Connect with us

Društvo

SAD MOŽETE DA SAZNATE: Šta se sve proizvodilo u bivšoj Jugoslaviji? (VIDEO)

Ako ste znatiželjni ili želite da znate šta se to sve proizvodilo u fabrikama (počev od svjetskih brendova) u bivšoj Jugoslaviji (SFRJ) sada možete da saznate.

U bivšoj Jugoslaviji (SFRJ) se proizvodilo skoro sve, “od igle do lokomotive”. Takođe mnoge fabrike u vrijeme tadašnje Jugoslavije su proizvodile (pravile) proizvode po originalnoj licenci mnogih tada svjetskih brendova ( nekih i danas). .

To je u današnje vreme (za mlađe generacije) izgleda gotovo nezamislivo, a tada je bila sasvim normalna stvar

Oni koji se sjećaju bivše države Jugoslavije često kažu kako uopšte nije bilo potrebe za uvozom, a da se država zaduživala upravo kako bi se razvijala na ovaj način.

Na društvenim mrežama kruži mapa sa firmama i na njoj se vidi sve što se proizvodilo u Jugoslaviji.

Neke od jugoslovenskih proizvoda koristio je doslovno cijeli svijet, a proizvodili su se brodovi, automobili, avioni, kamioni, oružje pa čak i računari.

Na mapi su naravno i kompanije koje su bile proizvođači odjeće, hrane i ostalih potrepština. Mnoge od njih više ne postoje, neke su privatizovane, a neke u stečaju.

Za vrijeme Jugoslavije, u BiH se proizvodio popularni Volksvgenov Golf u TAS-u, ali i popularna “buba” koja se proizvodila uz pomoć tadašnjeg UNIS-a. Municija se, na primjer, proizvodila u vogošćanskom PRETIS-u, lideru namjenske industrije u Jugoslaviji.

Teški kamioni i šleperi proizvodili su se u FAP-u iz Priboja i TAM-u iz Maribora, dok su se laki transporteri proizvodili u Zastavi u Kragujevcu.

Godišnje, tamo se otprilike proizvodilo 200.000 automobila. Ponos vojne industrije u bivšoj državi bio je SOKO s proizvodnjom u BiH, dok je državna fabrika aviona postojala i u Kraljevu.

Vjerovali ili ne, Jugoslavija je bila jedna od pet država u Evropi koje su imale svoje računare. Vjerovatno je najpoznatije Galaksija, dok je prvi proizveden računar bio CER-10. Još krajem 70-ih godina, firma Digitron u Bujama u Istri i Iskra u Sloveniji, počeli su sa sklapanjem računara.

U Slavonskom Brodu bila je fabrika vagona, a budući da Hrvatska ima izlaz na more, tamo je bilo najviše brodogradilišta. Ipak, još brodogradilišta bilo je i u Srbiji i Crnoj Gori.

Pulski Uljanik i riječki 3. maj bili su na svjetskom nivou, a u tim brodogradilištima proizvodili su najveće prekookeanske brodove za inostranstvo.

Evo šta smo sve to nekada Jugosloveni imali, a pravili (proizvodili) jugosloveski radnici toj bivšoj državi Jugoslaviji (SFRJ) proizvodli:

1. “Levi Štraus” je proizvodio Varteks iz Varaždina

2. “Le Couper” proizvodio je Beko iz Srbije

3. “Wrangler” se proizvodio u Makedoniji

4. Patike “Puma” u Borovu u Hrvatskoj

5. “Adidas” Planika, … u Sloveniji

P.S. ’‘Nike’’ nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih

6. “Boss” se radio u DIORK-u …Kragujevac

7. “Javor” iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za svjetski izvoz

8. “22.decembar” proizvodio uniforme za vojsku i policiju …danas se preko privatnika uvozi iz Kine.

9. “Elan” iz Slovenije proizvodio skije koje je svjetski prvak Ingmar Stenmark vozio

10. “Tomi” majonez, PEZ i Wrigley žvake, danasnji Orbit se proizvodio u Kolinskoj u Sloveniji.

11. “Podravka” iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina a njihov goveđi gulaš bio čak i u vojnim paketima nekih armija svijeta!

12. Naša, ‘‘roland’’ klasa maline bila najskuplja na tržištu a mi bili najveći izvoznici

13. ‘‘Zastava’’ je proizvodila cca 200.000 automobila koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas sa ‘‘Fiatom’’ je suprotno 90% iz uvoza

14. Sarajevski TAS (legnedrani golf ) proizvodio 40.000 Volkswagena ali i “buba” uz pomoć tadašnjeg UNIS-a U Vogošći (Sarajevo) je, osim TAS-a, bio i PRETIS, lider namjenske industrije u Jugoslaviji, gdje se proizvodila municija.

15. Novo Mesto 30.000 Renoa

16. Cimos je proizvodio Citroen

17. U Prištini se radio vjerovali ili ne Pežo!

18. IDA iz Kikinde je “pravila” 10.000 Opela … u njenoj livnici se radili blokovi za Mercedes, BMW…

19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili teške kamione i šlepere a Zastava lake transportere…

20. “Ikarbus” proizvodio autobuse a TAM mini buseve

21. Tomos iz Kopra proizvodio mopeda i vanbrodske motore …njihova ‘‘penta’’ bila najbolji motor na svijetu

22. Fabriku Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili u pogon u saradnji sa Fiatom Zastavini stručnjaci

23. Farovi slovenacke fabrike “Saturnus” su se pored Zastave ugradjivali i u VW, Opel, Fiat…

24. FRAD u Aleksincu proizvodio filtere za vazduh za Mercedes, Moris, Fiat…

25. HTD iz Ohrida proizvodio brave, kvake… za auto industriju izmedju ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju

26. Priština ‘‘proizvodila’’ amortizere za Zastavu, Fiatt i Opel

27. U Beogardu fabrika “21.maj ” proizvodila motore

29. Jugoplastika iz Splita 40% izvozila na rvropsko tržište

30. “Filip Kljajić” bio jedna od samo četiri fabrike u svijetu koje proizvode lance, koji su se se (lanci) u cijelom SSSR koristili a u svojim linijama niz fabričkih pogona. Jedno vrijeme je bila najveći izvoznik u Srbiji.

31. “Prvomajska” Zagreb proizvodila strugove, bušilice i opremala čitave pogone po cijelom svijetu

33. IMT izvozio 20.000 traktora u Egipat

34. Brodogradilišta u Hrvatskoj proizvodili najveće prekookeanske brodove

35. “Uljanik” generatore za te brodove

36. Imali fabrike elektro uređaja, televizora, radio aparata, gramofona, kasetofona i bijele tehnike “Obod”, “Cer”, “Gorenje”, “Iskra”, “Rudi Čajevac”, “Borac”… Beograd čak proizvodio i aparate za espresso

37. U Sloveniji u Bujama, još krajem sedamdesetih počeli da se sklapaju kompjuteri

38. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi koje je i Philips ugradjivao a imao proizvodnju TV u boji pre Sony a

40. “Insa” iz Zemuna proizvodila satove

41. Tri fabrike telefona od kojih je jedan ‘‘Iskrin’’ proglašen najboljim na svijetu i nalazi se u njujorškom muzeju savremene umetnosti

42. Imali dve fabrike sijalica “Teslu” Pančevo i “TIZ” Zagreb

43. Tri fabrike šibica, ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske sve za izvoz

44. “Jugodent” iz Vojvodine proizvodio i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice

45. “Soko”, Mostar proizvodio avione i helikopter Gazelu

46. Zastavin pištolj koristila i americka policija a lovačka puska bila najprodavaniji puška u SAD

47. Tenkovi se u cijelosti proizvodili u zemlji kooperacijom fabrika u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… samo Kuvajt nabavio preko 1.000 tenkova. Teleoptik proizvodio žiroskope za cijeli svijet

48. Pored JAT-a imali još jednog avioprevoznika “Inex adriu” koji je u floti imao 9 Boinga a kupio ih u kompenzaciji za prašku šunku “Crvene Zvezde” iz Kragujevca i reznog alata FRA iz Čačka …Znači Boing je koristio Čačanske burgije

49. Farmaceutska industrija snabdijevala 30% tržišta SSSR, skoro pola Afrike i Indije …“Lek”, “Krka”, “Pliva”, “Galenika”, “Zdravlje”, “Alkaloid”

50. Većinu najvećih svjetskih gradjevinskih radova su projektovali i izvodili “Energoprojekt” i bh. “Energoinvest” od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji do Paname, Zimbabvea…

51. “Šipad” Sarajevo sve hotele, bolnice i idruge objekte u svijetu sagrađene a bilo ih je na stotine, opremao namještajem…

52. “Sloveniales”, “Lesnina” i “Meblo” skoro celu proizvodnju izvozili na zapadno tržište jer su imali i kvalitet i dizajn

53. “Jelovica” i “Šipad” stolariju za cijelu Austriju i Italiju

54. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, fabriku poncinkovanog lima, na Kosovu

55. Sevojno dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi

56. Jednu nuklearnu centralu u Sloveniji odnosno tada u Jugoslaviji.

Društvo

APOKALIPSA NA VRATIMA: Ima li Republika Srpska 1,3 milijarde razloga za zabrinutost?

Prije tri dana, tačnije 31. maja, istekao je period mirovanja za arbitražu koju je prije nekoliko godina pokrenulo “Elektrogospodarstvo Slovenije” protiv BiH zbog neisplaćenih kamata koje slovenačkoj kompaniji duguje RiTE Ugljevik.

Riječ je o 67 miliona evra (oko 130 miliona KM), zbog kojih je slovenačka kompanija otišla do Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID), gdje je pokrenula tužbu vrijednu čak 695.175.000 evra, odnosno oko više od 1,3 milijarde KM.

Međutim, ovaj arbitražni spor bio je zamrznut jer je u vrijeme njegovog pokretanja “Elektrogospodarstvo Slovenije” protiv RiTE Ugljevik već vodilo arbitražu u Beogradu.

Zbog toga 19. decembra 2023. godine sve strane su se dogovorile da se postupak u Vašingtonu privremeno zaustavi do okončanja onog u Beogradu, a usaglašeno je da je period mirovanja 31. maj 2025. godine, što je, kako smo naveli na početku teksta, isteklo.

Sada se automatski otvara pitanje da li će Slovenci nastaviti gdje su stali, pogotovo nakon što su u svoju korist dobili i beogradsku arbitražu, a po kojoj su se RiTE Ugljevik te “Elektroprivreda RS” obavezali da će “Elektrogospodarstvu” isplatiti 67 miliona evra po osnovu dugovanja za ulaganja slovenačkog preduzeća u ugljevičko, kao i da će sve dok RiTE radi put Slovenije morati da šalje jednu trećinu proizvedene struje.

Uz to, obavezali su se da će Slovencima platiti i 62 miliona evra (oko 120 miliona maraka) za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine.

Vlada RS dala je garancije da će iz budžeta u narednih sedam godina platiti 67 miliona evra, dok će “Elektroprivreda RS” platiti 62 miliona evra.

Ostalo je, dakle, neisplaćeno još “samo” 67 miliona evra kamate, a ako se nadležni ne dogovore sa Slovencima, Srpska bi mogla da ima novih 1,3 milijarde razloga za zabrinutost.

“Pregovori su u toku i ništa više ne mogu reći”, kratko je za “Nezavisne novine” poručio Diko Cvijetinović, v.d. direktora RiTE Ugljevik.

Prvi čovjek “Elektroprivrede RS” Luka Petrović priznao je nedavno u intervjuu za Herceg televiziju da su “u muci da riješe ovo pitanje” te da, ukoliko to ne uspiju, moguće je pokretanje procesa koji mogu da nanesu ogromnu štetu kompletnom sistemu ERS i Republici Srpskoj.

U cilju pronalaska rješenja Petrović je kazao da je rukovodstvo ERS boravilo u Sloveniji te su im prezentovali i inicijativu “Nove Alumine”, iz koje su izrazili spremnost da otkupe dugove RiTE Ugljevik, a o čemu su “Nezavisne novine” već izvještavale.

“Ako neko bolje od nas može da riješi ovaj problem – mi smo za, ali pod uslovom da RiTE Ugljevik i ERS budu u povoljnijoj poziciji od ove današnje, ako je to moguće. Niko nikakav dogovor nije napravio sa ‘Novom Aluminom’, ali imamo želju da ovo pitanje riješimo trajno na način da se izbriše svaki međusobni spor između Slovenaca i Republike Srpske i BiH, a to znači da nema više vašingtonske arbitraže, beogradske arbitraže, da nema ni kamata koje moramo platiti. Ako ne riješimo pitanje kamata imamo opasnost od vašingtonske arbitraže u kojoj znamo kako možemo završiti ako smo već jednu izgubili”, rekao je Petrović.

Ipak, pojedini nadležni očekuju od Slovenaca da će odustati od ove arbitraže jer, kako smatraju, dosta im je ona koju su već dobili.

“Pošto je isti predmet arbitraže nelogično je očekivati da će ona biti nastavljena i očekujemo da će slovenačka strana da se izjasni da se ona okonča. Prema tome, tu više ne bi trebalo da bude posljedica po Republiku Srpsku”, rekao je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, na sjednici Narodne skupštine RS koja je održana 15. maja.

Nastavi čitati

Društvo

DIPLOME IZ BiH! Kako su menadžeri postajali INŽENJERI GRAĐEVINE?!

Skandal koji potresa visoko obrazovanje u regionu: na Internacionalnom univerzitetu Brčko diplomci Fakulteta za menadžment sticali su zvanje – diplomiranog inženjera građevinarstva!

Kako otkriva Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), uvidom u jednu od diploma ovog univerziteta ustanovljeno je da je osoba završila Fakultet menadžmenta, ali stekla zvanje diplomirani inženjer građevinarstva. I to sve – u roku od četiri godine i sa 240 ECTS bodova, iako je univerzitet osnovan tek 30. juna 2011., a diploma izdata za studije koje su navodno počele te iste godine.

Skandali ovih razmjera naveli su Vlade Crne Gore da krajem 2023. zabrane nostrifikaciju diploma sa šest visokoškolskih ustanova iz BiH, protiv kojih se vodi istraga u Tužilaštvu BiH zbog sumnji u nezakonit rad. Na spisku su:

Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke (NUBL) Banjaluka

Visoka škola za primijenjene i pravne nauke “Prometej” Banjaluka

Univerzitet “Victoria International”

Visoka škola “Union” Mostar

Internacionalni univerzitet Brčko

Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment (PIM) Banjaluka

Prema podacima crnogorskog Ministarstva prosvjete, od početka 2024. godine stiglo je 1.557 zahtjeva za priznavanje diploma iz regiona, od čega su 246 iz BiH. Među njima, 31 diploma je s ustanova pod istragom, a uprkos zabrani, 18 njih je već priznato, dok je u jednom slučaju podnijeta krivična prijava zbog sumnje u falsifikat.

Optužnice protiv rektora, dekana i profesora
Tužilaštvo BiH je u julu prošle godine podiglo optužnice protiv 15 osoba, većinom akademskih čelnika, zbog sumnji da su trgovali najmanje 49 diploma iz oblasti ekonomije, prava, tehničkih nauka, zdravstva i menadžmenta.

Među optuženima su:

Zoran Kalinić, dekan NUBL-a

Dragan Ilić, bivši suvlasnik Prometeja

Vladimir Stojanović, bivši rektor CKM Mostar i direktor Union Mostar

Dragan Đuranović, rektor PIM-a i njegovog ogranka u Brčkom

Svi oni se terete za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja, nedozvoljenu trgovinu, falsifikovanje isprava i druga djela. Operacija je vođena pod kodnim imenom “Klaster” i trajala je dvije godine.

U optužnici stoji i da su Dušan Perić, Vojislav Škrbić i Zoran Kalinić, zajedno s NUBL-om, 2021. omogućili lažno sticanje diplome diplomiranog ekonomiste – unoseći neistinite podatke u matične knjige, uključujući lažne datume upisa. Diplome su, prema navodima optužnice, uručivane po hotelima, pumpama i kafanama, uz nadoknadu od više hiljada evra.

Sudski procesi u toku
Iz Tužilaštva BiH navode da je nastavak glavnog pretresa još u pripremi.

– Ročište u predmetu Zoran Kalinić i drugi još nije zakazano jer su neki optuženi podnijeli sporazume o priznanju krivice, ali ih je Sud dva puta vratio na doradu – naveli su za CIN-CG iz Suda BiH.

Ova afera još jednom baca sjenku na kvalitet i vjerodostojnost diploma iz BiH i otvara ozbiljna pitanja o nadzoru, odgovornosti i integritetu obrazovnih institucija.

Nastavi čitati

Društvo

STARO NARODNO VJEROVANJE! Šta znači kada vam se svraka pojavi u dvorištu

Narodna vjerovanja često pronalaze značenje u pojavama iz prirode, a malo koja ptica izaziva toliko simbolike kao svraka. Sa svojim prepoznatljivim crno-bijelim perjem i prodornim pogledom, ova ptica ne ostaje neprimijećena kada sleti u vaše dvorište. Za neke donosi sreću, za druge nagovještava promjenu – ali u svakom slučaju, rijetko koga ostavlja ravnodušnim.

Pojava jedne ili više svraka vijekovima se tumači kroz prizmu mitova, sujevjerja i narodnih predanja. Da li broj svraka zaista može da otkrije nešto o vašem životu ili budućnosti? Da li su one zaista glasnici sudbine ili tek radoznali gosti u potrazi za hranom? Odgovori leže u spoju narodne mudrosti i zapanjujuće inteligencije ove ptice.

Naime, važno je istaći njihovu izuzetnu inteligenciju. Svrake znaju da koriste alatke i prepoznaju svoj odraz u ogledalu, što ih svrstava među najpametnije ptice. Društvene su, radoznale, a ponekad i drske – neće se ustručavati da kopaju po vašim saksijama ili da se umiješaju u život vaše bašte. Ipak, njihova privlačnost nadilazi ponašanje koje se vidi golim okom – svrake su posebno obavijene mističnim značenjem, koje je često povezano s njihovim brojem.
Simbolika u broju

Prema narodnim vjerovanjima, broj svraka koje vidite ima posebno značenje. Da li ste vidjeli jednu, dvije ili možda sedam i više? Evo nekoliko uobičajenih tumačenja:

1 svraka – znak usamljenosti ili loših vijesti.
2 svrake – nagovještaj sreće i ljubavi.

3 svrake – vijest o rođenju (u porodici ili duhovno).

7 svraka – misterija koju treba razjasniti.

Iako se ova značenja razlikuju od kulture do kulture, često se prenose s koljena na koljeno, što dodatno jača mističnu povezanost ljudi sa prirodom. Zašto baš ove ptice nose toliko simbolike? Odgovori se mogu naći u mitovima.
Mitološki i univerzalni korijeni

Svrake su vijekovima bile inspiracija za fascinantne priče. U mnogim tradicijama se smatraju glasnicima između svijetova. Prema jednoj skandinavskoj legendi, bile su jedina bića koja nisu zaplakala kada je Hrist umro, što ih je povezalo sa lošom srećom. Nasuprot tome, u Kini svrake simbolizuju radost i jedinstvo, naročito u kontekstu vjenčanja. Njihovo crno-bijelo perje predstavlja jin i jang, što ih čini pticama ravnoteže i prelaza.

Ova kombinacija misterije i stvarnosti podstakla je brojna sujevjerja i običaje – neki ljudi čak pozdravljaju svraku kako bi izbjegli lošu sreću, prenosi Blic.

Rituali za zaštitu

U pojedinim krajevima postoje mali rituali koji pomažu ljudima da se zaštite od mogućih loših znakova koje svrake donose. Podizanje ruke ili pozdrav ptici sa “dobar dan” uobičajeni su gestovi. Drugi se odlučuju da nose amajlije ili talismane koji bi trebalo da neutrališu negativne znakove.

Bilo da ovi običaji potiču iz davnih vremena ili su modernizovani, oni ljudima omogućavaju da se ponovo povežu sa pojmovima sudbine i slobodne volje. Na kraju krajeva – nije li intuicija naš najbolji vodič?

Zato, sljedeći put kada svraka sleti u vaše dvorište, pažljivo je posmatrajte. Iza simbolike i vjerovanja, možda vas samo podsjeća na to koliko priroda ima da nam poruči. Zašto ne biste poslušali?

Nastavi čitati

Aktuelno