Connect with us

Politika

REFORME ZAOBILAZE BIH, ništa od 70 miliona evra, upitna i milijarda

Bosna i Hercegovina zbog nemogućnosti dogovora o reformskoj agendi, odnosno planu reformi koje bi se sprovodile, po svemu sudeći, ostala je bez 70 miliona evra, a ako se u budućnosti nešto ne promijeni, mogla bi ostati i bez milijardu evra, koliko je EU namijenila BiH u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

Inače, Plan rasta je mehanizam EU koji putem reformi Bosnu i Hercegovinu i cijeli zapadni Balkan treba da približi Evropskoj uniji. Da bi sredstva od milijardu evra bila operativna, BiH je trebalo da usvoji reformsku agendu, tačnije da zajedno sa EU precizira šta je to što će se raditi sa tim novcem, međutim, u roku koji je bio predviđen to nije uspjela. Dogovor su “srušili” kantonalni premijeri (srednjobosanski, tuzlanski, zeničko-dobojski i unsko-sanski) koji dolaze iz SDA, tvrdeći da im je dato malo vremena, te da su bošnjačke stranke popustile SNSD-u i HDZ-u.

Podrška kantonalnim premijerima stigla je i iz centrale, pa je tako Kolegijum te stranke rekao da se iz dokumenta “ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštovanje odluka Ustavnog suda BiH”.

“Udovoljavanje ultimatumima iz entiteta RS ne može proizvesti program reformi kakav je potreban BiH i njenim građanima”, saopštili su iz SDA, dodajući da je neprihvatljivo i to što se iz cijelog dokumenta briše termin “državni”.

Očekivano, ovakav stav kantonalnih premijera naišao je na negodovanje ostalih bošnjačkih partija, a rasprava je otišla do u detalje, pa su tako iz Naše stranke rekli da u SDA lažu jer se “država” u dokumentu pominje 1.213 puta, a 303 puta “državni nivo”.

“Jedna stranka koja ima četiri premijera je sve blokirala, a premijeri iz SDA su odlučili da suspenduju evropski put. Plan rasta je mehanizam EU koji treba da približi zapadni Balkan Evropi i sve što je u Planu rasta nas čeka kada otvorimo pregovore”, rekao je Edin Forto, predsjednik Naše stranke.

Prethodno, danima unazad trajali su razgovori o dokumentu koji treba poslati u Brisel, odnosno reformi koju treba raditi. Prvobitno, bošnjačke političke stranke i njihovi predstavnici optuživali su stranke iz Republike Srpske, prije svih SNSD da ne želi da se postigne dogovor, međutim, nakon nekoliko dana pregovora Republika Srpska dala je saglasnost na dokument koji su na kraju “srušili” premijeri iz SDA.

Tačka razdora u reformskoj agendi, između ostalog, bilo je i to što se njome tražilo ukidanje entitetskog glasanja u Savjetu za državnu pomoć, zatim popunjavanje sudija Ustavnog suda iz Republike Srpske i primjena odluka tog suda na cijeloj teritoriji BiH, te jedinstven broj za hitne slučajeve. Na kraju, uz još nekoliko korekcija, navodno je dokument usaglašen bez toga, odnosno taj dio poslat je sa napomenom da nije bilo dogovora. Jedan od razloga zbog kojih SDA nije pristala na dokument bilo je upravo “izbacivanje” Ustavnog suda BiH iz njega. Tačnije, kantonalni premijeri dali su “uslovnu saglasnost” na dokument, ali su iz Savjeta ministara BiH naveli da je bilo potrebno izjašnjavanje “za” ili “protiv”, i taj uslovni glas na kraju su ocijenili kao protiv.

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da su uporna laganja i etiketiranja Republike Srpske da nanosi štetu BiH, institucijama i građanima pala u vodu i da se pokazalo da su te izjave bile netačne.

“Prilikom neusvajanja Nacrta reformske agende, dokazano i pokazano je da Republika Srpska i njene institucije nisu remetilački faktor u BiH, kako se želi uporno predstaviti od onih kojih su protiv Republike Srpske i njenih institucija”, kazao je Višković.

Nakon što su kantonalni premijeri “srušili” reformsku agendu, to je izazvalo politička prepucavanja u Federaciji BiH, pa je tako Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar spoljnih poslova BiH, pozvao SDA da prođu tačku po tačku agende, ali mu je ubrzo stigao odgovor Bakira Izetbegovića, predsjednika stranke, “da ne može raspravljati sa osobom koja ima sumnjivo stečenu diplomu”. U svom odgovoru Izetbegović je Konakovića i njegove koalicione partnere “optužio” da su sve isporučili Dodiku (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske), istovremeno navodeći da će on (Konaković) morati objasniti svoju ulogu “u SKY aplikaciji i vezama sa narko-kartelom”.

S druge strane, sam Konaković rekao je da je SDA skinula odgovornost sa leđa SNSD-a i Dodika jer je srušila tako važan dokument.

“Ne govorimo samo o prvoj tranši od 70 miliona evra, već o milijardu evra građana BiH, ali i integraciji našeg u veliko evropsko tržište”, rekao je Konaković.

Delegacija EU: Velika vjerovatnoća da BiH neće dobiti prvu ratu
Nakon što Bosna i Hercegovina nije uspjela da usaglasi tekst reformske agende, oglasili su se i iz Delegacije EU, odakle su saopštili da je velika vjerovatnoća da BiH neće nakon ljeta dobiti prvu bezuslovnu ratu pretfinansiranja od sedam odsto.

“Podstičemo domaće vlasti da bez daljih odlaganja dostave svoju reformsku agendu kako ne bi u potpunosti propustili ovu priliku. Komisija nastavlja, po potrebi, pružati podršku nadležnim organima u završetku ovog posla”, saopšteno je iz Delegacije EU.

U saopštenju se dodaje i da se prva tranša iz Plana rasta može isplatiti tek nakon što se reformska agenda dostavi i formalno međusobno usaglasi između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine.

Podsjetili su i da je Plan rasta EU podržan finansijskim instrumentom, odnosno Instrumentom za reformu i rast za zapadni Balkan u vrijednosti od šest milijardi evra u grantovima i kreditima za cijeli region.

Šta piše u Nacrtu reformske agende?
U reformskoj agendi, koja na kraju nije poslata u Brisel, kako prenose pojedini mediji, navedene su brojne reforme koje bi se sprovodile u narednom periodu, a koje bi se finansirale sa milijardu evra novca iz Evropske unije.

Dio je posvećen uvođenju 5G interneta u cijeloj BiH, zatim digitalizaciju javne uprave, ali i usvajanje Zakona o elektronskom identitetu, te uvođenje digitalnog novčanika. Sajber bezbjednost takođe je dio reformi na kojima bi se radilo, ali najviše reformi odnosilo se na ekonomiju. U dijelu o reformi tržišta spominju se tačke poput regulative o električnoj energiji i plinu, zatim korigovanje cijene električne energije “u skladu sa tržišnom”, što bi u prevodu moglo biti poskupljenje.

Jedan dio govori i o izgradnji “Južne interkonekcije”, a ozbiljne reforme sprovodile bi se i u oblasti rudarstva, kao što je ta da se 20 odsto rudara prekvalifikuje, a njih čak 40 odsto zaposli u drugim sektorima. Ekološki dio je takođe sektor u kojem bi se sprovodile reforme, i to od renoviranja javnih zgrada do naplaćivanja grijanja. Među najopsežnijim sektorima je poslovno okruženje. Iz Brisela je zatraženo da se napravi registar javih preduzeća koji bi bio dostupan javnosti, zatim da se za 30 odsto smanje izdvajanja za javna preduzeća, a zanimljivo je da se traži da se na barem jednom aerodromu uvede javno-privatno partnerstvo, a za to je predložen onaj u Sarajevu. Smanjenje gužvi na graničnim prelazima, elektronska registracija preduzeća, međusobno priznavanje dozvola i sertifikata među entitetima, isto su dio koji bi se reformisao. Reformskom agendom nije zaobiđeno ni obrazovanje, pa se tako navodi uvođenje wi-fi mreže u najmanje 200 škola godišnje, zatim praktičan rad srednjoškolaca i proširenje obuhvata djece u vrtićima.

VSTS, osnivanje Višeg suda, smanjenje civilnih tužbi, usvajanje zakona na nivou BiH o zaštiti zviždača, usaglašavanje legislative o javnim nabavkama, te povećanje istraga u slučajevima korupcije takođe su dio reformi koje su planirane da se sprovedu.

Sve ove reforme morale bi biti usklađene sa zakonima Evropske unije.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ: “PAO SISTEM, računovođe poslale stotine primjedbi na Nacrt zakona o računovodstvenu i reviziji!”

Član Sigurne Srpske i narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević je rekao da je sistem elektronske pošte Odbora za reviziju Narodne skupštine pao, usljed velikog broja primjedbi koje su računovođe poslale u okviru stručne rasprave u vezi sa Nacrtom zakona o računovodstvu i reviziji.

-Ovaj događaj je jasan signal Vladi Republike Srpske da struka više ne prihvata propise koji otežavaju, ionako decenijama teške, uslove za rad ovih vrijednih ljudi – kaže Kresojević.

Nakon više od dvadeset godina, ističe on, tokom kojih Savez računovođa i revizora nije zastupao interese profesije, ovakvo nezadovoljstvo je logičan ishod.

-Pozivam predsjednika Vlade gospodina @minicsavo, da uvaži primjedbe računovodstvene i revizorske profesije:

🔸Izbrisati ograničenje djelatnosti za računovodstvene tehničare,
🔸Pomjeriti rok za predaju finansijskih izvještaja na 31.3.,
🔸Smanjiti kazne na raspon iz postojećeg zakona,
🔸Utvrditi pravni osnov za minimalne tarife u računovodstvu i reviziji.

Nakon što ministarstvo finansija nije pokazalo sluha za ove ljude, vjerujem da premijer može biti čovjek od rješenja za ove ljude – zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

OTIŠLO 400 000 MLADIH: medicinari, inženjeri, vozači, SAMO ONI OSTAJU…

Republika Srpska ubrzano ostaje bez stanovnika. Nezvanične procjene govore da je u posljednjih 20 godina ovaj prostor napustilo oko 400.000 građana, uglavnom mladih, obrazovanih i radno sposobnih. Dok radnici odlaze trbuhom za kruhom, političari ostaju čvrsto vezani za svoje fotelje. Odlaze medicinari, inženjeri, vozači, konobari – najproduktivniji dio stanovništva, vrhunski radnici i skupo odškolovani kadar. Dok oni traže normalan život preko granice, paradoks je jednostavan – političari ostaju. Šta o svemu misle oni koji najviše osjećaju posljedice, pitali smo građane.

„Nema posla, slaba primanja i moraju ići omladina šta očekivati u ovakvom društvu“ – poručuju iz Prijedora.

„Evo nedavno sam bio u Hamburgu kod ženinog brata koji je otišao u inostranstvo u potrazi za nekim boljim životom“, kaže jedan Bijeljinac.

Drugi dodaje: „dok naši političari ne odlaze njima je baš lijepo ruke su im sve dublje u džepovima para imaju“, a treći poručuje: „treba promijeniti vlast i onda će biti dobro“.

Politička kasta je, ocjenjuje Tanja Topić, sistem skrojila po svojoj meri, pretvarajući mlade i obrazovane u tehnološki višak. Imati sve desetke u indeksu ovdje ne vrijedi ništa, ako nemate ono najvažnije.

„Ako nemate člansku kartu partije onda su vam sva vrata zatvorena i otvoreni su vam jedino granični prelazi da možete otići iz zemlje. Na drugoj strani političari neće otići iz BiH jer su van granica BiH zapravo anonimni ljudi, beznačajni, koji se ni na koji način u tom novom okruženju ne bi mogli etablirati po znanju, kompetencijama, stručnosti, već mogu biti gospodari života i smrti jedino u Bosni i Hercegovini“, kaže Topićeva.

Da je politika postala najprofitabilniji posao za najlošije kadrove, dodaje i Ivana Marić.

„Degradirana profesija političara i tu kada uporedimo sa nekih 20, 30, a da ne spominjemo 50 godina kada su to bili vrhunski kadrovi najbolji u školama, najbolji u sposobnosti i u biznisu, sada su to ljudi sa lažnim diplomama, sa diplomamam sa nekih sumnjivih fakulteta, ljudi koji su apsolutno nepsosobni za tržište rada, nekonkurentni i onda zato imamo situaciju da iz politike kada već ispadnu iz kombinacija završe na birou za zapošljavanje, jer niko ne želi da ih zaposli“, upozorava Marićeva.

Takvi ostaju u foteljama, dok oni sposobni pakuju kofere. Sociolog Vladimir Vasić upozorava na posljedicu takve politike – odlazak čitavih generacija.

„Upravo zbog takvih političara i politika mladi odlaze. Niko odavde ne odlazi što je željan putovanja i krstarenja po svijetu, već zato što nema očito uslove za egzistenciju“, kaže Vasić.

„I evo po nekim istraživanjima dosta mladih ljudi zaista čeka priliku da ode iz ove države i zaista šalje se poruka da ćemo dovesti društvo u stanje depopulacije i da će nam nedostajti stanvništvo, ionako smo stara zajednica, ionako imamo visok stepen mortaliteta, ionako se osipamo kao narod“, upozorava on.

Ko zna i radi odlazi tamo gdje vrijedi znanje, politička elita ostaje ovdje gdje vrijedi samo članska karta. Iz BiH odlaze ljudi koji je nose na leđima, a ostaju oni koji joj sjede na vratu. Ako se ovako nastavi, pitanje je – ko će sutra raditi, a ko će političare koji ostanu uopšte birati.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NASTAVLJA SE STARA PRAKSA! I Minić, kao Višković krije kreditora KAO ZMIJA NOGE

Republika Srpska pala je u još veći minus kreditnim zaduženjem od 245 miliona evra u martu ove godine, a javnost još uvijek nije saznala kod koga se to Vlada zadužila. Građani iz čijih se džepova dug vraća, imaju pravo da znaju ko je kreditor, kažu u opoziciji. Republika Srpska se u martu ove godine još jednom zadužila i to za iznos od oko 480 miliona maraka. Sve je u skladu sa zakonom, govorio je tadašnji premijer Radovan Višković, međutim od koga je dobio taj kredit,Višković nije htio da otkrije. Kako prethodnik, tako i sljedbenik, sadašnji premijer Savo Minić, iako je rekao da će otkriti izvor zaduženja, ipak se predomislio.

„Već ste napisali da vam nisam to dostavio, tako da vam neću na to odgovoriti. Hvala“, odgovorio je Minić na naše pitanje. Iz Vlade pozvali su se na Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama, koji im dozvoljava netransparentan rad. Ovim Zakonom nije propisano da odluka o zaduženju mora sadržati naziv kreditora. Time su nastavili da skrivaju od građana Srpske, kome smo to još dužni.

„Samo minimum transparentnosti Zakon propisuje, a sve ostalo je na Vladi da u interesu javnosti objavi, a ne da ne objavi zato što nije propisano. Upravo javnost mora i treba da zna gdje se Vlada u ime javnosti zadužuje, pogotovo kada su u pitanju ovako velika sredstva, a znamo da javni dug Republike Srpske raste sve više i više i upravo javnost ima pravo da zna, a Vlada ima obavezu da te informacije objavi“, ističe Damjan Ožegović iz Transparency international-a BiH

Svi koji učestvuju ili dopuštaju ovako netransparentno ponašanje vlasti, kažu u PDP-u, su saučesnici u praksi gdje vlast radi šta hoće, bez ikakvog obavještavanja javnosti. Minić nastavlja tamo gdje je Višković stao.

„Savo Minić nastavlja onim istim putem, kojim je išao Radovan Višković, kada je u pitanju zatvorenost Vlade i kada je u pitanju sprečavanje javnosti da zna ono što je važno. Oni se pozivaju na neki zakon po kome navodno nije obavezno da se kaže odakle je zaduženje, što je apsurdno. Jer ako se za toliko novac zadužuje jedna država pa valjda je normalno i obavezno da javnost zna odakle to dolazi“ ističe šef poslaničkog kluba PDP u NSRS Igor Crnadak.

Zakon ćutanja nastavio je da vlada i sa novim premijerom. Zakone su krojili po svojoj volji, kažu u SDS-u. Dodaju da kupovina socijalnog mira ovaj put košta skoro 500 miliona maraka.

„Mi smo više puta ovde na sjednici Narodne dkupštine pričali na tu temu i tražili, paradoksalan je odgovor da oni imaju pravo na tajnost svega toga, što je smiješna priča. U inostranstvu, bilo gdje u zapadnim zemljama Vlade padaju za mnogo manje stvari, a ne da uzmete kredit od 500 miliona i da se ne zna gdje je taj kredit, odnosno za koje potrebe ide“, kaže narodni poslanik Tomica Stojanović.

Kredit treba da bude vraćen u narednih devet godina po fiksnoj kamatnoj stopi od pet odsto. Plaćanje kamate počinje 22. decembra ove godine a glavnice od decembra sledeće, a Vlada Save Minića je već najavila nova zaduženja.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno