Connect with us

Društvo

KAKO SE SLAVIO 29. NOVEMBAR U JUGOSLAVIJI: Radnicima dva slobodna dana, na televiziji “Sutjeska”, “Neretva”..

Nekada jedan od najvažnijih datuma u kalendaru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, 29. novembar – Dan Republike, simbolizovao je temelj zajedništva, bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije.

Tog dana 1943. godine, na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, donijete su ključne odluke koje su postavile temelje socijalističke Jugoslavije. Evo kako se ovaj praznik obilježavao i zašto ga mnogi i danas pamte s nostalgijom.

Dan Republike bio je državni praznik, što je značilo dva neradna dana – 29. i 30. novembar. Tokom tih dana širom zemlje organizovane su svečane akademije, prijemi i ceremonije. Centralni događaji uključivali su govore političkih lidera, posebno Josipa Broza Tita, čiji se glas često mogao čuti na radiju ili televiziji. Građani su s ponosom pratili snimke iz Narodnooslobodilačke borbe, koji su evocirali trenutke ponosa i zajedništva.

Za mnoge porodice, 29. novembar nije bio samo dan državnih ceremonija, već i prilika za okupljanje. U ruralnim krajevima, praznik je bio sinonim za svinjokolj, tradicionalnu zimsku aktivnost koja je okupljala porodicu i prijatelje. Uz miris svježeg mesa i domaće rakije, ovaj dan bio je trenutak za slavlje i povezivanje.

U osnovnim školama, praznik je bio povod za kreativne aktivnosti. Djeca su izrađivala čestitke i plakate s motivima bratstva i jedinstva, dok su pioniri polagali zakletvu i dobijali crvene marame – simbol vjernosti vrijednostima Jugoslavije. Priredbe su bile preplavljene recitacijama, pjesmama i plesovima posvećenim zemlji, njenim narodima i, naravno, Titu.

Televizijski program za Dan Republike bio je pažljivo osmišljen. Prikazivali su se legendarni filmovi poput „Bitke na Neretvi“ ili „Sutjeske“, dok su dokumentarci podsećali na ključne trenutke iz istorije Jugoslavije. U gradovima su se organizovale izložbe, koncerti i narodna slavlja, a uveče su nebo osvjetljavali vatrometi.

Dan Republike nije bio samo državni praznik; on je simbolizovao zajednički identitet svih naroda i narodnosti Jugoslavije. Bratstvo i jedinstvo – ključne vrijednosti na kojima je počivala država – isticane su u svakom aspektu proslave. Taj dan je bio podsjećanje na borbu za slobodu, zajedništvo i viziju bolje budućnosti.

Iako se Dan Republike više ne obilježava nakon raspada Jugoslavije, mnogi i danas sa sjetom gledaju na 29. novembar. Za starije generacije, on nije bio samo državni praznik, već i simbol vremena kada su zajedništvo i solidarnost bili u prvom planu. U nekim krugovima, ovaj datum se i dalje neformalno proslavlja, uz simbole bivše države i evociranje sjećanja na neka drugačija vremena.

Dan Republike bio je više od praznika – bio je manifestacija ideala koji su povezivali milione ljudi. U vremenu kada su zajedništvo i bratstvo bili dio svakodnevice, 29. novembar bio je simbol snage jedne ideje koja je na trenutak uspjela da objedini različitosti pod jednim zajedničkim krovom.

Društvo

ŠTRAJK U FIRMI NAČELNIKA ŠIPOVA – Ne da platu i osiguranje radnicima, NAZIVA IH NERADNICIMA

Radnici Drvne industrije Šipovo, čiji je vlasnik načelnik ove opštine Milan Kovač, već danima štrajkuju, jer im kasni plata, a doprinosi im nisu uplaćeni, kako kažu, ko zna od kada.

Kovač na sve to odgovora da su oni neradnici, koji firmu guraju u stečaj.

Prazne, hladne hale, i utučeni radnici koji uredno dolaze na posao, ali mašine ne uključuju. Štrajk je, kažu oni, jedino što im je preostalo kako bi iščupali svoje zarađene plate i natjerali poslodavca da im konačno uplati doprinose.

– Nisu nam isplaćene dvije plate, za jednu još nije prošao zakonski rok, ali jedna nam kasni. Kovač nam je otvoreno rekao da je neće uplatiti. Doprinosi nisu uplaćeni ko zna od kada, mi nemamo platne liste, u PIO nam ne daju da to provjerimo. To je katastrofa – rekao je jedan od nezadovoljnih radnika.

Platne liste ne postoje

Što se tiče zdravstvenog osiguranja, jasno im je samo da – nisu osigurani. Da li zbog neplaćenih doprinosa ili zato što možda nisu ni prijavljeni, ni sami ne znaju, tek, svaki odlazak doktoru plaćaju iz svog džepa.

Kad neko mora u bolnicu mora doslovno da moljaka za pomoć da bi platio račun.

– I to što dobijamo, kao platu, nemamo pojma kako je prikazano, jer ne dobijamo platne liste, iako bi to po zakonu bilo obavezno – kaže jedan od nezadovoljnih radnika.

Problemi su kulminirali u novembru, kada je proizvodnja obustavljena na desetak dana zbog kvara u postrojenju.

– Nakon toga je gazda od nas tražio da do 10. decembra, kada je rok za isporuku, uradimo sav planirani posao, iako je to fizički nemoguće stići. Tada je počeo da prijeti i da nam govori kako neće isplatiti platu – kaže sagovornik Srpskainfo.

Hoće ono što su zaradili

Radnici svaki dan dolaze na radna mjesta, kako bi sve bilo po zakonu.

– Sjedimo ovdje i mrznemo se, do kraja smjene. Nećemo da idemo kućama; mi na posao dolazimo, dakle ispunjavamo svoje obaveze, iako nismo plaćeni – dodaje radnik Drvne industrije Šipovo (DIŠ).

Radnici su, kažu, spremni da počnu sa radom onog momenta kad ima poslodavac uplati platu koju su zaradili u oktobru.

– Robe za rad ima, samo čekamo da upalimo mašine i da počnemo, ali hoćemo ono što smo zaradili – kaže jedan od radnika.

Kovač “prijeti” stečajem

Milan Kovač spremno odgovara: neće oni da rade, to su neradnici.

– Kad urade ono što treba da isporučimo dobavljaču dobiće plate, a onda nek štrajkuju koliko hoće – kaže Kovač.

Tvrdi da su radnici obustavili proizvodnju bez najave i to baš kada je trebalo zapeti udarnički da se završi posao za naručioca.

– U petak je trebalo da bude isplata plate, sad je pitanje šta će biti. Kupac će najvjerovatnije otkazati ugovor, firma će u stečaj, a oni neka idu kući – kategoričan je Kovač.

Upitan ko će podnijeti zahtjev za stečaj, Kovač je malo “korigovao stav”.

– Ma dobro, možda i neće biti stečaj, vidjećemo, nije firma kila kafe! Ali, ti što se bune su neradnici. I kada rade, oni umjesto norme od 400 kubika urade 150. I nije tačno da plate kasne, ova za prošli mjesec je trebalo da bude u petak. Za 21 godinu u ovoj firmi nikad nije zakasnila plata – kaže Kovač.

Ne žive od prošlosti

Radnici odgovaraju da ih ne zanima šta je bilo prije 20 godina, nego šta se dešava danas i šta će biti sutra.

– Trebalo bi da nam za koji dan isplati novembarsku platu, a ni oktobarsku nismo dobili. Nemamo platne liste, pa ne možemo tražiti izvršenje, niti možemo provjeriti kad su nam uplaćeni doprinosi – kaže jedan od štrajkača.

Tvrdi da su norme takve da ih je nemoguće postići i da poslodavac samo traži izgovor za neispunjavanje obaveza.

– Najlakše je vrijeđati radnike, optuživati ih da su neradnici, a ne platiti im zarađeno – kaže naš sagovornik.

Sindikat

Radnici nemaju kome da se obrate. Nisu se sindikalno organizovali, jer im, navodno, poslodavac to zabranjuje. Pošto nemaju svoju sindikalnu organizaciju, nisu ni članovi Saveza sindikata RS, odnosno Granskog sindikata šumarstva i prerade drveta RS.

Od predsjednika ovog Granskog sindikata, Vlade Pavlovića, nismo dobili komentar povodom štrajka u Šipovu, jer se nije javljao na telefon, a iz Saveza sindikata nam je rečeno da je “samo Pavlović ovlašten da daje izjave”, kad je u pitanju ova branša.

Radnici ne mogu da se obrate za pomoć ni opštini, jer tamo vlada upravo njihov poslodavac Milan Kovač. Pošto je većina građana Šipova glasala za njega, Kovač će i naredne 4 godine biti načelnik opštine. Kao vlasnik ili suvlasnik nekoliko preduzeća mnogim će sugrađanima biti i poslodavac!

Široj javnosti Kovač je poznat po zalaganju za izgradnju malih elektrana i izjavi da “rijeke teku bezveze”, a naročito po brutalnim verbalnim napadima na novinare i novinarke, koji su se interesovali za njegove poslove.

Štrajk i u firmi Kovačevog zeta

Štrajk je, zbog kašnjenja plata, počeo i u drugoj Kovačevoj firmi, “Čajavec Company” a.d, čiji je glavni akcionar, sa više od 90 odsto akcija, Drvna industrija Šipovo.

U firmi “Čajavec Company”, koju vezuju za Kovačevog zeta, polovina radnika štrajkuje, a polovina radi. Oni koji rade su, navodno, dobili plate.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI Svaki deseti građanin BiH bez validnih dokumenata!

Ličnu kartu Bosne i Hercegovine trenutno nema 264.875 građana, a ni zahtjev za izdavanje nove vozačke dozvole nije podnio veliki broj njih, pa je tako bez ovog dokumenta 290.747 vozača, podaci su Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH.

Kako ističu iz ove agencije za “Nezavisne novine”, sve je jasno definisano Zakonom o ličnim kartama.

“Na osnovu Zakona o ličnim kartama državljana Bosne i Hercegovine svaki državljanin koji navrši 18 godina dužan je da podnese zahtjev za izdavanje lične karte u roku od 60 dana nakon što navrši 18 godina”, objašnjavaju oni.

Dodaju da isti zakon definiše i kada treba da se zamijeni lična karta koja je pred istekom.

“Imalac lične karte je dužan da podnese zahtjev za zamjenu lične karte najkasnije u roku od 15 dana prije datuma isteka važnosti sadašnje lične karte”, ističu oni za “Nezavisne”.

Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH napominju da je za kršenje ove zakonske obaveze propisana novčana kazna od 30 do 300 KM ako državljanin ne podnese zahtjev za izdavanje lične karte kada je obavezan.

Podsjećamo, Pravilnikom o cijeni ličnih dokumenata propisana je visina naknade koja se plaća prilikom izdavanja ličnih dokumenata, lične karte i vozačke dozvole za građane Bosne i Hercegovine, kao i način uplate, raspodjela i namjena sredstava ostvarenih izdavanjem ovih dokumenata. Pomenutim pravilnikom propisana je visina naknade ličnih dokumenata i to za ličnu kartu 18 KM, dok je za vozačku dozvolu potrebno izdvojiti 60 KM.

Da se broj građana bez važnih dokumenata povećava može se zaključiti i kada se trenutni podaci uporede sa ranijim.

Tako su početkom godine, odnosno u januaru, “Nezavisne novine” pisale da ličnu kartu Bosne i Hercegovine tada nije imalo 248.206 građana, dok je nešto veći broj osoba bio bez vozačke dozvole, čak 258.523.

Nastavi čitati

Društvo

Danas pretežno oblačno, MOGUĆI KIŠA I SNIJEG

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladati pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini prijepodne lokalno slaba kiša. U Bosni u nižim područjima kiša ili susnježica, a u višim slab snijeg.

Prema kraju dana padavine uglavnom slabe i postepeno prestaju. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne slaba do umjerena bura, a u ostatku zemlje slab sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 0 do 6, na jugu zemlje od 8 do 12 stepeni.

U Sarajevu će biti pretežno oblačno vrijeme sa slabim padavinama. U nižim dijelovima grada se očekuje kiša ili susnježica, a u višim snijeg.

Temperatura zraka između 0 i 4 stepena, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, piše N1.

Nastavi čitati

Aktuelno