Connect with us

Društvo

“Postoje ogromne razlike između bolovanja u privatnom i državnom sektoru”: UNAJMLJUJU DETEKTIVE da prate radnike

Prema procjenama, čak 40.000 radnika godišnje odsustvuje sa posla navodno zbog zdravstvenih problema, iako postoji zabrinjavajuća sumnja u iskrenost njihovih bolovanja. Posljednji podaci Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje ukazuju da je u 12 odsto slučajeva utvrđeno nepravilnosti u izdavanju bolovanja.

Dodatno, postoje podaci da je čak 15 odsto od ukupnog broja od 280.000 bolovanja, koliko se otvori godišnje, lažno, zbog čega su pojedini poslodavci odlučili da angažuju detektivske firme, kako bi se utvrdilo da li zaposleni zaista leže kod kuće ili lažiraju bolovanje.

“Građani Srbije imaju dosta problema sa zdravljem”
Dr Biserka Obradović i detektiv Nikola Novak objašnjavaju kako ljekari procjenjuju “umišljene” bolesnike i kakav je stvarni položaj radnika na terenu.

– Ne slažem se u potpunosti s tim podacima, jer građani Srbije zaista imaju dosta problema sa zdravljem. Prema istraživanju koje je sproveo Batut 2013. godine, utvrđeno je da je 40 % ljudi izjavilo da su imali neko hronično oboljenje. Međutim, u 2019. godini, taj procenat je porastao na 43,7 posto. Ova hronična oboljenja su samo dio problema, a pacijent, osim što može patiti od akutnih oboljenja, često dolazi kod ljekara s informacijom o nekom oboljenju koje možda nije odmah moguće dijagnostikovati. Pacijent može tvrditi da ima dijareju, visok pritisak ili druge tegobe, i mi kao zdravstveni radnici moramo se posvetiti dijagnostici. Ipak, postoji i druga strana – pacijenti koji su zaista iscrpljeni od posla, te im je potreban odmor kako bi se smanjio pritisak ili napetost. Umjesto da iskreno prijave svoje stvarno stanje i zatraže dan ili dva bolovanja, neki pokušavaju obmanuti sistem lažnim simptomima kako bi bili upućeni na različita ispitivanja. Ovo, osim što predstavlja gubitak vremena i zdravstvenih resursa, takođe troši i novac namenjen zdravstvenom sektoru – rekla je dr Obradović.

Dr. Biserka ističe važnost pravilnog korišćenja slobodnih dana za odmor, naglašavajući da je to nužno ne samo radi fizičkog, već i mentalnog zdravlja. Ovakav pristup, koji podrazumijeva iskrenu komunikaciju između pacijenta i ljekara, doprinosi efikasnijem zdravstvenom sistemu i boljem blagostanju pacijenata.

– Ima i dijagnoza iscrpljenosti. To izgaranje vuče povišen pritisak, depresiju i napetost. Postoje i ogromne razlike između bolovanja u privatnom i državnom sektoru. Ljudi su motivisani pozitivno ili negativno da ne idu na bolovanje – rekla je.

U pravnom okviru propisanom zakonom o bolovanju, predviđeno je da izabrani ljekar ima ovlašćenje da propiše bolovanje do 30 dana za osiguranike koji su privremeno sprečeni za rad. Međutim, postoji značajna izuzetak koji se odnosi na osiguranike koji su suočeni sa malignim oboljenjem. U tim posebnim slučajevima, zakon dozvoljava izabranom ljekaru da utvrdi privremenu spriječenost za rad i produži period bolovanja na 60 dana.

Ova odredba ima za cilj da adekvatno odgovori na specifičnosti i izazove koje donosi liječenje malignih bolesti. Ipak, mnogi ljudi izražavaju čuđenje zbog mogućnosti da zaposleni ozdravi nakon 59 dana bolovanja.

– Ovo se često događa. Ljudi često krivo interpretiraju stvari, imaju pogrešna shvatanja, jer im niko nije pružio tačne informacije. Zaposleni treba da pronađe motivaciju da ne koristi bolovanje. To može imati negativne aspekte, s obzirom na značajno smanjenje plate, ali istovremeno i pozitivne, jer će se posao obavljati kako treba, što može rezultirati dodatnim priznanjem i nagradama. Kada je zaposleni motivisan da izbegne bolovanje, to pravi put drugačijem pristupu i rezultatima – dodaje dr Obradović.

“Postoje ljudi koji bi non-stop bili na bolovanju”
Isto se postupa sa umišljenim bolesnicima, ali i sa onima koji bi non – stop da budu na bolovanju.

– Pacijenti koji umisle da su bolesni takođe moraju da obave analize. Ne možete im reći da nisu u pravu dok ne dobijete sve potrebne analize. Takođe, postoje ljudi koji bi non-stop bili na bolovanju i stalno vas bombarduju raznim nalazima. Takvi ljudi znaju kako to iskoristiti, pa radne organizacije često traže od domova zdravlja proveru bolovanja, zato što su znali iskoristiti bolovanje. Oni koji vam stalno donose nalaze mogu imati degenerativna oboljenja kičme, ali isto tako, kada donesu nalaze, vi ne znate stepen njihovog bola. Ne možete ih poslati na posao jer ne znate u kom stadijumu je oštećena njihova kičma. Tako da oni koji manevrišu s lažnim bolovanjima uvijek nađu način kako da dođu do toga – dodaje.

Najčudniji zahtjevi koje su poslodavci imali za detektive
Detektiv Nikola Novak ističe da poslodavci imaju razne zahtjeve kada je u pitanju praćenje radnika kako bi se utvrdilo da li koriste lažno bolovanje.

– Često se dešava da osobe uzmu bolovanje, a mi otkrijemo da se kreću, izlaze u klubove, idu na odmore ili putuju. Zabilježili smo različite oblike zloupotrebe, kao što su slučajevi gdje zaposleni uzima bolovanje, a zapravo radi za drugu firmu. Takođe, dešavalo se da više zaposlenih u istoj firmi istovremeno uzima bolovanje, otvori paralelnu firmu koja je konkurencija, i radi u njoj dok su formalno na bolovanju u prvoj firmi – kaže detektiv.

On otkriva koji su najčudniji zahtjevi poslodavaca, koje su tražili od detektiva:

– Bilo je različitih situacija. Jedan poslodavac sumnjao je da njegov radnik radi za drugu firmu, a u pitanju je bio IT stručnjak. Radnik se zatvorio u kuću i obavljao posao odande. U takvim slučajevima, vaše mogućnosti su ograničene, jer nije moguće dokazati ništa. Došlo je do situacije u kojoj smo spasili firmu jednom čovjeku. Da nismo blagovremeno reagovali, firma bi mu propala zbog zloupotrebe bolovanja – zaključio je detektiv Nikola Novak u emisiji “Uranak” na televiziji K1.

Related Topics:

Društvo

POČETAK KRAJA ŠENGENA Sve više zemalja EU zatvara granice i uvodi kontrole kretanja

Šengenski sporazum je jedan od stubova evropske politike i omogućava slobodu kretanja ljudi i robe u Evropi. Potpisali su ga prije 40 godina Njemačka, Francuska, Belgija, Luksemburg i Holandija, a u međuvremenu je čak 27 zemalja postalo deo Šengenskog prostora. Primjena Šengenskog sporazuma, koji omogućava slobodno kretanje unutar Evrope, sve više gubi na funkcionalnosti zbog sve češćih kontrola na granicama. Odluka Poljske da uvede granične provjere pokrenula je pitanje da li se sistem raspada?

Sporazum o slobodnom kretanju unutar Evropske unije (EU), poznat i kao Šengen, trenutno je ozbiljno doveden u pitanje jer mnoge evropske zemlje ponovo uvode privremene kontrole na unutrašnjim granicama.

Najnoviji primjer je Poljska, koja je najavila da će ponovo uvesti granične provjere na granici sa Njemačkom i Litvanijom. Ovom odlukom, broj zemalja u Šengenskoj zoni koje primenjuju privremene kontrole porašće na 12.

Premijer Poljske Donald Tusk saopštio je da će od 7. jula biti uvedene provjere na kopnenim granicama sa Njemačkom i Litvanijom. – Cilj je da se kontroliše i svede na minimum priliv iregularnih migranata – izjavio je Tusk. On je dodao da je ovaj korak postao neizbježan nakon što je Njemačka odlučila da pooštri kontrole na svojim granicama.

– Njemačka odbija ulazak migranata, što stvara napetosti – istakao je poljski premijer.

Šengenski sistem pod pritiskom Prema pravilima Evropske komisije (EK), kontrole na unutrašnjim granicama unutar Šengenske zone dozvoljene su samo pod određenim uslovima i na ograničen vremenski period.

Portparol EK Markus Lamer izjavio je da Poljska još nije zvanično obavijestila Komisiju o svojoj odluci, ali da su u kontaktu s vlastima u Varšavi, piše Dojče vele.

– U bliskom smo kontaktu sa državama članicama. Ove kontrole su moguće samo privremeno i pod određenim uslovima – rekao je on. Neki poslanici Evropskog parlamenta smatraju da bi trenutna dešavanja mogla predstavljati početak kraja Šengenskog sistema.

– Svaka kontrola koju Njemačka uvede, zbog svog centralnog položaja u Evropi, izaziva lančanu reakciju – rekla je poslanica iz redova Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), Birgit Zipel.

Ona je dodala da se Šengen polako raspada iznutra, što, kako kaže, ne ugrožava samo privredu, već i povjerenje građana Evrope u samu Evropsku uniju.

Privremene unutrašnje granične kontrole
Trenutno 11 od 29 zemalja u Šengenu primjenjuje privremene unutrašnje granične kontrole:

Njemačka – kontrole na svim kopnenim granicama, uključujući granice sa Poljskom, Austrijom, Francuskom i Češkom

Francuska – provjere na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Španijom i Italijom

Austrija – kontrole na granicama sa Slovenijom, Mađarskom, Slovačkom i Češkom

Holandija – kontrole na kopnenim, vazdušnim i pomorskim granicama sa Belgijom i Nemačkom

Danska – kontrole na kopnenoj granici sa Nemačkom i u trajektnim lukama

Švedska – provjere u važnim lukama i prelazima ka Norveškoj i Danskoj

Norveška – kontrole na trajektnim pristaništima i kopnenim prelazima

Italija – kontrole na granicama sa Slovenijom i delovima granice sa Austrijom i Francuskom

Bugarska – selektivne unutrašnje kontrole, posebno duž granice sa Rumunijom

Slovenija – kontrole na granicama sa Hrvatskom i Mađarskom

Slovačka – kontrole na granicama sa Mađarskom i Austrijom

Sa potezom Poljske, broj zemalja koje primenjuju kontrole porašće na 12. Takođe, Belgija je najavila da će uvesti granične provjere kasnije ovog ljeta. Kritičari tvrde da povećana ograničenja ukazuju na šire povlačenje iz principa otvorenosti i jedinstva koje Šengen predstavlja. Osim toga, kontrole ne samo da ometaju svakodnevni život zajednica koje žive uz granice i narušavaju unutrašnje tržište, već šalju i zabrinjavajuću političku poruku: da se Evropa zatvara u samu sebe.

Iako Evropska komisija nema ovlašćenja da blokira ove nacionalne mjere, može da izdaje neobavezujuća mišljenja o njihovoj neophodnosti i proporcionalnosti. Ostaje da se vidi da li će to biti dovoljno da se zaustavi postepeno, ali stalno narušavanje šengenskog modela.

Za sada je jedno jasno: putovanje bez granica unutar Evrope više se ne može uzimati zdravo za gotovo. Svi turisti koji budu išli kopnenim putem u zemlje EU ovo ljeto, spremite se za granične kontrole, prenosi Blic.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

ZDRAVSTVO U BiH DOBIJA MILIONE! Pogledajte KAKO ĆE BITI PODIJELJEN NOVAC!

Svjetska banka odobrila je 71 milion evra za unapređenje zdravstvene zaštite u BiH, od čega 28,4 miliona evra za Republiku Srpsku, a 42,6 miliona evra za Federaciju BiH /FBiH/, izjavio je Srni šef Kancelarije Svetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.

Šeldon je pojasnio da je riječ o drugom programskom zajamu za razvojnu politiku zdravstvenih sektora koji je Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio u januaru, te dodao da se to nadovezuje na tekući projekat unapređenja zdravstvenih sistema koji finansira ova banka.

“Ovo je druga od dvije operacije osmišljene kao podrška naporima u BiH da ojača finansijsku održivost sistema zdravstvene zaštite, uz unapređenje okvira za upravljanje životnom sredinom u Republici Srpskoj i FBiH”, istakao je Šeldon.

Prema njegovim riječima, isplata sredstava svakom entitetu vrši se nakon uspješne primjene dogovorenih reformskih mjera.

Podrška u tri reformske oblasti

Šeldon je ukazao da ovaj program pruža podršku za donošenje politika u tri ključne reformske oblasti.

On je naveo da prvi prvac reformi ima za cilj jačanje finansijske održivosti i upravljanja sanacijom neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru, uvođenje mehanizama odgovornosti da bi se spriječilo stvaranje novih neizmirenih obaveza i jačanje finansijskog upravljanja u javnim zdravstvenim ustanovama.

“Druga oblast se odnosi na unapređenje pružanja zdravstvenih usluga i prevencije bolesti kroz poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, promociju preventivnih mjera kao što su HPV vakcinacija i ograničenje upotrebe duvanskih proizvoda, te unapređenje digitalne infrastrukture u zdravstvu, kroz inicijative kao što su e-recepti i integrisani zdravstveni informacioni sistem”, pojasnio je Šeldon.

On je napomenuo da u trećoj oblasti program pruža podršku za reforme na planu zaštite životne sredine i javnog zdravlja, uključujući bolje upravljanje uticajima životne sredine na zdravlje, veće oporezivanje duvanskih proizvoda i politike za ograničenje njihove upotrebe, te usklađivanje sa širim ciljevima javnog zdravlja i održivog razvoja.

KVALITET I PRISTUP ZDRAVSTVENIM USLUGAMA NEUJEDNAČENI

“BiH se i dalje suočava sa nezaraznim bolestima u vezi sa stilom života i faktorimma rizika iz životnu sredinu, kao što su rasprostranjena upotreba duvanskih proizvoda, nepravilna ishrana i nedovoljna prevencija”, istakao je Šeldon.

On je rekao da povećanje zdravstvenih rizika uzrokovanih klimatskim faktorima, kao što su sve učestaliji toplotni talasi, dodatno ugrožava osjetljive grupe stanovništva, naročito hronične bolesnike.

Osim toga, kaže Šeldon, kvalitet i pristup zdravstvenim uslugama su i dalje neujednačeni, naročito u ruralnim i zanemarenim područjima.

Prema njegovim riječima, infrastruktura za primarnu zdravstvenu zaštitu često je zastarjela, a korištenje digitalnih alata u zdravstvu je nedovoljno, što umanjuje sposobnost sistema za pružanje efikasne i moderne zdravstvene zaštite.

Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru rekao je da se reformski program koji trenutno podržava ova banka direktno bavi ovim pitanjima kroz prilagođen, partnerski pristup koji uvažava specifične potrebe Republike Srpske i FBiH.

“Ulaganjem u fiskalnu održivost, digitalno zdravstvo i prevenciju, uz istovremeno usklađivanje s ciljevima javnog zdravlja i prilagođavanja na klimatske promjene, ovaj program ima za cilj uspostavljanje otpornijeg, inkluzivnijeg i efikasnijih sistema zdravstvene zaštite”, poručio je Šeldon.

Nastavi čitati

Društvo

NEŠIĆ POTVRDIO! “MUP Srpske uputio helikopter za GAŠENJE POŽARA KOD TREBINJA”

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske uputilo je jedan helikopter i pilote Uprave za vazduhoplovstvo kako bi pomogli u gašenju požara koji je izbio nadomak Trebinja.

Helikopter će se na terenu zadržati dok se vatrena stihija, koja se trenutno širi u dva pravca, ne stavi pod kontrolu, a po potrebi biće angažovan i još jedan helikopter.

– Helikopter Uprave za vazduhoplovstvo Republike Srpske trebalo bi da u toku večeri bude angažovan na gašenju požara u selu Trebijovi kod Trebinja. Požar na području Trebinja odbijen je od kuća i stanovništvo nije ugroženo, ali je aktivan na nepristupačnom terenu, zbog čega je razgovarao sa direktorom Uprave za vazduhoplovstvo Bobanom Kusturićem i dogovoreno je angažovanje helikoptera. Vatrogasci su na terenu, gori nisko rastinje i trava – izjavio je zamjenik direktora Republičke uprave civilne zaštite Nenad Nešić.

Ministarstvo i Uprava za vazduhoplovstvo aktivno sarađuju sa Gradom Trebinjem, Republičkom upravom civilne zaštite i ostalim nadležnim službama kako bi požar bio lokalizovan bez posljedica po ljude i materijalna dobra.

Podsjećamo, u posljepodnevnim časovima izbio je požar u mjestu Trebinjska brda.

Za sada požar ne prijeti kućama. Gašenje otežavaju jak vjetar, koji širi vatru, i nepristupačan teren. Požarna linija duga je oko kilometar i po i širi se u dva pravca, više prema planini Leotar.

Nastavi čitati

Aktuelno