Connect with us

Društvo

Revizori upozorili na NIZ NEPRAVILNOSTI u RAK i dali 9 preporuka

Prepravljanje kilometraže u putnim nalozima, neupisivanje prijeđenih kilometara, korištenje službenih vozila u privatne svrhe, samo su neke od nepravilnosti na koje su upozorili revizori tokom kontrole Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

Uizvještaju o finansijskoj reviziji za 2022. godinu, koju je u RAK sprovela Kancelarija za reviziju institucija BiH, obuhvaćeno je devet preporuka, koje su dane zbog utvrđenih neusklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija s relevantnim zakonima i drugim propisima.

Od ukupnog broja datih preporuka, četiri preporuke se odnose na nepravilnosti, nedostatke i slabosti identifikovane u prethodnim izvještajima, koje nisu otklonjene u 2022. godini.

Službeni automobili

Revizori su u svom izvještaju, između ostalog, upozorili na nepravilnosti u raspolaganju službenim vozilima Regulatorne agencije za komunikacije, na čijem čelu se nalazi Draško Milinović.

Agencija je u prošloj godini raspolagala sa tri službena i sedam specijalnih vozila, a ukupni izdaci za upotrebu službenih vozila iznosili su 87.396 KM.

– Analizom putnih naloga za korištenje službenih i specijalizovanih vozila konstatovali smo više nepravilnosti. Uočeni su slučajevi plaćanja cestarine putem TAG18 uređaja, a da u nalogu nije evidentirano korištenje tog vozila na navedeni dan – navodi se u izvještaju revizora.

Dodaje se da su u nalozima za službena vozila uočena evidentiranja loko vožnje, iako je vozilo korišteno za dalje relacije, što je potvrđeno uvidom u izvještaj o korištenju TAG uređaja. Revizori su u određenim slučajevima uočili prepravljanje podataka na nalogu (kilometraža), kao i neupisivanje pređenih kilometara u koloni predviđenoj za tu namjenu.

Ugovor o djelu sa 13 osoba

Pored ovoga, revizori su zamjerke imali i kada je u pitanju angažovanje osoba po ugovoru o djelu.

U izvještaju se navodi da su izdaci za ove usluge u 2022. godini  iznosili 47.550 KM. Ugovori o djelu zaključeni su sa 13 osoba od kojih je devet angažovano tokom cijele godine.

Ugovori su zaključeni za obavljanje poslova čišćenja prostorija u Regionalnim kancelarijama u Mostaru, Banjaluci i Sarajevu, poslova nadzora i kontrole bezbjednosti objekata monitoring stanica na teritoriji BiH, procjenu vrijednosti službenih vozila, izradu stručnog mišljenja vezano za specifičan postupak javne nabavke i ekspertske poslove na usklađivanju podzakonskih propisa Agencije s relevantnim međunarodnim propisima.

– Iako je Agencija smanjila broj osoba angažovanih po ugovoru o djelu u odnosu na 2021. godinu i dalje se angažman obavlja za poslove za koje već postoji sistematizovano radno mjesto, kao i za nesistematizovana radna mjesta koja su trajnog karaktera. Angažman na osnovu ugovora o djelu prisutan je u dužem vremenskom razdoblju, a za posljedicu ima neusklađenost sa propisima i netransparentno zapošljavanje – upozorili su revizori.

Ističu da je od sedam osoba angažovanih po ugovoru o djelu za tri osobe isplata obavljana u kontinuitetu kroz 9, 10 i 12 mjeseci u iznosu od po 1.000 KM mjesečno.

Revizori su, takođe, utvrdili da je na projektu „Izrade metodologije računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva operatora“ angažovana jedna osoba tokom godine, iako su ugovorene obaveze po zaključenim ugovorima izvršene.

Preostali ugovori na projektima zaključeni su za razdoblje od dva ili tri mjeseca u rasponu od 1.000 KM do 1.200 KM mjesečno.

– Uvidom u zaključene ugovore konstatovali smo da se u određenim slučajevima ne navodi zanimanje angažovanih osoba, kao i da su još uvijek određeni mjesečni izvještaji o radu vrlo kratki, bez navođenja sadržajnih informacija o obavljenom poslu.

Javne nabavke

Revizori su u svom izvještaju upozorili i na utvrđene nedostatke u postupcima javnih nabavki.

Naveli su nekoliko primjera, između ostalog i kada je u pitanju nabavka službenog specijalizovanog vozila procijenjene vrijednosti 149.202 KM s PDV iz oktobra prošle godine.

Kriterijum za dodjelu ugovora je bila ekonomski najpovoljnija ponuda. Pristigla je ponuda jednog ponuđača, RAK je u decembru zaključila ugovor u vrijednosti od 141.145 KM s PDV, uz rok isporuke od dva dana, te garanciju od 10 godina.

Revizori su utvrdili da ponuđena garancija nije u skladu s traženim uslovima u tenderskoj dokumentaciji.

Revizori su skrenuli pažnju i na javnu nabavku iz septembra prošle godine, kada je pokrenut otvoreni postupak nabavke specijalnog monitoring vozila procijenjene vrijednosti 76.923,10 KM bez PDV.

Kriterijum za dodjelu ugovora je najniža cijena. Na vrijeme predviđeno tenderskom dokumentacijom je pristigla jedna ponuda vrijednosti 76.915 KM bez PDV.

Agencija je zaključila ugovor u novembru prošle godine u iznosu od 76.915 KM bez PDV.

– Nabavljeno vozilo po svojim karakteristikama ima obrise specijalnog putničkog/terenskog vozila, a ne specijalnog monitoring vozila. Agencija će isporukom nabavljenog vozila prekoračiti dozvoljeni broj specijalnih putničkih/terenskih vozila definisan Pravilnikom o načinu korištenja specijalizovanih služenih vozila – navodi se u izvještaju.

UNIFORME

U izvještaju revizora ističe se da su uočene slabosti u funkcionisanju unutrašnjih kontrola u Agenciji koje se odnose na izdatke za odjeću, uniforme i platno.

– Naime, Agencija je nabavila uniforme i zaštitnu opremu za zaposlene koji rade na poslovima osiguranja i radio monitoringa u vrijednosti od 5.657 KM. Agencija je od 2015. godine na predmetnu nabavku utrošila ukupno 23.351 KM bez odgovarajućeg internog akta koji definiše potrebu takve vrste nabavki – navodi se u izvještaju revizora.

Društvo

Cijene namirnica u BiH KONSTANTNO RASTU, a evo šta su poručili ekonomisti

Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju su u martu rasle za 0,3 % u odnosu na februar, te za 2% u odnosu na mart prošle godine.

Za godinu već visoke cijene hrane porasle su za dodatnih 1,2 %, a pratila su ih i poskupljenja stanovanja, zdravstva, obrazovanja i svih ostalih troškova.

O razmjerama nevolje s kojom su suočeni građani najbolje govore uporedne cijene osnovnih životnih namirnica iz marta ove i istog mjeseca 2020. godine.

Svjedočimo enormnim poskupljenjima praktično svih artikala, od brašna i hljeba, mesa, mlijeka i kafe, do voća i povrća, prenosi Avaz.
– Strateške robe, kao što su energenti i hrana, u posljednje vrijeme postaju preskupi ne samo nama nego i većini stanovnika na planeti. Uz klimatske promjene i geostrateška miješanja, oni koji kontrolišu proizvodnju i distribuciju tih proizvoda, u poziciji su da diktiraju cijene, a te cijene ne prate zarade zaposlenih – kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Dominantan uvoznički lobi
On dodaje da će cijene hrane i dalje rasti, a da za to vrijeme u BiH radimo protiv samih sebe.

– Imamo dominantan uvoznički lobi, neuređen sistem poticaja koji treba preformulisati, jer treba stimulisati obradu nezasijanih površina, mlade ljude da se vraćaju, te primjenjivati nauku i agrotehničke mjere, jer su prinosi koje imamo u odnosu na susjede i do pet puta manji – ističe Ljuboja

Nastavi čitati

Društvo

Mladi sve češće odgađaju brak, a skoro SVAKI PETI ZAVRŠI RAZVODOM

U Republici Srpskoj prošle godine sklopljen je 5.471 brak ili za 56 manje nego u 2022, a evidentno je da mladi sve kasnije stupaju u brak, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Uočava se sve veće približavanje zapadnoevropskom tipu bračnosti koji se odlikuje kasnijim ulaskom u brak i odgađanjem braka, što dovodi do smanjenog nataliteta i sve češćeg negativnog prirodnog priraštaja, te smanjenja broja stanovnika pojedinih područja.

U Srpskoj je u prošloj godini stopa nupcijaliteta iznosila 4,9 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika.

Prema posljednjim raspoloživim podacima Evrostata za 2022. godinu, stopa nupcijaliteta u EU iznosila je 4,2 sklopljena braka na 1.000 stanovnika.

U Srpskoj je najveći broj brakova prošle godine sklopljen između mladoženja i nevjesta sa državljanstvom BiH i iznosio je 5.035 ili 92 odsto.

Prosječna starost pri sklapanju braka u prošloj godini za mladoženju je iznosila 32,3 godine i u odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine, dok je prosječna starost pri sklapanju prvog braka bila 30,4 godine, što predstavlja povećanje od 0,2 godine u odnosu na 2022.

U periodu od 1998. do 2023. godine granica sklapanja prvog braka za mladoženju povećana je za 1,8 godina.

Prosječna starost nevjeste pri sklapanju braka u prošloj godini odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine i iznosila je 29,3 godina, dok je granica sklapanja prvog braka, takođe, povećana za 0,2 godine i iznosila 27,6 godina.

Prosječna starost sklapanja prvog braka za nevjestu u periodu 1998-2023. godine povećana je za 2,9 godina.

Nevjeste u Republici Srpskoj ranije sklapaju brak nego mladoženje.

U starosnom dobu od 15 do 19 godina brak je sklopila 221 nevjesta, dok su u istoj starosnoj grupi brak sklopile 24 mladoženje.

U Republici Srpskoj su u prošloj godini razvedena 974 braka, a prosječno trajanje braka prije razvoda bilo je 13 godina.

Prema posljednjem zajedničkom prebivalištu, najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Banjaluci 206, Bijeljini 125, Prijedoru 80, Zvorniku 45 i Kozarskoj Dubici 45.

U odnosu na posljednje raspoložive podatke Evrostata za stopu divorcijaliteta EU-27, Republika Srpska se nalazi ispod prosjeka. Stopa divorcijaliteta u EU-27, 2022. godine, iznosila je 1,6 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika, a u Republici Srpskoj, u 2023. godini, stopa divorcijaliteta iznosla je 0,9 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika. Na 1 000 sklopljenih brakova razvedeno je 178 brakova.

Od ukupnog broja razvedenih brakova, od prve do četvrte godina braka razvelo se 21,7 odsto parova, dok se 22 odsto parova razvelo između pete i devete godine braka. U toku prve godine braka razvelo se 2,0 odsto parova, a ukupan procenat brakova razvedenih nakon 25 i više godina iznosio je 14,9 odsto

Nastavi čitati

Društvo

DANAS LAZAREVA SUBOTA I VRBICA! Uspomena na posljednje Hristovo čudo pred Nedjelju stradanja

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra praznike Vaskrsenja Lazarevog ili Lazarevu subotu i Vrbicu.

Praznik Lazareva subota uspomena je na posljednje čudo Hristovo pred Nedjelju stradanja, smrt i Vaskrsenje.

Događaj Lazarevog vaskrsenja se, prema jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu vjeru u Vaskrsenje.

Prema jevanđeljskom predanju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana poslije smrti Lazareve, oživio ga i digao ga iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobjede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vjernika.

Vaskrsenje Lazarevo naljutilo je prvosveštenike i, kako kaže Jevanđelje, neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja.

Pravoslavni vjernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu Crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvjetne nedjelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dječije radosti, jer je Hristos polazeći u Jerusalim rekao: “Pustite djecu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko”.

Na taj praznik se u pravoslavne hramove unose vrbove grane koje tu ostaju do nedjeljne liturgije, na Cvijeti, kada se obavlja blagosiljanje vrbe.

Vrbove grane, koje se potom dijele narodu, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno