Connect with us

Svijet

SAMO DVA SU EVROPSKA: Ovo je lista najstresnijih gradova za život

Stručnjaci su sproveli studiju da identifikuju gradove gdje ljudi žive najstresnijim životom u 2024. Od deset na listi, samo dva se nalaze u Evropi.

Studija je mjerila nekoliko parametara, uključujući kvalitet života, bezbjednost i indeks zagađenja kao glavne kriterijume, a takođe su se u obzir uzimale i navike povezane sa stresom, kao što su stopa pušenja, gojaznost i konzumiranje alkohola. Konačan rezultat je napravljen po svim navedenim kriterijumima, a objavljen na portalu The Exchange.

Atina, Grčka

Najstresiraniji grad na svijetu je Atina, sa najvišim nivoima stresa, koji uključuju nizak indeks bezbjednosti i visoku stopu navika povezanih sa stresom kao što su pušenje, prejedanje i konzumacija alkohola.

U poređenju sa drugim gradovima na listi, Atina ima najveću stopu pušenja, sa 31,3 odsto ljudi koji imaju ovu naviku.

Manila, Filipini

Manila zauzima drugo mjesto na rang listi gradova sa najvećim stresom na svijetu, sa ocjenom stresa od 95,15. Manila ima najniži rezultat kvaliteta života i jedan od najviših indeksa zagađenja na rang listi, sa 89,44.

Kairo, Egipat

Kairo drži treće mjesto sa najvećim indeksom zagađenja od 90,81.

Prisustvo navika povezanih sa stresom je manje nego u drugim gradovima, a i Kairo ima najmanju potrošnju alkohola od samo 0,14 litara godišnje po osobi, 75 puta manje nego u Atini.

Sao Paulo, Brazil

Sao Paulo je četvrti grad, sa ocjenom stresa od 91,26. Sao Paulo ima drugi najniži indeks bezbjednosti od svih gradova na rang listi, zaostaje samo za Rio de Žaneirom, još jednim brazilskim gradom. U poređenju sa drugim gradovima, Sao Paulo ima manje pušača, samo 13,2 odsto njih ima ovu naviku.

Budimpešta, Mađarska

Budimpešta zauzima peto mjesto na rang listi gradova sa najvećim stresom sa ocjenom stresa 90,02.

Stope pušenja i gojaznosti u Budimpešti su uporedive sa Atinom, ali Budimpešta ima najveću stopu konzumiranja alkohola, sa preko 11 litara po osobi godišnje.

Rio de Žaneiro, Brazil

Rio de Žaneiro nalazi se na šestom mjestu i ima rezultat stresa od 89,85. Grad ima najniži indeks bezbjednosti od 22,64 od svih gradova na rang listi, skoro tri puta manje od nivoa bezbjednosti u Budimpešti. Kao i Sao Paulo, grad nema mnogo pušača, a nivoi zagađenja su prosječni.

Mumbaj, Indija

Mumbaj zauzima sedmo mjesto, sa ocjenom stresa od 87,68. Ima nizak kvalitet života i visoko zagađenje. Stope bezbjednosti su veće nego u drugim gradovima na rang listi, na drugom mjestu poslije Budimpešte.

Delhi, Indija

Delhi drži osmo mjesto, zbog niske stope bezbjednosti i visokog zagađenja. Broj pušača u Delhiju je manji nego u drugim indijskim gradovima na rang listi, sa 24,3 odsto. Delhi takođe dijeli niske stope gojaznosti sa drugim indijskim gradovima, sa samo 5,3 odsto stanovništva koje ima ovaj problem.

Los Anđeles, Sjedinjene Američke Države

Los Anđeles zauzima deveto mjesto sa ocjenom stresa od 84,99. Dok Los Anđeles ima najveći indeks kvaliteta života od 144,53, grad ima problem sa nedostatkom bezbjednosti i zagađenja.

Los Anđeles takođe ima najveću stopu gojaznosti na rang listi, a preko 46 odsto gradske populacije trenutno ima problem sa viškom kilograma.

Bangalor, Indija

Bangalor zatvara krug uzimajući deseto mjesto i ocjenu stresa 84,49. Još jedan grad sa visokim indeksom kvaliteta života, Bangalor je grad loše bezbjednosti i problemom sa zagađenjem. Pored toga, Bangalor takođe ima jednu od najvećih stopa pušenja na listi, sa 28,6 odsto stanovništva pušača.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno