Connect with us

Politika

REFORME ZAOBILAZE BIH, ništa od 70 miliona evra, upitna i milijarda

Bosna i Hercegovina zbog nemogućnosti dogovora o reformskoj agendi, odnosno planu reformi koje bi se sprovodile, po svemu sudeći, ostala je bez 70 miliona evra, a ako se u budućnosti nešto ne promijeni, mogla bi ostati i bez milijardu evra, koliko je EU namijenila BiH u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

Inače, Plan rasta je mehanizam EU koji putem reformi Bosnu i Hercegovinu i cijeli zapadni Balkan treba da približi Evropskoj uniji. Da bi sredstva od milijardu evra bila operativna, BiH je trebalo da usvoji reformsku agendu, tačnije da zajedno sa EU precizira šta je to što će se raditi sa tim novcem, međutim, u roku koji je bio predviđen to nije uspjela. Dogovor su “srušili” kantonalni premijeri (srednjobosanski, tuzlanski, zeničko-dobojski i unsko-sanski) koji dolaze iz SDA, tvrdeći da im je dato malo vremena, te da su bošnjačke stranke popustile SNSD-u i HDZ-u.

Podrška kantonalnim premijerima stigla je i iz centrale, pa je tako Kolegijum te stranke rekao da se iz dokumenta “ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštovanje odluka Ustavnog suda BiH”.

“Udovoljavanje ultimatumima iz entiteta RS ne može proizvesti program reformi kakav je potreban BiH i njenim građanima”, saopštili su iz SDA, dodajući da je neprihvatljivo i to što se iz cijelog dokumenta briše termin “državni”.

Očekivano, ovakav stav kantonalnih premijera naišao je na negodovanje ostalih bošnjačkih partija, a rasprava je otišla do u detalje, pa su tako iz Naše stranke rekli da u SDA lažu jer se “država” u dokumentu pominje 1.213 puta, a 303 puta “državni nivo”.

“Jedna stranka koja ima četiri premijera je sve blokirala, a premijeri iz SDA su odlučili da suspenduju evropski put. Plan rasta je mehanizam EU koji treba da približi zapadni Balkan Evropi i sve što je u Planu rasta nas čeka kada otvorimo pregovore”, rekao je Edin Forto, predsjednik Naše stranke.

Prethodno, danima unazad trajali su razgovori o dokumentu koji treba poslati u Brisel, odnosno reformi koju treba raditi. Prvobitno, bošnjačke političke stranke i njihovi predstavnici optuživali su stranke iz Republike Srpske, prije svih SNSD da ne želi da se postigne dogovor, međutim, nakon nekoliko dana pregovora Republika Srpska dala je saglasnost na dokument koji su na kraju “srušili” premijeri iz SDA.

Tačka razdora u reformskoj agendi, između ostalog, bilo je i to što se njome tražilo ukidanje entitetskog glasanja u Savjetu za državnu pomoć, zatim popunjavanje sudija Ustavnog suda iz Republike Srpske i primjena odluka tog suda na cijeloj teritoriji BiH, te jedinstven broj za hitne slučajeve. Na kraju, uz još nekoliko korekcija, navodno je dokument usaglašen bez toga, odnosno taj dio poslat je sa napomenom da nije bilo dogovora. Jedan od razloga zbog kojih SDA nije pristala na dokument bilo je upravo “izbacivanje” Ustavnog suda BiH iz njega. Tačnije, kantonalni premijeri dali su “uslovnu saglasnost” na dokument, ali su iz Savjeta ministara BiH naveli da je bilo potrebno izjašnjavanje “za” ili “protiv”, i taj uslovni glas na kraju su ocijenili kao protiv.

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da su uporna laganja i etiketiranja Republike Srpske da nanosi štetu BiH, institucijama i građanima pala u vodu i da se pokazalo da su te izjave bile netačne.

“Prilikom neusvajanja Nacrta reformske agende, dokazano i pokazano je da Republika Srpska i njene institucije nisu remetilački faktor u BiH, kako se želi uporno predstaviti od onih kojih su protiv Republike Srpske i njenih institucija”, kazao je Višković.

Nakon što su kantonalni premijeri “srušili” reformsku agendu, to je izazvalo politička prepucavanja u Federaciji BiH, pa je tako Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar spoljnih poslova BiH, pozvao SDA da prođu tačku po tačku agende, ali mu je ubrzo stigao odgovor Bakira Izetbegovića, predsjednika stranke, “da ne može raspravljati sa osobom koja ima sumnjivo stečenu diplomu”. U svom odgovoru Izetbegović je Konakovića i njegove koalicione partnere “optužio” da su sve isporučili Dodiku (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske), istovremeno navodeći da će on (Konaković) morati objasniti svoju ulogu “u SKY aplikaciji i vezama sa narko-kartelom”.

S druge strane, sam Konaković rekao je da je SDA skinula odgovornost sa leđa SNSD-a i Dodika jer je srušila tako važan dokument.

“Ne govorimo samo o prvoj tranši od 70 miliona evra, već o milijardu evra građana BiH, ali i integraciji našeg u veliko evropsko tržište”, rekao je Konaković.

Delegacija EU: Velika vjerovatnoća da BiH neće dobiti prvu ratu
Nakon što Bosna i Hercegovina nije uspjela da usaglasi tekst reformske agende, oglasili su se i iz Delegacije EU, odakle su saopštili da je velika vjerovatnoća da BiH neće nakon ljeta dobiti prvu bezuslovnu ratu pretfinansiranja od sedam odsto.

“Podstičemo domaće vlasti da bez daljih odlaganja dostave svoju reformsku agendu kako ne bi u potpunosti propustili ovu priliku. Komisija nastavlja, po potrebi, pružati podršku nadležnim organima u završetku ovog posla”, saopšteno je iz Delegacije EU.

U saopštenju se dodaje i da se prva tranša iz Plana rasta može isplatiti tek nakon što se reformska agenda dostavi i formalno međusobno usaglasi između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine.

Podsjetili su i da je Plan rasta EU podržan finansijskim instrumentom, odnosno Instrumentom za reformu i rast za zapadni Balkan u vrijednosti od šest milijardi evra u grantovima i kreditima za cijeli region.

Šta piše u Nacrtu reformske agende?
U reformskoj agendi, koja na kraju nije poslata u Brisel, kako prenose pojedini mediji, navedene su brojne reforme koje bi se sprovodile u narednom periodu, a koje bi se finansirale sa milijardu evra novca iz Evropske unije.

Dio je posvećen uvođenju 5G interneta u cijeloj BiH, zatim digitalizaciju javne uprave, ali i usvajanje Zakona o elektronskom identitetu, te uvođenje digitalnog novčanika. Sajber bezbjednost takođe je dio reformi na kojima bi se radilo, ali najviše reformi odnosilo se na ekonomiju. U dijelu o reformi tržišta spominju se tačke poput regulative o električnoj energiji i plinu, zatim korigovanje cijene električne energije “u skladu sa tržišnom”, što bi u prevodu moglo biti poskupljenje.

Jedan dio govori i o izgradnji “Južne interkonekcije”, a ozbiljne reforme sprovodile bi se i u oblasti rudarstva, kao što je ta da se 20 odsto rudara prekvalifikuje, a njih čak 40 odsto zaposli u drugim sektorima. Ekološki dio je takođe sektor u kojem bi se sprovodile reforme, i to od renoviranja javnih zgrada do naplaćivanja grijanja. Među najopsežnijim sektorima je poslovno okruženje. Iz Brisela je zatraženo da se napravi registar javih preduzeća koji bi bio dostupan javnosti, zatim da se za 30 odsto smanje izdvajanja za javna preduzeća, a zanimljivo je da se traži da se na barem jednom aerodromu uvede javno-privatno partnerstvo, a za to je predložen onaj u Sarajevu. Smanjenje gužvi na graničnim prelazima, elektronska registracija preduzeća, međusobno priznavanje dozvola i sertifikata među entitetima, isto su dio koji bi se reformisao. Reformskom agendom nije zaobiđeno ni obrazovanje, pa se tako navodi uvođenje wi-fi mreže u najmanje 200 škola godišnje, zatim praktičan rad srednjoškolaca i proširenje obuhvata djece u vrtićima.

VSTS, osnivanje Višeg suda, smanjenje civilnih tužbi, usvajanje zakona na nivou BiH o zaštiti zviždača, usaglašavanje legislative o javnim nabavkama, te povećanje istraga u slučajevima korupcije takođe su dio reformi koje su planirane da se sprovedu.

Sve ove reforme morale bi biti usklađene sa zakonima Evropske unije.

Related Topics:

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Politika

PRIJE IZBORA ‘NEMA POSKUPLJENJA’, SAD VEĆ MORA! Minić: Đokić i Petrović ne odustaju od skuplje struje

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je danas, 5. decembra, da Srpska mora imati najpovoljniju cijenu struje u regionu, iako Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” smatraju da cijena mora biti povećana.

On je istakao da su njih dvojica ostali pri stavu da mora doći do nekog poskupljenja struje, pa će se vidjeti šta dalje.

Mrežarina
“Kada je riječ o mrežarini, obaviješten sam da je Republika Srpska u nepovoljnijem položaju u odnosu na Federaciju BiH, jer se ovo pitanje uređuje na nivou BiH”, istakao je Minić.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije objavile, Đokić je rekao da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

SAVIĆ: Blanuša treba na čelo SDS-a

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Obo je za BN izjavio visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Lopara Rado Savić.

On ističe da Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS.

„Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS-a. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj“, kazao je Savić.

On dodaje da je u ovom trenutku teško pronaći podjednako jaku i prihvatljivu ličnost koja bi mogla objediniti stranku, te da bi tijesna pobjeda bilo koje struje dodatno narušila odnose i ojačala podjele.

„Svima je jasno da u SDS-u danas postoje dvije snažne frakcije koje su iskreno podržale Blanušu u predsjedničkim izborima. Upravo zato obje frakcije mogu i treba da ga podrže i u unutarstranačkom procesu“, dodao je Savić.

On naglašava da, kako god da se završi ponovno brojanje glasova, Blanuša ima snažan rejting i podršku.

„Upravo zato treba ponovo da bude kandidat SDS-a za 2026. godinu. Ukoliko ostane po strani, postoji opasnost da se energija i entuzijazam naroda rasprše, što bi moglo otvoriti vrata propalom režimu da se održi“, kaže Savić.

Savić poziva Glavni odbor SDS-a da se što prije sastane i jedinstveno predloži Blanušu Skupštini za predsjednika stranke, kao što je to urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

On ističe da ljudi u stranci imaju kapacitet da istovremeno prate proces prebrojavanja glasova i dovrše unutrašnje izbore, a da kampanja za 2026. godinu uveliko traje i da nema više vremena za gubljenje.

Nastavi čitati

Aktuelno