Connect with us

Svijet

Putin: Strani tenkovi gore bolje od vozila sovjetske proizvodnje

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da nove isporuke oružja Ukrajini neće ništa promijeniti na bojnom polju, već će samo dodatno eskalirati sukob.

Putin je u obraćanju na televiziji, nakon završetka samita NATO-a u Viljnusu u utorak i srijedu, istakao da će tenkovi koje zapadne sile budu poslale Ukrajini biti “prioritetne mete” za ruske snage na frontu.

“Strani tenkovi gore bolje od vozila sovjetske proizvodnje”, rekao je Putin, a prenosi RIA.

Kako prenosi Rojters, Putin je ponovio da se protivi ulasku Ukrajine u Alijansu, uz objašnjenje da bi to ugrozilo bezbjednost Rusije.

Govoreći o produženju sporazuma o izvozu žita Crni morem, on je rekao da bi Rusija mogla da se povuče iz crnomorskog sporazuma o žitu dok druge strane ne ispune svoja obećanja, prenosi Tanjug.

Sporazum, koji omogućava bezbjedan izvoz ukrajinskog žita i đubriva iz crnomorskih luka, ističe sljedećeg ponedjeljka, podsjeća Rojters.

Moskva je više puta zaprijetila da će blokirati svoje produženje zbog aspekata njegove primjene koji utiču na izvoz iz Rusije.

Putin je istakao da je Rusija u kontaktu sa UN po tom pitanju, ali je rekao i da nije video poruku koju mu je poslao generalni sekretar UN Antonio Gutereš, u kojoj se predlaže kompormis kako bi se produžio sporazum.

NEZAVISNE

Related Topics:

Svijet

PUTIN SE UKLJUČIO! Preokret u nabrutalnijem ratu!

Dogodio se preokret u najbrutalnijem ratu i to zahvaljujući Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije.

Naime, sudanske oružane snage zauzele su Kartum, izbacivši iz dijelova sudanskog glavnog grada pobunjenike iz Snaga za brzu podršku. Riječ je o važnoj prekretnici u sukobu koji tu afričku zemlju pustoši već dvije godine.

Povratak kontrole nad Kartumom velika je pobjeda generala Abdela Fataha al-Burhana, vojnog komandanta Sudana, čiji su ljudi dosad od velikih centara u zemlji držali samo crvenomorsku luku Port Sudan. U rukama pobunjenika praktično od samog početka sukoba bili su glavni grad i obližnji aerodrom, kao i dijelovi ostatka Sudana i gotovo cio region Darfura.

Čini se da je oporavku sudanske vojske pomogla Rusija, čiji su visoki zvaničnici često posjećivali Port Sudan tokom protekle godine. U februaru je objavljeno da Rusija pregovara s Burhanom o izgradnji ruske pomorske baze u blizini Port Sudana, što bi Rusiji omogućilo prisustvo uz jednu od najvažnijih pomorskih trgovačkih ruta na svijetu.

Takva baza bi bila korisna za Rusiju i zato što je pad režima Bašara al-Asada u Siriji doveo u pitanje opstanak ruskih baza na sirijskoj obali Mediterana. Na početku rata pripadnici ruske plaćeničke mreže Vagner, koja drži pod kontrolom neke sudanske rudnike zlata, optuženi su da dostavljaju oružje pobunjenicima na čelu s Mohamedom Hamdanom Dagalom. Međutim, ruska vlada njegovala je odnose s obje zaraćene strane. Čini se da je sada stala na Burhanovu stranu.

Rat u Sudanu, podsjetimo, počeo je u aprilu 2023. godine kada su raskrstila dva dotadašnja saveznika, general Abdel Fatah al-Burhan, komandant sudanskih oružanih snaga, i Mohamed Hamdan Dagalo, šef Snaga za brzu podršku. Dvojica muškaraca sarađivala su 2019. kada je srušen sudanski diktator Omar al-Bašir (koji je na vlasti bio od 1989.) i kada je, 2021. godine, vojska preuzela vlast u zemlji. Sljedeće dvije godine državni vrh proveo je pripremajući tranziciju na civilnu upravu.

Za to vrijeme Burhan je de facto vodio zemlju, a Dagalo, poznatiji kao Hemedti, postao je drugi čovjek u zemlji. Međutim, dva muškarca nikako nisu mogla da se dogovore o svom mjestu u budućoj hijerarhiji i tako je u aprilu 2023. godine došlo do pobune. Vojne jedinice pod upravom Hemedtija neočekivano su i naglo napredovale i vrlo brzo ušle u Kartum. Glavne linije fronta povučene su i Sudan se, ponovo, pridružio sve dužoj listi zemalja u Africi u kojima tinjaju ili otvoreno bukte konflikti.

Kao i u svakom sukobu, i u ovom su najveće žrtve bili civili. Prema podacima američkog izaslanika za Sudan, u sukobu je poginulo oko 150.000 ljudi. Međutim, iako je vojska sada vratila kontrolu nad glavnim gradom, krvoproliće nije gotovo. Štaviše, posmatrači upozoravaju da bi se glavne borbe mogle samo preseliti na drugu lokaciju, u Darfur. Ovaj zapadni dio Sudana 2011. godine postao je simbol jedne od najgorih političkih i humanitarnih kriza kojima je svijet svjedočio u poslednje vrijeme. Pobunjeničke Snage za brzu podršku čvrsto su ukopane u Darfuru, u kojem ne kontrolišu samo glavni grad.

Posmatrače zabrinjava potencijal koji sa sobom nose dugotrajni rat i mogućnost raspada Sudana. To bi stvorilo nove konflikte i omogućilo ekstremističkim grupama da iskoriste haos. Sudan bi u tom slučaju bio u ozbiljnoj mogućnosti da postane nova “propala država”, kao što je odlaskom Muamera Gadafija to postala Libija. U ovom trenutku ratovi, sukobi i nasilje obilježavaju središnji afrički pojas: osim u Sudanu i Južnom Sudanu, u DR Kongu, Maliju, Burkini Faso, Nigeriji, SAR-u, Etiopiji i Somaliji.

Iako većina stručnjaka ne očekuje novo cijepanje Sudana, a Afrička unija po tom je pitanju neusklađena, taj scenario nije isključen. Pobunjeničke snage nedavno su objavile da će na teritorijama pod njihovom kontrolom uspostaviti rivalsku državnu administraciju. Međutim, Snage za brzu podršku kompromitovane su zbog počinjenih zločina.

Sudan se relativno nedavno već pocijepao po šavovima. Bilo je to nakon što je Bašir srušen s vlasti nakon 30 godina u protestima koje su podstakli nezadovoljstvo ljudi zbog drastičnog poskupljenja cijene hljeba. Uskoro se Južni Sudan odvojio od matične zemlje, a Međunarodni krivični sud izdao je potjernicu za Baširom pod optužbom za ratne zločine u Darfuru, među kojima je bila i optužba za genocid.

Nakon kratkog zatišja za tamošnje civilno stanovništvo, koje i danas u logorima živi u uslovima gladi, strahote bi se opet mogle koncentrisati u ovoj regiji. Među argumentima protiv rješavanja sukoba podjelom zemlje je i taj da je u Južnom Sudanu nakon osamostaljenja izbio građanski rat, a zemlja se i dalje bori s nasiljem, nestašicom hrane i sankcijama zbog nepoštovanja ljudskih prava.

Sudanski rudnici zlata u Sudan su doveli ruske plaćenike grupe Vagner. Kina je zainteresovana za kupovinu nafte i zlata. Administracija bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena u januaru se svrstala uz redovnu vojsku. Iako su i Burhanovi ljudi optuživani za zločine u sukobu, Bajdenova administracija pobunjenike je optužila za genocid.

Administracija Donalda Trampa zasad “gleda i čeka” kad je riječ o političkim savezništvima. Međutim, zato je ukidanje USAID-a optuženo da je pogoršalo humanitarne uslove u zemlji koja je ionako na rubu gladi i jedno od najgorih mjesta za život na svijetu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

TLO NE MIRUJE: Potres magnitude 7.1 po Rihteru pogodio Tongu, izdato UPOZORENJE NA CUNAMI

Snažan potres magnitude 7.1 pogodio je područje u blizini Tonge, zbog čega je izdato upozorenje na cunami za ovu pacifičku ostrvsku državu.

Američki geološki zavod (USGS) saopštio je da je potres zabilježen oko 100 kilometara sjeveroistočno od glavnog tonganskog ostrva, u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak po lokalnom vremenu.

Pacifički centar za upozorenja na cunami izdao je upozorenje kako bi opasni valovi mogli pogoditi obalna područja unutar 300 kilometara od epicentra. Za sada nema informacija o žrtvama i šteti.

Tonga je ostrvska država u Polineziji, sastavljena od 171 ostrva, s nešto više od 100.000 stanovnika, od kojih većina živi na glavnom ostrvu Tongatapuu. Nalazi se više od 3500 kilometara istočno od australijske obale

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO: “Biće bombardovanja”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je danas Iranu bombardovanjem i dodatnim carinama ukoliko Teheran ne postigne sporazum sa Vašingtonom o svom nuklearnom programu.

Tramp je rekao da američki i iranski zvaničnici razgovaraju, ali nije iznio više detalja.

“Ako ne sklope sporazum, biće bombardovanja. Ali postoji šansa da im, ako ne sklope sporazum, uvedem i dodatne carine kao što sam uradio prije četiri godine”, rekao je Tramp za En-Bi-Si njuz (NBC News), preenosi Tanjug.

U prvom mandatu od 2017. do 2021. godine, Tramp je povukao SAD iz sporazuma iz 2015. godine između Irana i svjetskih sila koji je postavio stroge granice, kako navodi Rojters, na sporne nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ukidanje sankcija.

Tramp je, takođe, ponovo uveo sveobuhvatne američke sankcije, a od tada je Iran daleko premašio dogovorene granice u svom eskalirajućem programu obogaćivanja uranijuma, navodi agencija.

Teheran je do sada odbijao Trampovo upozorenje da će se suočiti sa vojnim posljedicama ukoliko ne sklopi sporazum.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je danas da Teheran odbija direktne razgovore sa Vašingtonom.

Nastavi čitati

Aktuelno