Connect with us

Politika

REFORME ZAOBILAZE BIH, ništa od 70 miliona evra, upitna i milijarda

Bosna i Hercegovina zbog nemogućnosti dogovora o reformskoj agendi, odnosno planu reformi koje bi se sprovodile, po svemu sudeći, ostala je bez 70 miliona evra, a ako se u budućnosti nešto ne promijeni, mogla bi ostati i bez milijardu evra, koliko je EU namijenila BiH u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

Inače, Plan rasta je mehanizam EU koji putem reformi Bosnu i Hercegovinu i cijeli zapadni Balkan treba da približi Evropskoj uniji. Da bi sredstva od milijardu evra bila operativna, BiH je trebalo da usvoji reformsku agendu, tačnije da zajedno sa EU precizira šta je to što će se raditi sa tim novcem, međutim, u roku koji je bio predviđen to nije uspjela. Dogovor su “srušili” kantonalni premijeri (srednjobosanski, tuzlanski, zeničko-dobojski i unsko-sanski) koji dolaze iz SDA, tvrdeći da im je dato malo vremena, te da su bošnjačke stranke popustile SNSD-u i HDZ-u.

Podrška kantonalnim premijerima stigla je i iz centrale, pa je tako Kolegijum te stranke rekao da se iz dokumenta “ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštovanje odluka Ustavnog suda BiH”.

“Udovoljavanje ultimatumima iz entiteta RS ne može proizvesti program reformi kakav je potreban BiH i njenim građanima”, saopštili su iz SDA, dodajući da je neprihvatljivo i to što se iz cijelog dokumenta briše termin “državni”.

Očekivano, ovakav stav kantonalnih premijera naišao je na negodovanje ostalih bošnjačkih partija, a rasprava je otišla do u detalje, pa su tako iz Naše stranke rekli da u SDA lažu jer se “država” u dokumentu pominje 1.213 puta, a 303 puta “državni nivo”.

“Jedna stranka koja ima četiri premijera je sve blokirala, a premijeri iz SDA su odlučili da suspenduju evropski put. Plan rasta je mehanizam EU koji treba da približi zapadni Balkan Evropi i sve što je u Planu rasta nas čeka kada otvorimo pregovore”, rekao je Edin Forto, predsjednik Naše stranke.

Prethodno, danima unazad trajali su razgovori o dokumentu koji treba poslati u Brisel, odnosno reformi koju treba raditi. Prvobitno, bošnjačke političke stranke i njihovi predstavnici optuživali su stranke iz Republike Srpske, prije svih SNSD da ne želi da se postigne dogovor, međutim, nakon nekoliko dana pregovora Republika Srpska dala je saglasnost na dokument koji su na kraju “srušili” premijeri iz SDA.

Tačka razdora u reformskoj agendi, između ostalog, bilo je i to što se njome tražilo ukidanje entitetskog glasanja u Savjetu za državnu pomoć, zatim popunjavanje sudija Ustavnog suda iz Republike Srpske i primjena odluka tog suda na cijeloj teritoriji BiH, te jedinstven broj za hitne slučajeve. Na kraju, uz još nekoliko korekcija, navodno je dokument usaglašen bez toga, odnosno taj dio poslat je sa napomenom da nije bilo dogovora. Jedan od razloga zbog kojih SDA nije pristala na dokument bilo je upravo “izbacivanje” Ustavnog suda BiH iz njega. Tačnije, kantonalni premijeri dali su “uslovnu saglasnost” na dokument, ali su iz Savjeta ministara BiH naveli da je bilo potrebno izjašnjavanje “za” ili “protiv”, i taj uslovni glas na kraju su ocijenili kao protiv.

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da su uporna laganja i etiketiranja Republike Srpske da nanosi štetu BiH, institucijama i građanima pala u vodu i da se pokazalo da su te izjave bile netačne.

“Prilikom neusvajanja Nacrta reformske agende, dokazano i pokazano je da Republika Srpska i njene institucije nisu remetilački faktor u BiH, kako se želi uporno predstaviti od onih kojih su protiv Republike Srpske i njenih institucija”, kazao je Višković.

Nakon što su kantonalni premijeri “srušili” reformsku agendu, to je izazvalo politička prepucavanja u Federaciji BiH, pa je tako Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar spoljnih poslova BiH, pozvao SDA da prođu tačku po tačku agende, ali mu je ubrzo stigao odgovor Bakira Izetbegovića, predsjednika stranke, “da ne može raspravljati sa osobom koja ima sumnjivo stečenu diplomu”. U svom odgovoru Izetbegović je Konakovića i njegove koalicione partnere “optužio” da su sve isporučili Dodiku (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske), istovremeno navodeći da će on (Konaković) morati objasniti svoju ulogu “u SKY aplikaciji i vezama sa narko-kartelom”.

S druge strane, sam Konaković rekao je da je SDA skinula odgovornost sa leđa SNSD-a i Dodika jer je srušila tako važan dokument.

“Ne govorimo samo o prvoj tranši od 70 miliona evra, već o milijardu evra građana BiH, ali i integraciji našeg u veliko evropsko tržište”, rekao je Konaković.

Delegacija EU: Velika vjerovatnoća da BiH neće dobiti prvu ratu
Nakon što Bosna i Hercegovina nije uspjela da usaglasi tekst reformske agende, oglasili su se i iz Delegacije EU, odakle su saopštili da je velika vjerovatnoća da BiH neće nakon ljeta dobiti prvu bezuslovnu ratu pretfinansiranja od sedam odsto.

“Podstičemo domaće vlasti da bez daljih odlaganja dostave svoju reformsku agendu kako ne bi u potpunosti propustili ovu priliku. Komisija nastavlja, po potrebi, pružati podršku nadležnim organima u završetku ovog posla”, saopšteno je iz Delegacije EU.

U saopštenju se dodaje i da se prva tranša iz Plana rasta može isplatiti tek nakon što se reformska agenda dostavi i formalno međusobno usaglasi između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine.

Podsjetili su i da je Plan rasta EU podržan finansijskim instrumentom, odnosno Instrumentom za reformu i rast za zapadni Balkan u vrijednosti od šest milijardi evra u grantovima i kreditima za cijeli region.

Šta piše u Nacrtu reformske agende?
U reformskoj agendi, koja na kraju nije poslata u Brisel, kako prenose pojedini mediji, navedene su brojne reforme koje bi se sprovodile u narednom periodu, a koje bi se finansirale sa milijardu evra novca iz Evropske unije.

Dio je posvećen uvođenju 5G interneta u cijeloj BiH, zatim digitalizaciju javne uprave, ali i usvajanje Zakona o elektronskom identitetu, te uvođenje digitalnog novčanika. Sajber bezbjednost takođe je dio reformi na kojima bi se radilo, ali najviše reformi odnosilo se na ekonomiju. U dijelu o reformi tržišta spominju se tačke poput regulative o električnoj energiji i plinu, zatim korigovanje cijene električne energije “u skladu sa tržišnom”, što bi u prevodu moglo biti poskupljenje.

Jedan dio govori i o izgradnji “Južne interkonekcije”, a ozbiljne reforme sprovodile bi se i u oblasti rudarstva, kao što je ta da se 20 odsto rudara prekvalifikuje, a njih čak 40 odsto zaposli u drugim sektorima. Ekološki dio je takođe sektor u kojem bi se sprovodile reforme, i to od renoviranja javnih zgrada do naplaćivanja grijanja. Među najopsežnijim sektorima je poslovno okruženje. Iz Brisela je zatraženo da se napravi registar javih preduzeća koji bi bio dostupan javnosti, zatim da se za 30 odsto smanje izdvajanja za javna preduzeća, a zanimljivo je da se traži da se na barem jednom aerodromu uvede javno-privatno partnerstvo, a za to je predložen onaj u Sarajevu. Smanjenje gužvi na graničnim prelazima, elektronska registracija preduzeća, međusobno priznavanje dozvola i sertifikata među entitetima, isto su dio koji bi se reformisao. Reformskom agendom nije zaobiđeno ni obrazovanje, pa se tako navodi uvođenje wi-fi mreže u najmanje 200 škola godišnje, zatim praktičan rad srednjoškolaca i proširenje obuhvata djece u vrtićima.

VSTS, osnivanje Višeg suda, smanjenje civilnih tužbi, usvajanje zakona na nivou BiH o zaštiti zviždača, usaglašavanje legislative o javnim nabavkama, te povećanje istraga u slučajevima korupcije takođe su dio reformi koje su planirane da se sprovedu.

Sve ove reforme morale bi biti usklađene sa zakonima Evropske unije.

Related Topics:

Politika

LUKAS PITA ELEKA: Zašto si poslao poklon Oriću (VIDEO)

Folk pjevač Aca Lukas uputio je žestoke uvrede i prozvao je predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina Nedeljka Eleka.

To je uslijedilo nakon što je Lukasu otkazan koncert na Jahorini. Tokom video obraćanja, Lukas je rekao kako je Elek desna ruka lidera SNSD-a Milorada Dodika i njegov prvi operativac na Jahorini.

– Upravo je on otkazao nama koncert na Jahorini, naravno uz pomoć svog velikog predsjednika. To je jedna lopurda koja je zvala mog menadžera i pokušala da ga potkupi za novac, da on pošalje nekog drugog pjevača, a da te karte koje su kupljene za mene ostanu ljudima za nekog drugog pjevača. To je klasična krađa. To mu neće proći i za to ćemo ih tužiti – poručio je Lukas.

Ipak, dodao je da ima ispričati nešto drugo što je, kako je naveo, mnogo bitnije.

– Elek, reče tvoj šef da sam ja duboko povrijedio osjećanja naroda u Republici Srpskoj zato što se Naser Orić slikao sa mnom. Da li bi tom duboko povrijeđenom narodu objasnio, ti koji glumiš patriotizam, šta znači poklon sutradan Naseru Oriću poslan po kuriru u obliku najskupljeg Macallana, starog 18 godina, i nekoliko kubanskih cigareta u znak prijateljstva. Da li bi Elek objasnio narodu zašto si ti sutradan poslao svom prijatelju, a ja stvarno podržavam prijateljstva među ljudima, ali samo objasni koji je povod i to je sve super. Kaži ‘to je moj drug, prijatelj’. Pošto si zbog slike s istim čovjekom Aci Lukasu otkazao koncert – rekao je Lukas.

– Samo objasni kako je isti taj čovjek sutradan dobio skupocjeni poklon od tebe u znak prijateljstva, što je meni ok. Samo objasni. I da li ti to zna šef? A, ja znam da on to zna, pošto ti ne smiješ da mrdneš gu*icom bez njega, jer si jedna ulizica i pi**urina. To sam ti i rekao preko telefona prije dva dana kad si mi htio da se opravdaš što si mi otkazao koncert. Rekao si mi ‘gdje si brate’, pa sam ti rekao koji, bre, brat, pi*ko jedna, go**no jedno, što ti i sad kažem. Mrš – rekao je Lukas.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ U BRISELU: Susret sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Meco­lom – „Diplomatija, a ne hazarderstvo, jača poziciju Republike Srpske“

Član Sigurne Srpske i narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, sastao se sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecom tokom trodnevne posjete Briselu u okviru Evropskog molitvenog doručka.

Kresojević je poručio da je posjeta bila prilika za razgovor sa brojnim evropskim parlamentarcima, kao i poslanicima nacionalnih parlamenata evropskih država, te da je posebno važno što je imao priliku da razgovara upravo sa prvom osobom Evropskog parlamenta.

„Bila je ovo prilika da predstavimo Republiku Srpsku u najboljem svjetlu. Isključivo kvalitetnim diplomatskim radom možemo zadržati čvrstu poziciju Republike Srpske u okviru Bosne i Hercegovine“, kazao je Kresojević.

Naglasio je da za Republiku Srpsku „nema mjesta za hazardersku politiku“, te da Pokret Sigurna Srpska gradi stabilnu i sigurnu poziciju Srpske kroz odgovorne političke poteze i snažno prisustvo na međunarodnoj sceni.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ PITA VLADU RS: Hoće li nakon osam godina povećati materski dodatak od 406 KM?

Da li će Vlada Republike Srpske konačno povećati iznos materskog dodatka, koji već skoro osam godina ostaje na nivou od 406 KM, pitanje je koje je ponovo otvorila Tanja Vukmanović, član Pokreta Sigurna Srpska i zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Vukmanović ističe da bi materski dodatak trebalo izjednačiti sa iznosom minimalne plate u Republici Srpskoj, naglašavajući da je ova mjera prvobitno zamišljena kao snažna pronatalitetna podrška, ali da je danas, zbog više godina inflacije, svedena na socijalno davanje koje više ne ispunjava svoju svrhu.

„Proteklih godina cijene roba i usluga su rasle, ništa više ne košta isto kao 2017. ili 2018. godine. Kako je moguće da materski dodatak ostane isti? Republika Srpska ima negativan prirodni priraštaj više od 20 godina, zašto Vlada još uvijek nije upalila alarm?“, poručuje Vukmanović.

Ona podsjeća da su poslanik Bojan Kresojević i ona još početkom godine podnijeli inicijativu za povećanje ovog iznosa, ali tada nisu dobili podršku.

„Neophodno je da naredna godina bude godina u kojoj će institucije posvetiti stvarnu pažnju porodici, jer Republika Srpska ima ozbiljan demografski problem koji zahtijeva da pronatalitetna politika bude prioritet“, naglasila je Vukmanović.

Nastavi čitati

Aktuelno