Connect with us

Politika

REFORME ZAOBILAZE BIH, ništa od 70 miliona evra, upitna i milijarda

Bosna i Hercegovina zbog nemogućnosti dogovora o reformskoj agendi, odnosno planu reformi koje bi se sprovodile, po svemu sudeći, ostala je bez 70 miliona evra, a ako se u budućnosti nešto ne promijeni, mogla bi ostati i bez milijardu evra, koliko je EU namijenila BiH u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

Inače, Plan rasta je mehanizam EU koji putem reformi Bosnu i Hercegovinu i cijeli zapadni Balkan treba da približi Evropskoj uniji. Da bi sredstva od milijardu evra bila operativna, BiH je trebalo da usvoji reformsku agendu, tačnije da zajedno sa EU precizira šta je to što će se raditi sa tim novcem, međutim, u roku koji je bio predviđen to nije uspjela. Dogovor su “srušili” kantonalni premijeri (srednjobosanski, tuzlanski, zeničko-dobojski i unsko-sanski) koji dolaze iz SDA, tvrdeći da im je dato malo vremena, te da su bošnjačke stranke popustile SNSD-u i HDZ-u.

Podrška kantonalnim premijerima stigla je i iz centrale, pa je tako Kolegijum te stranke rekao da se iz dokumenta “ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštovanje odluka Ustavnog suda BiH”.

“Udovoljavanje ultimatumima iz entiteta RS ne može proizvesti program reformi kakav je potreban BiH i njenim građanima”, saopštili su iz SDA, dodajući da je neprihvatljivo i to što se iz cijelog dokumenta briše termin “državni”.

Očekivano, ovakav stav kantonalnih premijera naišao je na negodovanje ostalih bošnjačkih partija, a rasprava je otišla do u detalje, pa su tako iz Naše stranke rekli da u SDA lažu jer se “država” u dokumentu pominje 1.213 puta, a 303 puta “državni nivo”.

“Jedna stranka koja ima četiri premijera je sve blokirala, a premijeri iz SDA su odlučili da suspenduju evropski put. Plan rasta je mehanizam EU koji treba da približi zapadni Balkan Evropi i sve što je u Planu rasta nas čeka kada otvorimo pregovore”, rekao je Edin Forto, predsjednik Naše stranke.

Prethodno, danima unazad trajali su razgovori o dokumentu koji treba poslati u Brisel, odnosno reformi koju treba raditi. Prvobitno, bošnjačke političke stranke i njihovi predstavnici optuživali su stranke iz Republike Srpske, prije svih SNSD da ne želi da se postigne dogovor, međutim, nakon nekoliko dana pregovora Republika Srpska dala je saglasnost na dokument koji su na kraju “srušili” premijeri iz SDA.

Tačka razdora u reformskoj agendi, između ostalog, bilo je i to što se njome tražilo ukidanje entitetskog glasanja u Savjetu za državnu pomoć, zatim popunjavanje sudija Ustavnog suda iz Republike Srpske i primjena odluka tog suda na cijeloj teritoriji BiH, te jedinstven broj za hitne slučajeve. Na kraju, uz još nekoliko korekcija, navodno je dokument usaglašen bez toga, odnosno taj dio poslat je sa napomenom da nije bilo dogovora. Jedan od razloga zbog kojih SDA nije pristala na dokument bilo je upravo “izbacivanje” Ustavnog suda BiH iz njega. Tačnije, kantonalni premijeri dali su “uslovnu saglasnost” na dokument, ali su iz Savjeta ministara BiH naveli da je bilo potrebno izjašnjavanje “za” ili “protiv”, i taj uslovni glas na kraju su ocijenili kao protiv.

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da su uporna laganja i etiketiranja Republike Srpske da nanosi štetu BiH, institucijama i građanima pala u vodu i da se pokazalo da su te izjave bile netačne.

“Prilikom neusvajanja Nacrta reformske agende, dokazano i pokazano je da Republika Srpska i njene institucije nisu remetilački faktor u BiH, kako se želi uporno predstaviti od onih kojih su protiv Republike Srpske i njenih institucija”, kazao je Višković.

Nakon što su kantonalni premijeri “srušili” reformsku agendu, to je izazvalo politička prepucavanja u Federaciji BiH, pa je tako Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar spoljnih poslova BiH, pozvao SDA da prođu tačku po tačku agende, ali mu je ubrzo stigao odgovor Bakira Izetbegovića, predsjednika stranke, “da ne može raspravljati sa osobom koja ima sumnjivo stečenu diplomu”. U svom odgovoru Izetbegović je Konakovića i njegove koalicione partnere “optužio” da su sve isporučili Dodiku (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske), istovremeno navodeći da će on (Konaković) morati objasniti svoju ulogu “u SKY aplikaciji i vezama sa narko-kartelom”.

S druge strane, sam Konaković rekao je da je SDA skinula odgovornost sa leđa SNSD-a i Dodika jer je srušila tako važan dokument.

“Ne govorimo samo o prvoj tranši od 70 miliona evra, već o milijardu evra građana BiH, ali i integraciji našeg u veliko evropsko tržište”, rekao je Konaković.

Delegacija EU: Velika vjerovatnoća da BiH neće dobiti prvu ratu
Nakon što Bosna i Hercegovina nije uspjela da usaglasi tekst reformske agende, oglasili su se i iz Delegacije EU, odakle su saopštili da je velika vjerovatnoća da BiH neće nakon ljeta dobiti prvu bezuslovnu ratu pretfinansiranja od sedam odsto.

“Podstičemo domaće vlasti da bez daljih odlaganja dostave svoju reformsku agendu kako ne bi u potpunosti propustili ovu priliku. Komisija nastavlja, po potrebi, pružati podršku nadležnim organima u završetku ovog posla”, saopšteno je iz Delegacije EU.

U saopštenju se dodaje i da se prva tranša iz Plana rasta može isplatiti tek nakon što se reformska agenda dostavi i formalno međusobno usaglasi između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine.

Podsjetili su i da je Plan rasta EU podržan finansijskim instrumentom, odnosno Instrumentom za reformu i rast za zapadni Balkan u vrijednosti od šest milijardi evra u grantovima i kreditima za cijeli region.

Šta piše u Nacrtu reformske agende?
U reformskoj agendi, koja na kraju nije poslata u Brisel, kako prenose pojedini mediji, navedene su brojne reforme koje bi se sprovodile u narednom periodu, a koje bi se finansirale sa milijardu evra novca iz Evropske unije.

Dio je posvećen uvođenju 5G interneta u cijeloj BiH, zatim digitalizaciju javne uprave, ali i usvajanje Zakona o elektronskom identitetu, te uvođenje digitalnog novčanika. Sajber bezbjednost takođe je dio reformi na kojima bi se radilo, ali najviše reformi odnosilo se na ekonomiju. U dijelu o reformi tržišta spominju se tačke poput regulative o električnoj energiji i plinu, zatim korigovanje cijene električne energije “u skladu sa tržišnom”, što bi u prevodu moglo biti poskupljenje.

Jedan dio govori i o izgradnji “Južne interkonekcije”, a ozbiljne reforme sprovodile bi se i u oblasti rudarstva, kao što je ta da se 20 odsto rudara prekvalifikuje, a njih čak 40 odsto zaposli u drugim sektorima. Ekološki dio je takođe sektor u kojem bi se sprovodile reforme, i to od renoviranja javnih zgrada do naplaćivanja grijanja. Među najopsežnijim sektorima je poslovno okruženje. Iz Brisela je zatraženo da se napravi registar javih preduzeća koji bi bio dostupan javnosti, zatim da se za 30 odsto smanje izdvajanja za javna preduzeća, a zanimljivo je da se traži da se na barem jednom aerodromu uvede javno-privatno partnerstvo, a za to je predložen onaj u Sarajevu. Smanjenje gužvi na graničnim prelazima, elektronska registracija preduzeća, međusobno priznavanje dozvola i sertifikata među entitetima, isto su dio koji bi se reformisao. Reformskom agendom nije zaobiđeno ni obrazovanje, pa se tako navodi uvođenje wi-fi mreže u najmanje 200 škola godišnje, zatim praktičan rad srednjoškolaca i proširenje obuhvata djece u vrtićima.

VSTS, osnivanje Višeg suda, smanjenje civilnih tužbi, usvajanje zakona na nivou BiH o zaštiti zviždača, usaglašavanje legislative o javnim nabavkama, te povećanje istraga u slučajevima korupcije takođe su dio reformi koje su planirane da se sprovedu.

Sve ove reforme morale bi biti usklađene sa zakonima Evropske unije.

Related Topics:

Politika

RADNICI SPREMAJU TUŽBE: BiH i u 2026. ulazi sa finansijama iz prošle godine

Iako je Predsjedništvo BiH, preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, zadužilo Savjet ministara BiH da pripremi i Predsjedništvu BiH dostavi budžet za 2025. godinu, od njegovog usvajanja, kako stvari sada stoje, neće biti ništa i BiH bi u 2026. godinu mogla ući sa privremenim finansiranjem na osnovu budžeta iz 2024. godine.

“Većina u Klubu Srba u Domu naroda neće podržati predloženi vanzakonski i neustavni budžet i ukoliko budžet bude predložen u redovnoj proceduri, pokušaćemo da se koriguje amandmanima, kako bi bio u skladu sa Ustavom i zakonima, kao i sa fiskalnim okvirom. Ako to ne budu željeli, stajaćemo u mjestu”, rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

On je rekao da su Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH, predložili neustavan budžet sa namjerom da ne bude usvojen, a sve sa ciljem da se optuži Republika Srpska i njeni predstavnici u institucijama BiH.

“Zato zaključci Predsjedništva na ponovno vraćanje iste strukture budžeta za koju oni vjeruju da može proći Predstavnički dom jesu da optuže Srbe u Domu naroda da tobože ne žele da usvoje budžet”, rekao je Špirić dodajući da se preko budžeta prelamaju politike koje žele da uruše institucije Republike Srpske.

Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH još ranije predložio je budžet Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, međutim on nije ni razmatran, jer je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, na samoj sjednici Predstavničkog doma rekao da je on nesprovodiv. Zanimljivo, danima prije toga Hasanović je hvalio taj budžet nazvavši ga najboljim u istoriji BiH, a na samoj sjednici Predstavničkog doma rekao je da ga praktično nije ni pročitao. I taj budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM Predsjedništvo BiH usvojilo je preglasavanjem Cvijanovićeve.

Na sjednici Predstavničkog doma na kojoj se našao budžet, poslanici su zadužili Predsjedništvo BiH da ponovo dostavi budžet koji je sprovodiv, međutim Predsjedništvo BiH to nije uradilo i zadužilo je Savjet ministara BiH da im ponovo dostavi taj dokument, a u slučaju da to ne urade, da se razmatra budžet koji su ranije predložili. I taj zaključak da Savjet ministara BiH dostavi novi dokument budžeta donesen je preglasavanjem Cvijanovićeve.

U slučaju da BiH ne dobije budžet za ovu godinu, a što je malo vjerovatno, zakon kaže da se ide na privremeno finansiranje koje podrazumijeva da se može potrošiti samo onoliko novca i po stavkama koje su usvojene u posljednjem budžetu. S obzirom na to da je BiH posljednji budžet usvojila za 2024. godinu, izvjesno je da će u 2026. godini institucije BiH raditi po budžetu iz 2024. godine. I trenutno, u tekućoj 2025. godini, BiH je na privremenom finansiranju.

Međutim, dodatna komplikacija je u tome što su na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojene izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje predviđaju povećanje plata od 1. januara 2026. godine i u slučaju da te izmjene podrži i Dom naroda, pitanje je kako će to izgledati i da li će se plate radnicima povećati s obzirom na to da će institucije biti na privremenom finansiranju.

Plate radnicima trebalo je da budu povećane i u ovoj godini s obzirom na to da je povećana osnovica za obračun plata, ali zbog neusvajanja budžeta do toga nije došlo i Sindikat radnika institucija BiH najavljuje krivične prijave i tužbe.

“Krivične prijave idu protiv svih članova Savjeta ministara BiH i Predsjedništva BiH zbog kršenja Zakona o budžetskom sistemu. Nakon toga, a do 1. oktobra, odlučićemo o tužbama protiv poslodavca, u ovom slučaju Savjeta ministara BiH, jer nam je povećana osnovica za obračun plata, a nisu isplaćene te povećane plate”, rekao je za “Nezavisne” Radenko Mirković, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika u institucijama BiH.

On, kaže da će plate od 1. januara naredne godine, a u slučaju da izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH podrži i Dom naroda, biti povećane i da će Savjet ministara BiH, ako zakon stupi na snagu, morati naći način da ih poveća, jer će u suprotnom kršiti taj isti zakon.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: SNSD neće da govori o otimačini zemljišta Poljoprivredne škole – 150 TAČAKA STOJI NERAZMATRANO

Na nastavku vanredne sjednice Skupštine grada Banjaluka, šef Kluba odbornika PDP-a Nebojša Drinić kritikovao je način na koji odbornici koriste termin “istorijski” u raspravama.

– Ne mogu da vjerujem kako lako pojedini odbornici koriste termin istorijski, kao što je istorijska pljačka i lopovluk. Niko neće reći da je istorijska pljačka zemljišta Poljoprivredne škole, niko neće pomenuti staru autobusku stanicu, Picin park, pa čak ni rekonstrukciju prostorija “Vodovoda” dok je SNSD imao gradonačlenika. Ono što je dobro i za šta nema argumenata, to će se predstaviti kao štetno – rekao je Drinić.

On je naglasio da se u raspravama zanemaruje stvarni problem, kao i poskupljenje električne energije.

– Za dvije godine struja je poskupila tri puta, a sada slušamo priče da se moraju regulisati cijene. Ovo što se predlaže naziva se najboljim mogućim projektom, a građani osjećaju samo nova poskupljenja. Vidjećete, neće proći mnogo mjeseci, a cijena struje će ponovo rasti – poručio je Drinić.

Govoreći o kritikama saradnje sa hrvatskim kompanijama, dodao je da je u proteklom periodu bilo mnogo primjera koji nisu izazvali reakciju.

– Kada je predsjednik Hrvatske došao u Derventu i odlikovao vojnike, to nikome nije smetalo. Sada se postavlja pitanje zašto se nisu prijavile druge firme za ovaj projekat, a niko ne razmišlja da im se jednostavno nije isplatilo – istakao je on.

Drinić je podsjetio da je vlast u Banjaluci imala 15 godina da ulaže u grad, ali da su mnogi projekti ostajali zapostavljeni.

– Da ste svake godine ulagali po malo, sada ne bi bilo potrebe da se odjednom ulaže u sve. Umjesto toga, danas sjednice razvlačimo i po tri puta, dok u ladicama stoji preko 150 tačaka koje čekaju na razmatranje – rekao je Drinić,

Kako kaže među tim inicijativama nalaze i pitanja o besplatnim parkinzima, neradna nedjelja kao i funkcionisanju gradskog bazena.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ: “Una 95” bila posljednji čin AGRESIJE NA SRPSKU, više od 100 boraca poginulo za slobodu

Prije tačno tri decenije odbranjene su tri zapadnokrajiške opštine – Kostajnica, Kozarska Dubica i Novi Grad.

Prije tačno tri decenije spriječen je posljednji čin hrvatske agresije na Republiku Srpsku pod nazivom “Una 95”.

Rekao je ovo predsjednik PDP i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković povodom 30 godina od odbrane tri zapadnokrajiške opštine. Una je bila ipak prevelik zalogaj za regularne hrvatske snage koje su tih par jesenjih dana septembra potučene do nogu od strane Prvog krajiškog korpusa na čelu sa generalom Talićem.

Una je odbranjena jer su iza Une bili srpski domovi i srpska nejač. Potomci onih koji su tokom Drugog svjetskog rata skončali u Jasenovcu, Donjoj Gradini i Staroj Gradiški znali su šta će se desiti ako Una padne i to je bio odlučujući impuls za veličanstvenu pobjedu nad značajno brojnijom hrvatskom vojskom – kaže Stanivuković. Živote za slobodu tada je položilo više od 100 pripadnika Vojske Republike Srpske.

Naša zahvalnost tim ljudima mora biti vječna. Zato je naša obaveza da čuvamo slobodu i Republiku Srpsku, za koju su oni dali ono najvrednije – svoje živote – naveo je on

Nastavi čitati

Aktuelno