov poljuljani ugled u javnosti popravi.

Portal CAPITAL je u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama tražio krajem prošle godine spisak udruženja i organizacija kojima je podijeljen novac.

Zadnjeg dana zakonskog roka, umjesto konkretnih imena dobili smo šturi odgovor u dvije rečenice u kojem naš zahtjev odbijaju pravdajući se zaštitom privatnosti.

„Spisak nismo u mogućnosti dostaviti u skladu sa članom 8. Zakona o slobodi pristupa informacijama, u kojem je navedeno da će nadležni javni organ utvrditi izuzetak kada opravdano utvrdi da tražene informacije uključuju lične interese koji se odnose na privatnost trećeg lica“, navodi se u njihovom odgovoru u kojem nisu ostavili ni pouku o pravnom lijeku, odnosno pravo na žalbu.

Međutim oni koji su dobro upućeni u ovu tematiku kažu da se ovdje ne može govoriti o zaštiti interesa treće strane jer je važnije pitanje zaštite javnog interesa.

U Transparency Internationalu BiH podsjećaju da je ovdje novac dijelilo javno preduzeće koje se finansira kroz akcize na gorivo, pa je po njima nedopustivo govoriti da je zaštita bilo čijih interesa važnija od interesa građana koji imaju pravo znati kako se troši novac koji je od njih naplaćen.

Ono što je još važnije, dodaju, posao javnog preduzeća nije da finansira udruženja građana.

Portparol TI BiH Srđan Traljić kaže da se sredstva moraju dijeliti na javnom pozivu po jasnim i mjerljivim kriterijima i samo tako ćemo izbjeći korupcijske rizike.

„Ovde se radi o javnom preduzeću koje ne posluje u tržišnim uslovima,  gotovo isključivo se finansira kroz akcize na gorivo, imaju i dio prihoda od registracije vozila ali sva ta sredstva su namjenska i trebaju biti utrošena u svrhu održavanja i izgradnje novih puteva. Trošiti ta sredstva na finansiranje udruženja građana  bez javnog poziva i ne dozvoliti javnosti uvid u to kome, pod kojim uslovima i za koje projekte je dodijeljen taj novac je krajnje nedopustivo“, ocjenjuje on.

Inače, ova organizacija godinama unazad upozorava na izvlačenje novca iz javnog sektora za finansiranje partija i izbornih kampanja putem udruženja građana.

Identifikovali su preko 800 kandidata na izbornim listama koji su bili na čelu udruženja koja su dobijala javni novac sa svih nivoa vlasti u BiH, a javnosti nisu dostupni ni osnovni podaci šta su udruženja sa tim novcem uradila.

„Ovo je posebno izraženo u izbornim godinama, a sa druge strane imamo veliku razliku u finansijskim izvještajima stranaka između onoga što prijave i što potroše na terenu. Najveće stranke prikazale su gotovo dva miliona KM manje troškove kampanje od onih koje smo mi utvrdili monitoringom samo četiri segmenta“, zaključio je Traljić.

Inače, CAPITAL je opširno pisao o tome kako se novac preko donacija izvlačio u predizborne svrhe.

Primjera radi, Uprava „Autoputeva Republike Srpske“ na čelu sa Nedeljkom Ćorićem (SNSD) nekoliko dana prije početka izborne kampanje donijela je odluku o raspodjeli skoro 900.000 KM kroz donacije.

Novac je odobren za 185 projekata, a među onima koji su dobili najviše novca su udruženja i organizacije iza kojih stoje članovi SNSD-a.

Takođe, najviši funkcioneri na nivou BiH su iskoristili instrument budžetske rezerve podijelivši prije izbora na stotine hiljada maraka raznim udruženjima građana, javnim ustanovama i pojedincima, piše Capital.

Related Topics:

Društvo

NEMA STABILIZACIJE: Pogledajte zbog čega će uskoro porasti cijene hljeba

Samo u novembru, cijena goriva u Srpskoj otišla je 3 puta.

U najavi nema stabilizacije, tako da bi se građani uskoro mogli suočiti sa novim poskupljenjem dizela i benzina.

Zbog ovakve situacije, potrošači su uplašeni da će im se na leđa uskoro natovariti poskupljenja hrane, ali i brojnih drugih proizvoda i usluga.

– Čim gorivo krene da poskupljuje, nebitno u kojem iznosu, krenu da rastu cijene ostalih roba i usluga. Plašimo se da će tako biti i sada, i da ćemo kraj ove i početak sledeće godine dočekati sa poskupljenjima, koja će dodatno opteretiti naše ionako skromne kućne budžete – kaže jedan Banjalučanin.

Proizvođači, međutim, poručuju da gorivo nije stavka koja bi mogla da dovede do lančanih poskupljenja. Naglašavaju da bi do rasta cijena, i to početkom sledeće godine, moglo doći zbog povećanja minimalne plate.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Srpske i vlasnik kompanije “Krajina klas”, ističe da poskupljenja goriva neće biti okidač za porast cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

– Naime, cijene goriva idu gore-dole, tako da, u konačnici, nemamo neko značajnije poskupljenje. Iz tog razloga, gorivo neće biti generator poskupljenje hrane – objašnjava za Srpskainfo Trivić.

Dodaje da bi, međutim, poskupljenja moglo da uslovi povećanje minimalca od početka sledeće godine.

– Plate će otići za 10 odsto, nakon čega bi pekarski proizvodi mogli da poskupe za 2,5-3 odsto. Dakle, ni u ovom slučaju neće se desiti značajniji skok cijena i građani od toga ne treba da strahuju – poručuje Trivić.

Mlinari, s druge strane, tvrde da bi, ako gorivo nastavi da poskupljuje, pa još dođe do rasta cijene struje, veoma lako moglo da dođe do poskupljenja brašna.

Podsjetimo, od januara 2026, najniža neto plata za NKV radnike iznosiće 1.000 KM.

Najniža neto plata za one sa trogodišnjom SSS iznosiće 1.050 KM, a sa četvorogodišnjom 1.100 KM.

Za VŠS minimalac će iznositi 1.350 KM, a za VSS 1.450 KM.

Nastavi čitati

Društvo

ANTIBIOTICI SE PIJU KAO BOMBONI! BiH daleko iznad prosjeka EU u potrošnji

Potrošnja antibiotika u BiH, kao i u ostalim zemljama Balkana, premašuje prosjek zemalja EU, a njihova upotreba izrazito je porasla tokom pandemije virusa korona, istaknuto je na okruglom stolu “Zajedno gradimo svijest o antimikrobnoj rezistenciji” u Sarajevu povodom Svjetske sedmice svijesti o otpornosti mikroorganizama na lijekove.

Na panel-diskusiji, u kojoj su učestvovali predstavnici Agencije za bezbjednost hrane BiH, akademske zajednice i Svjetske zdravstvene organizacije, upozoreno je na činjenicu da je sve teže liječiti infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama.

Istaknuto je i da prekomjerna upotreba i zloupotreba antibiotika doprinosi širenju antimikrobne rezistencije, odnosno sposobnosti mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji se koriste u liječenju infekcija, saopšteno je iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.

U saopštenju je naglašeno da se otpornost na antimikrobne lijekove razvija ne samo u humanoj medicini nego i u poljoprivredi, prvenstveno u stočarstvu, zbog čega je potreban jedinstven i koordinisan pristup.

Na skupu je istaknuto da je razvoj novih antibiotika spor, dugotrajan i finansijski zahtjevan proces, što dodatno otežava borbu protiv antimikrobne rezistencije, a da BiH nema usvojen program za borbu protiv otpornosti mikroorganizama na lijekove.

Direktor Agencije Sanin Tanković naglasio je važnost multidisciplinarnog djelovanja, te istakao da je primjena pristupa jedinstvenog zdravlja jedini adekvatan odgovor na rastuću globalnu prijetnju po zdravlje ljudi uzrokovanu antimikrobnom rezistencijom, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Aktuelno