Connect with us

Društvo

Radnici iz Turske stižu i u šljivike

Zbog malog broja radnika bili smo prinuđeni da uvozimo radnike iz Turske za branje šljiva, no ni to nije dovoljno, jer ih ne možemo uvesti onoliko koliko nam treba.

Kazao je ovo za “Nezavisne” Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.

Naime, prema njegovim riječima, sezona berbe počinje, a radnika nema.

“Ove godine šljiva je rodila kao nikad do sada, ali već dugi niz godina, iako je dobar rod, radne snage je sve manje”, kazao je Dojčinović.

Veliki je nedostatak radnika te su zbog toga, kako kaže, bili prinuđeni da ih uvoze iz Turske.

“Nama bi najviše odgovaralo da uvezemo 200 radnika da rade na jednoj plantaži, ali to je nemoguće”, ističe Dojčinović.

Prema njegovim riječima, radnici se žale na cijene satnice, a i oni zainteresovani su najčešće ljudi starije životne dobi.

“Mladi izbjegavaju rad na poljoprivredi te pretežno idu van države misleći da će njihov rad biti više plaćen”, kaže Dojčinović.

Kako objašnjava, satnica radnika iznosi šest KM, u šta je uračunat prevoz i topli obrok.

Za jedan dan radnici u prosjeku zarade 50 KM, a neki rade i po 10 časova te tako zarade 60 KM na dan.

“Plaćali bi ih više da možemo, ali nismo u mogućnosti. Nas svaki radnik košta otprilike 80 KM, a više od toga ne možemo izdvojiti”, kaže Dojčinović.

Kako dodaje, trenutna situacija je takva da voćari neće biti u mogućnosti da pokriju veći dio troškova te će najvjerovatnije ostati dužni dobavljačima.

Da ljudi nisu zainteresovani za berbu, potvrđuju za “Nezavisne” iz preduzeća “Agroimpex Nova” iz Banjaluke, gdje su kazali da su zbog nezainteresovanosti radnika prinuđeni da se snalaze kako mogu.

“Objavili smo oglas na nivou čitave Bosne i Hercegovine, gdje smo tražili radnike za berbu, a od tog oglasa su nam se javila samo tri zainteresovana čovjeka”, kazali su oni.

Prema njihovim riječima, iako berače dobro plaćaju, ne mogu naći radnu snagu.

“Nema ljudi, ili ti ljudi neće da rade, sada smo prinuđeni da se snalazimo kako možemo”, ističu oni.

Kako je za “Nezavisne” kazao Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedora, već duži niz godina imaju ovaj problem.

“Naši su voćnjaci manji, pa se zbog toga i uspijemo snaći, ali ko ima veće voćnjake, ima ogroman problem sa radnicima”, kaže Marjanović.

Prema njegovim riječima, glavni problem radnicima je nedovoljna naknada za rad, ali oni nisu u mogućnosti da im isplate više od satnice od pet do deset KM.

“Nije problem nedostatak radnika, problem je što ti ljudi moraju biti plaćeni”, kaže Marjanović.

Društvo

BORS TRAŽI HITNE MJERE “Svako upražnjeno radno mjesto prvo ponuditi djeci poginulih boraca!”

Odbor porodica poginulih i zarobljenih boraca Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ zatražio je od javnih lokalnih i republičkih ustanova donošenje odluke prema kojoj će se svako radno mjesto koje se oslobodi prvo ponudi djeci poginulih boraca, kako bi što prije riješili problematiku u vezi sa njihovim zapošljavanjem.

Na sjednici Odbora porodica poginulih i zarobljenih boraca BORS-a, koja je održana u Nevesinju, istaknuto je da aktivno i što hitnije treba rješavati problematiku pri zapošljavanju djece poginulih boraca.

Iz BORS-a je saopšteno da je ovaj odbor zatražio od svih javnih lokalnih i republičkih ustanova, koje djeluju u opštinama i gradovima u Srpskoj, donošenje odluke na relevantnim organima uprava svojih ustanova – da se svako radno mjesto koje se oslobodi prvo ponudi djeci poginulih boraca sa prioritetom pri zapošljavanju na javnim konkursima.

“Radno mjesto treba ponuditi predstavnicima lokalnih boračkih organizacija sve do okončanja ovog procesa zapošljavanja djece poginulih boraca”, naveli su iz ovog odbora BORS-a.

U saopštenju je navedeno da dopise i zahtjeve za zapošljavanje djece poginulih boraca treba uputiti svim javnim preduzećima i ustanovama čiji su osnivači lokalne uprave i republičke institucije, kao i relevantnim ministarstvima, pod čijom su ingerencijom republičke javne ustanove.

Nastavi čitati

Društvo

ZEMLJOTRES U HERCEGOVINI: Treslo se tlo kod Bileće

Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske jutros u 6.25 časova lociran je zemljotres u pograničnom dijelu sa Crnom Gorom.

Epicentar zemljotresa jačine 2,4 stepena po Rihteru bio je oko osan kilometara sjeveroistočno od Bileće.

Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni, navodi se u saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNO: Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

Oko 55 odsto zaposlenih u Bosni i Hercegovini sa nižim primanjima, te gotovo polovina onih sa višim platama razmotrili bi promjenu posla ukoliko bi im se pružila prilika.

Ovo se navodi u međunarodnom istraživanju “Alma Career” grupacije koje je sprovedeno putem platforme Plata.ba u julu i avgustu ove godine.

“U istraživanju je bilo 11.399 učesnika u zemljama u kojima ‘Alma Career’ posluje – BiH, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija, Letonija – putem platforme Paylab (Plata.ba u BiH), međunarodnog servisa za istraživanje plata koji prikuplja podatke o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama”, piše u saopštenju ove grupacije.

Prema podacima MojPosao.ba, više od 56 odsto ispitanika imalo je priliku za obuku u posljednjih šest mjeseci, a gotovo 60 odsto svoj posao opisuje kao smislen.

“Ipak, i uz visoku angažovanost, želja za promjenom ostaje snažna, što potvrđuje podatak da 55 odsto onih koji rade za niže plate razmatra prelazak na drugo radno mjesto ukoliko bi im se ukazala bolja ponuda. Istraživanje dodatno potvrđuje da su konkurentna plata i jasni putevi napredovanja presudni faktori za zadržavanje zaposlenih”, ističe se u ovim podacima.

Jozef Plško, direktor za PR i komunikacije u “Alma Career” grupaciji, kazao je da rezultati pokazuju da zaposleni mogu uživati u svom poslu, cijeniti mogućnosti za unapređenje vještina, a ipak biti spremni na promjenu.

“Kompanije koje će uspjeti su one koje kombinuju fer platu sa strukturiranim putevima obuke, podstiču učešće svih grupa zaposlenih i razvoj zaposlenih postavljaju kao temelj svoje vrijednosti poslodavca”, zaključio je Plško.

U BiH inače 52% zaposlenih učestvuje u edukaciji zato što ne žele da zaostanu na trenutnoj radnoj poziciji.

“Za poslodavce to predstavlja priliku da obuku pretvore u važan temelj angažovanja i lojalnosti. Istraživanje pokazuje da je obuka postala sastavni dio savremenog radnog okruženja. Više od 56% zaposlenih navodi da su u posljednjih šest mjeseci imali obuku ili edukaciju koju je finansirao poslodavac – dokaz da se prilike šire i da razvoj talenata postaje strateški prioritet. Ono što je specifično i zabrinjavajuće jeste da je samo 18% zaposlenih u BiH izjavilo da je imalo samostalnu mogućnost odabira usavršavanja ili edukacije u posljednjih šest mjeseci, što pokazuje da odluke o edukaciji često ostaju u rukama poslodavaca”, dodaje se u podacima.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je razloga za promjenu posla sigurno više, jer se on i ne prihvata i ne napušta samo zbog plate.

“Kada je riječ o najnižim platama, onda je bukvalno riječ o borbi za preživljavanje i osnovnu egzistenciju, kada plata jeste primarna i jednostavno morate osigurati dovoljna primanja za sebe i svoju porodicu pa makar radili prekovremeno i uslovi rada bili nepovoljni. Nažalost, u BiH je često bitan faktor i da li je radnik uopšte prijavljen i uplaćuju li mu se puni doprinosi u skladu s neto platom, što bi trebalo da bude nezamislivo i odavno iskorijenjeno”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su u kategoriji zaposlenih sa višim primanjima još značajniji neki drugi faktori mimo plate, jer su i očekivanja veća i traži se viši nivo ukupnog iskustva i uslova rada, perspektive razvoja karijere, kvalitet života i balansa rada i privatnog života.

“Također, sama činjenica da je plata relativno visoka za bh. standarde ne znači i da je adekvatna kvalifikacijama i radu. Bitan faktor u svim kategorijama su i životne okolnosti, odnosno da li je zaposleni u fazi formiranja porodice i pridaje veću vrijednost slobodnom vremenu ili je možda samac mlađih godina kojem je prioritet zaraditi što više u što kraćem roku žrtvujući sve ostale aspekte života”, objašnjava Gavran.

Dodaje da su razlozi brojni i individualni, ali u svakom slučaju i plate i uslovi rada većine zaposlenih u BiH daleko zaostaju za razvijenijim ekonomijama i često su ispod nivoa kvalifikacija i uloženog rada, te vode nezadovoljstvu i želji za promjenama.

Nastavi čitati

Aktuelno