Connect with us

Društvo

RiTE UGLJEVIK moraju da “DIŠU NA ŠKRGE” do 1. aprila 2026?

Rudnik i Termoelektrana (RiTE) Ugljevik od kasnih večernjih sati 7. decembra ponovo su van pogona zbog nedostatka uglja, a takva situacija u kojoj ovaj posrnuli privredni gigant radi praktično dan za dan mogla bi da potraje najmanje do 1. aprila 2026. godine, kada bi trebalo da počne redovan godišnji remont postrojenja.

Ali, ovako nenormalna situacija u jednom od dva najveća proizvođača električne energije u Republici Srpskoj očito da je postala normalna, jer se nadležni jednog dana utrkuju u hvalospjevima kako su za 240 miliona KM trajno riješili pitanje nedostatka uglja otkupom koncesije Ugljevik – Istok 2, da bi već narednog dana poručili da je stanje katastrofalno već dugi niz godina, a da naravno nisu krivi oni, već oni koji sjede u drugoj fotelji, da li direktorskoj ili ministarskoj.

Novaković: Nema smisla raditi dan za dan
Prvi je o problemu progovorio Žarko Novaković, v.d. direktora RiTE Ugljevik, koji je rekao je da ovo ne traje od juče, već da se problemi akumuliraju prethodnih 10 godina.

Kratko i jasno, on je poručio da uglja nema.

“Vidjeli smo da ne možemo da ispoštujemo kontinuitet uglja koji dolazi iz rudnika u skladu sa potrošnjom u termoelektrani i da treba da napravimo jednu plansku obustavu bloka kako bismo regulisali zalihe uglja na deponijama i omogućili kontinuitet u radu”, kazao je Novaković.

Tvrdi da je osnovni problem što nisu pripremljeni za zimske uslove rada.

“Imamo četiri deponije za skladište uglja, i da bismo ušli u jedan stabilan zimski rad, na njima je potrebno da postoji 150.000 do 200.000 tona uglja zaliha kako bi se premostili periodi zime kada nemamo uslove za normalnu eksploataciju uglja. Povratak na mrežu može se očekivati sa prvih 10.000 tona na deponiji, što je dovoljno za jedan dan rada. Ali, nije smisao da imamo zalihe za jedan dan, treba akumulirati i napraviti zalihe. Razmišljamo o zastoju mreže od tri do pet dana, ali to će sve biti dogovoreno sa matičnim preduzećem. Zašto smo u ovoj situaciji? To treba dobro analizirati, jer ovo nije problem od juče, to su problemi koji se akumuliraju prethodnih 10 godina”, poručio je Novaković.

Minić: Zovite Đokića
Glavna adresa za ove probleme, prema mišljenju Sava Minića, predsjednika Vlade RS, je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.

“Zovite ministra Đokića”, kratko je kazao Minić.

Premijeru smo potom naglasili da nam se ministar Đokić duže vremena ne javlja na pozive niti odgovara na poruke. To je očito djelovalo, jer se u roku od pola sata javio lično Đokić.

Đokić: Pitajte Petrovića
Ali, i on odgovornost skida sa sebe, te je tražio da se obratimo Luki Petroviću, generalnom direktoru MH “Elektroprivreda Republike Srpske”, i direktoru RiTE Ugljevik.

“Ministarstvo i Vlada RS nisu zaduženi da organizuju proizvodnju uglja u rudnicima niti proizvodnju električne energije u termoelektranama, već njihovo rukovodstvo”, kaže Đokić.

Petrović: Samo da RiTE Ugljevik izdrže do 1. aprila

Poslušali smo i “savjet” ministra Đokića, pa smo pitanja do kada RiTE Ugljevik mogu da rade dan za dan, te kada će konačno rudarske mašine ući u koncesiono polje Ugljevik – Istok 2, bez koga očigledno nema rada ugljevičkog preduzeća, postavili i Luki Petroviću.

On je kazao da je dio mašina već upućen u Ugljevik – Istok 2, ali da neće moći doći do uglja za još nekoliko mjeseci, te da očekuje da RiTE “izdrže muku” u kopanju polja Ugljevik – Istok 1 do 1. aprila 2026, kada počinje remont u tom preduzeću.

Odgovarajući na pitanje koliko na način “dan za dan” mogu funkcionisati RiTE i da li je to normalno, Petrović odgovara riječima da je preduzeće došlo u ovu situaciju zato što je “zapušten rudarski posao u tom kolektivu”, a da su odgovorni za to rukovodioci koji su se time bavili. Nadalje, on je okrivio rukovodioce u preduzeću jer su prethodnih godina pravili pogrešne procjene o postojanju uglja na određenim lokalitetima u polju Ugljevik – Istok 1.

“Tamo trenutno ima dovoljan broj mašina i transportnih jedinica za rad, ali problem je jer nemaju kvalitetnu frontu iz koje bi eksploatisali ugalj. To je problem Istoka 1. Međutim, naši rokovi su neki do 1. aprila, da izdrže sa nekom mukom, a onda od 1. aprila mi vjerujemo da ćemo imati kontinuitet u snabdijevanju jer se tada ide u jedan redovan remont. Znači, ovdje je cilj izdržati ovih sljedećih 100 dana”, poručio je Petrović za “Nezavisne novine”.

Da li RiTE Ugljevik imaju luksuz da čekaju?
Podsjetimo, još početkom novembra 2025. najavljeno je da će u roku od nekoliko dana rudarske mašine ući u Ugljevik – Istok 2, ali se to još uvijek nije desilo. Nadležni su prošle sedmice kazali da bi nakon 17. decembra, za kada je zakazana sjednica Skupštine akcionara RiTE Ugljevik, trebalo da se riješi to pitanje, i da ta koncesija konačno pređe u ruke preduzeća “Gas-Res”, preko koga je Vlada RS isplatila “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra 180 miliona KM za kupovinu vlasništva nad “Comsar Energy Republika Srpska”.

Ali, čak i ako se sve to desi do kraja ove godine, Ugljevik – Istok 2 neće biti cjelokupno u vlasništvu “Gas-Resa” i RiTE Ugljevik, jer, kako su “Nezavisne” pisale prije nekoliko dana, četvrtina “Comsar RS” ostaće u rukama Rašida Serdarova sve dok mu se ne isplati preostalih 60 miliona KM, koliko mu se duguje nakon dogovora.

Međutim, postavlja se pitanje: Da li RiTE Ugljevik imaju luksuz da čekaju do kraja ove godine, ili kako su to najavili nadležni, do 1. aprila 2026?

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo, vjetrovito, moguća i kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno vrijeme, dok se na jugu očekuju obilnije padavine i grmljavina.

Jutro će biti pretežno vedro na sjeveru i istoku, a na zapadu i jugu oblačno, lokalno uz slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u narednoj noći i dalje će biti oblačno uz povremenu kišu, a na jugu sa pljuskovima. Minimalna temperatura vazduha biće od četiri u kotlinskim predjelima, na istoku do 11, na jugu i lokalno na zapadu do 15, a maksimalna od 18 na jugu i krajnjem zapadu do 27 stepeni Celzijusovih na sjeveroistoku.

Duvaće umjeren i jak vjetar, na zapadu i u Hercegovini i olujan, južni.

Nastavi čitati

Društvo

STARI GRANIČNI PRELAZ U GRADIŠCI PONOVO SE OTVARA: Poznat rok, ali vozače čeka jedno veliko ograničenje

Stari Granični prelaz u Gradišci trebalo bi da bude ponovo otvoren do kraja oktobra, ali još nije poznato u kojem kapacitetu. Nadležni upozoravaju da bi zbog stanja konstrukcije mogla biti uvedena ograničenja saobraćaja, dok se naredne godine očekuju novi radovi i moguće kratkotrajne obustave.
Vršilac dužnosti direktora Puteva Republike Srpske Miroslav Janković rekao je da se stvaraju uslovi za ponovno otvaranje starog graničnog prelaza, koji je zatvoren nakon što je došlo do urušavanja dijela ograde na mostu i pješačke staze.
Prelaz bi mogao biti otvoren već do kraja oktobra
Janković je rekao da je dio radova već završen, dok bi preostali radovi trebalo da budu okončani u narednih sedam do deset dana.
„Stvorili su se uslovi za otvaranje. Očekujemo da će do kraja mjeseca on profunkcionisati, samo ćemo još vidjeti u kojem kapacitetu“, rekao je Janković.
Prema njegovim riječima, najvjerovatnije će biti omogućen prolazak putničkih vozila i autobusa, dok će konačna odluka zavisiti od procjene bezbjednosti i formalnih odluka nadležnih institucija.
„Očekujem da će biti otvoren za putnički saobraćaj i autobuse. Vidjećemo sve. Vjerujem da nećemo dugo čekati ni na formalne odluke UIO“, naveo je Janković.
To znači da bi ponovno otvaranje starog prelaza moglo olakšati saobraćaj u Gradišci, ali za sada nema najave da će kroz njega biti omogućen saobraćaj za sve kategorije vozila.
Nadvožnjak na granici nosivosti, most tek treba detaljno ispitati
Iako su radovi na dijelu infrastrukture završeni, problem predstavlja stanje konstrukcije.
Janković je rekao da je utvrđena nosivost nadvožnjaka koji vodi prema mostu, ali da je ona „na granici“.
Zbog toga je potrebno dodatno ispitivanje samog mosta.
„Moramo uraditi ispitivanje konstrukcije mosta, jer nemamo nikakve podatke o mostu, ni kakav je kvalitet čelika, ni betona“, rekao je Janković.
Istovremeno, Putevi Republike Srpske raspisali su tender za dva nadvožnjaka koja vode prema samom mostu.
Sljedeće godine moguća nova obustava saobraćaja
Ponovno otvaranje prelaza, međutim, ne znači da su problemi trajno riješeni.
Janković je najavio da će nakon dobijanja podataka o stanju konstrukcije biti odlučeno da li će se ići u sanaciju postojećih objekata ili njihovu potpunu zamjenu.
„Ili ćemo raditi sanaciju ili ćemo raditi sve novo. Očekujem te radove naredne godine, ponovo će biti obustava, ali rokovi će biti kratki i brzo ćemo završiti“, poručio je Janković.
Za vozače bi to moglo značiti da će stari granični prelaz biti otvoren do kraja ovog mjeseca, ali uz određena ograničenja, dok bi naredne godine ponovo mogao biti zatvoren zbog ozbiljnijih građevinskih radova.
Janković je najavio i da bi tokom naredne godine trebalo da uslijedi veliki investicioni ciklus u putnu infrastrukturu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

CRNI SCENARIO ZA SRPSKU: Struja bi mogla poskupjeti do 30 odsto, inflacija raste, a plata već sada ne pokriva ni 60% potrošačke korpe

Novi rast inflacije u Evropi dolazi u nezgodnom trenutku za Republiku Srpsku. Industrijska proizvodnja već je u padu, izvoz stagnira, uvoz raste, a problemi u energetskom sektoru otvaraju pitanje novih troškova za privredu i građane.

Inflacija u evrozoni u septembru je ubrzala na 3,8 odsto, nakon 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto godinu ranije. Najveći skok zabilježen je kod energenata, čije su cijene bile 18,8 odsto više nego u septembru prošle godine.

Za privredu Republike Srpske to nije dobra vijest.

Domaće kompanije već rade u uslovima slabije proizvodnje i sve težeg plasmana robe na inostrana tržišta. Istovremeno, zavisnost od uvoza znači da se svaki novi rast cijena energenata i sirovina može brzo preliti na troškove poslovanja.

Industrijska proizvodnja pala 11,1 odsto

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u avgustu bila 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine.

Za prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja je smanjena 7,2 odsto, dok je u odnosu na jul, prema desezoniranim podacima, zabilježen pad od 9,2 odsto.

To znači da problem nije samo u jednom slabijem mjesecu.

Industrija već duže vrijeme ima problema sa održavanjem proizvodnje, a dodatni rast troškova energije mogao bi dodatno pritisnuti kompanije koje se već bore sa visokim cijenama sirovina, rada i transporta.

Poseban problem predstavljaju izvoznici. Njima je sve teže da povećane troškove prebace na kupce, jer se na evropskom tržištu takmiče sa kompanijama koje posluju u znatno većim ekonomijama.

Izvoz stagnira, a uvoz sve više raste

Slika nije bolja ni kada se pogledaju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Republika Srpska je od januara do avgusta izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza dostigla približno 5,32 milijarde KM.

Izvoz je u odnosu na isti period prošle godine smanjen 0,4 odsto, dok je uvoz povećan čak 7,8 odsto.

Tako je za osam mjeseci napravljen spoljnotrgovinski deficit od oko 1,85 milijardi KM.

Izvozom je pokriveno 65,2 odsto uvoza.

Ako energenti i sirovine nastave da poskupljuju, domaće firme moraće izdvajati još više novca za robu iz inostranstva. Istovremeno, slabiji izvoz znači manje prihoda koji se vraćaju u domaću ekonomiju.

Struja bi mogla postati novi problem

Posebnu pažnju privlači stanje u elektroenergetskom sektoru.

Problemi u RiTE „Ugljevik“, nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija povećavaju pritisak na „Elektroprivredu Republike Srpske“.

Ukoliko domaća proizvodnja ne bude dovoljna, dio potrebne električne energije moraće se nabavljati na tržištu. A cijena takve energije može biti višestruko veća od cijene po kojoj se električna energija prodaje domaćinstvima.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijene električne energije za domaćinstva, dok će privredi cijena biti povećana.

To znači da bi se prvi udar mogao osjetiti upravo u proizvodnim kompanijama.

Veći računi za struju, zajedno sa skupljim gorivom i transportom, neminovno povećavaju troškove proizvodnje. Dio firmi to može pokušati nadoknaditi višim cijenama, dok bi druge mogle smanjivati proizvodnju.

Koliko će građani platiti novi talas poskupljenja?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu dostigla je 2.936 KM.

Drugim riječima, jedna prosječna plata pokrivala je tek 57,7 odsto vrijednosti potrošačke korpe.

Samo za hranu bilo je potrebno oko 1.354 KM.

Zato novi rast cijena energenata za građane ne znači samo skuplje gorivo ili eventualno skuplju struju. Viši troškovi proizvodnje i transporta gotovo uvijek se prije ili kasnije pojave i na rafama prodavnica.

Mlinarević: Energenti imaju snažan uticaj na inflaciju

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava da bi dalji rast cijena energenata mogao imati snažan uticaj na ukupnu inflaciju.

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga zavisi od toga koliko će trajati geopolitički sukobi i poremećaji u snabdijevanju, ali i koliko brzo će se skuplje gorivo prenijeti na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje udara naveo je smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Centralna banka BiH takođe je upozorila na inflatorne rizike i procijenila da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto.

Evropska inflacija prijeti da se produži i u 2027.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja procjena Evropske centralne banke da bi inflacija mogla ostati povišena i tokom prvih mjeseci naredne godine.

Više cijene energenata već su jedan od glavnih pokretača rasta cijena u evrozoni, a njihov uticaj može se postepeno proširiti na hranu, transport i druge proizvode i usluge.

Za Republiku Srpsku je problem što se evropski inflatorni pritisak poklapa sa domaćim slabostima.

Industrija pada, izvoz stagnira, uvoz raste, a energetskom sektoru nedostaju stabilna proizvodnja i dovoljne količine uglja i vode.

Ako se tome dodaju skuplja električna energija za privredu i veći troškovi finansiranja, domaće kompanije ulaze u period u kojem će biti sve teže održati proizvodnju i konkurentnost.

A građanima ostaje manje prostora u kućnom budžetu.

Jer kada poskupi energija, rijetko ostane samo na računu za struju ili gorivo – ceh se na kraju pojavi gotovo svuda.

Nastavi čitati

Aktuelno