Connect with us

Društvo

SAMO tri odsto prirodnih dobara Srpske ZAŠTIĆENO

Trenutno je oko tri odsto teritorije Republike Srpske pod pravnom zaštitom, a iako je u planu da se i druga prirodna dobra stave pod zaštitu, to je dugotrajan proces koji može trajati i nekoliko godina.

Kako je za “Nezavisne novine” kazao Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, u Registru zaštićenih prirodnih dobara, do kraja februara ove godine, 34 područja prirode u Republici Srpskoj su imala pravnu zaštitu.

“Površina pod zaštitom iznosi 73.038 hektara, što je procentualni udio od 2,96 odsto teritorije Republike Srpske. Zaštićena su dva rezervata prirode, po tri područja sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, nacionalna parka i zaštićena staništa, te 17 spomenika prirode i šest parkova prirode”, kazao je Kovačević i dodao da je u planu i proglašavanje novih područja zaštićenim.

Kako kaže, Zavod je u decembru prošle godine završio izradu Studije za proglašenje zaštite gornjeg toka rijeke Neretve, u opštini Kalinovik i Gacko.

“Trenutno je u izradi studija za proglašenje zaštite spomenika prirode Kanjon Cvrcke, opština Kneževo, a rade se multidisciplinarna istraživanja koja su neophodna za utvrđivanje vrijednosti područja za park šume oko Banjaluke, odnosno Trapiste, Starčevicu, Šibove, te za Duge njive na Trebavi, opština Modriča”, rekao je Kovačević i dodao da postoje i inicijative za stari tok rijeke Drine u Bijeljini, Kruševo brdo i rijeku Kruševicu u opštini Kotor Varoš, planinu Ozren, te kanjon Tijesno kod Banjaluke, planinu Jahorinu te rijeke Pliva i Janj u Šipovu.

Milica Končar, čija su specijalnost biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za zaštitu životne sredine, za “Nezavisne novine” kaže da bi mnogo veća teritorija Republike Srpske, koje je prirodno bogata, trebalo da se zaštiti.

“Inače je prosjek da 10 do 30 odsto teritorije bude zaštićeno, tako da je potrebno još mnogo toga da se radi po tom pitanju. S obzirom na to da je ovdje mnogo projekata gdje se vrši eksploatacija ili neka druga vrsta industrije, zbog toga je veoma bitno da imamo zaštićena područja i da se ona prepoznaju kao takva, istraže se i na kraju zaštite”, istakla je Končareva.

Ona ističe da trenutno rade na kraškim poljima i cilj im je da u nekoj daljoj budućnosti i kraško polje, koje se nalazi u okviru Srpske, bude zaštićeno, a s obzirom na to da do sada nisu prepoznata kao posebni ekološki fenomeni.

Kovačević pojašnjava da vremenski rok za proglašenje zaštićenog područja zavisi od dužine trajanja potrebnih multidisciplinarnih istraživanja, koja mogu trajati od jedne do tri godine, u zavisnosti od veličine područja, obima i vrste istraživanja, angažovanih eksperata itd.

“Dugotrajan je to postupak jer je potrebno identifikovati i valorizovati sve prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti područja, uraditi detaljan opis područja i analizu stanja. Nakon provedenih istraživanja potrebno je kroz dokument studija zaštite predložiti obuhvat sa mjerema zaštite i smjernicama za očuvanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti, nakon čega taj dokument ide na dalje postupanje Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS”, dodaje on.

Pojašnjava da Ministarstvo, na osnovu ove studije, izrađuje prijedlog odluke o proglašenju područja zaštićenim i oba dokumenta stavlja na javni uvid, u toku kojeg svi imaju pravo da dostave komentare, primjedbe, a nakon čega ga dostavljaju Zavodu, koji je dužan da ih razmotri te sve smislene i objektivne uvaži i koriguje u tekstu studije zaštite, a Ministarstvo u tekstu prijedloga odluke.

“Nakon toga, organ nadležan za proglašenje donosi akt o proglašenju kojim se pored granica zaštićenog područja i mjera zaštite uspostavlja i upravljač. Po donesenom aktu, Zavod područje za koje je donesen akt o proglašenju upisuje u Registar zaštićenih područa i time je u cijelosti završena procedura zaštite određenog područja”, zaključuje Kovačević.

 

(Nezavisne novine)

Related Topics:

Društvo

ANKETA CENTRALNE BANKE BIH: Privreda i stanovništvo tražiće sve više kredita

Banke u Bosni i Hercegovini očekuju dalji rast kredita i stanovništvu, ali i privredi, pokazuje anketa Centralne banke BiH u kojoj je anketirano osam najvećih banaka u državi.

Kako se navodi u anketi, u pogledu uslova odobravanja kredita preduzećima u drugom kvartalu 2025. godine, provizije i naknade i kamatna marža su imale neto efekat pooštravanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

“U drugom kvartalu 2025. godine neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da nije bilo promjene u pogledu učešća odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima u odnosu na prethodni period. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u drugom kvartalu 2025. godine. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za dugoročnim u odnosu na kratkoročne kredite”, piše u anketi.

Dodaje se da istovremeno banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i kreditnim linijama u trećem kvartalu 2025. godine.

“U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u drugom kvartalu 2025. godine, provizije i naknade su imale neto efekat pooštravanja, kamatna marža neto efekat ublažavanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita stanovništvu ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u trećem kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u trećem kvartalu 2025. godine”, stoji u anketi Centralne banke BiH.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da mu je drago što je Centralna banka BiH počela da primjenjuje praksu većih centralnih banaka, odnosno tih monetarnih vlasti.

“Svakako da su ovi podaci očekivani. Ovim anketama se pokušava ispratiti postoji li neki problem. Sama činjenica da velike banke daju odgovore da u većini slučajeva očekuju rast zapravo govori o tome da trenutno ne postoji neka opasnost. To je na neki način direktno znak da se očekuje nastavak privrednog rasta”, objasnio je Đogo.

Prema njegovim riječima, poželjno je da dolazi do rasta kredita, kao što je poželjno da dolazi do rasta privrede i BDP-a.

“Moraju i krediti da to prate, a ako ne prate onda bi došlo da pada nivoa razvoja finansijskog sistema. Rekao bih da se radi o nečemu očekivanom, normalnom, pozitivnom, ali ne toliko da kažemo da je to neko čudo neviđeno, to je zapravo nešto što je sasvim očekivano”, zaključio je Đogo.

Nastavi čitati

Društvo

MREŽARINA IDE U NEBO, a potkozarska sela NEMAJU STRUJU zbog oronulih bandera i žica

Više potkozarskih sela zbog zapuštenosti elektro mreže i oronulih bandera suočeno je sa čestim nestancima električne energije. U prijedorskom zaseoku Lazići niskonaponska mreža svezana je za stabla što, kako kažu tamošnji mještani, predstavlja opasanost i po ljude i životinje. Problem čestog nestanka električne energije za mještane Bistrice, naselja između Prijedora i Banja Luke postao je svakodnevnica. Žice vezane uz stabla, oronule bandere… I tako godinama.

“Ovaj problem je prešao sve mjere. Ja sam ratni vojni invalid i ranjen sam na Brčkom oslobađajući neki dalekovod. Možda bi bilo bolje da ga nisam oslobađao. Pola svoje glave sam dao za to a dešava se da struje nemam nikako”- kaže mještanin Draško Lazić iz bistričkog zaseoka Lazići. I Daniel Lazić potvrđuje da su već navikli da na dnevnom nivou po nekolikk sati nemaju struje.

“Ovde na dnevnom nivou sasvim je normalno da nestane struje dva do tri puta. Navikli smo i po desetak puta. Čim vidimo da se malo naoblači znamo da ćemo ostati bez napajanja strujom. Ako se potrefi vikend, znamo po cijelu noć biti bez struje tako da je to baš problem”, kaže za BN Daniel. On ima farmu krava. Česti nestanci struje gomilaju probleme i štete. Nadležni kaže nemaju sluha. Zbog toga su najavljivali protest pred Elektrokrajinom ali je kako dodaje generalni direktor tog preduzeća održao sastanak sa mještanima uz obećanje da će problem biti riješen. “Oni su čak nešto radili na dalekovodima ali evo vidite ovo danas, ovo nije dalekovod, ovo je niskonaponska mreža koja ne može zimu dočekati. Još će nam gore biti. Vidimo da nadležni nemaju sluha za ovo. Ovo nije neki problem uraditi. Neka pozovu nas mještane, mi ćemo ovo uraditi i napraviti”, dodaje Lazić.

Odgovor na pitanje da li će i kada doći do rekonstrukcije niskonaponske mreže u Bistrici i susjednim selima kojeg smo uputili prema Elektrokrajini Banja Luka, do zaključenja priloga nismo dobili.
BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 32 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, sa tempereturom vazduha do 32 stepena Celzijusova.

Ujutro će biti uglavnom sunčano, oko rijeka i po kotlinama sa maglom, tokom dana toplo uz sunčane periode i postepeno naoblačenje od zapada, a vrlo slaba kiša je moguća tokom dana ponegdje na zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 19, u višim predjelima od 10 stepeni, a najviša dnevna od 26 do 32, u višim krajevima od 22 stepena Celzijusova. Duvaće slab vjetar, južnog i jugozapadnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda

Nastavi čitati

Aktuelno