Connect with us

Društvo

SAMO tri odsto prirodnih dobara Srpske ZAŠTIĆENO

Trenutno je oko tri odsto teritorije Republike Srpske pod pravnom zaštitom, a iako je u planu da se i druga prirodna dobra stave pod zaštitu, to je dugotrajan proces koji može trajati i nekoliko godina.

Kako je za “Nezavisne novine” kazao Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, u Registru zaštićenih prirodnih dobara, do kraja februara ove godine, 34 područja prirode u Republici Srpskoj su imala pravnu zaštitu.

“Površina pod zaštitom iznosi 73.038 hektara, što je procentualni udio od 2,96 odsto teritorije Republike Srpske. Zaštićena su dva rezervata prirode, po tri područja sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, nacionalna parka i zaštićena staništa, te 17 spomenika prirode i šest parkova prirode”, kazao je Kovačević i dodao da je u planu i proglašavanje novih područja zaštićenim.

Kako kaže, Zavod je u decembru prošle godine završio izradu Studije za proglašenje zaštite gornjeg toka rijeke Neretve, u opštini Kalinovik i Gacko.

“Trenutno je u izradi studija za proglašenje zaštite spomenika prirode Kanjon Cvrcke, opština Kneževo, a rade se multidisciplinarna istraživanja koja su neophodna za utvrđivanje vrijednosti područja za park šume oko Banjaluke, odnosno Trapiste, Starčevicu, Šibove, te za Duge njive na Trebavi, opština Modriča”, rekao je Kovačević i dodao da postoje i inicijative za stari tok rijeke Drine u Bijeljini, Kruševo brdo i rijeku Kruševicu u opštini Kotor Varoš, planinu Ozren, te kanjon Tijesno kod Banjaluke, planinu Jahorinu te rijeke Pliva i Janj u Šipovu.

Milica Končar, čija su specijalnost biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za zaštitu životne sredine, za “Nezavisne novine” kaže da bi mnogo veća teritorija Republike Srpske, koje je prirodno bogata, trebalo da se zaštiti.

“Inače je prosjek da 10 do 30 odsto teritorije bude zaštićeno, tako da je potrebno još mnogo toga da se radi po tom pitanju. S obzirom na to da je ovdje mnogo projekata gdje se vrši eksploatacija ili neka druga vrsta industrije, zbog toga je veoma bitno da imamo zaštićena područja i da se ona prepoznaju kao takva, istraže se i na kraju zaštite”, istakla je Končareva.

Ona ističe da trenutno rade na kraškim poljima i cilj im je da u nekoj daljoj budućnosti i kraško polje, koje se nalazi u okviru Srpske, bude zaštićeno, a s obzirom na to da do sada nisu prepoznata kao posebni ekološki fenomeni.

Kovačević pojašnjava da vremenski rok za proglašenje zaštićenog područja zavisi od dužine trajanja potrebnih multidisciplinarnih istraživanja, koja mogu trajati od jedne do tri godine, u zavisnosti od veličine područja, obima i vrste istraživanja, angažovanih eksperata itd.

“Dugotrajan je to postupak jer je potrebno identifikovati i valorizovati sve prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti područja, uraditi detaljan opis područja i analizu stanja. Nakon provedenih istraživanja potrebno je kroz dokument studija zaštite predložiti obuhvat sa mjerema zaštite i smjernicama za očuvanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti, nakon čega taj dokument ide na dalje postupanje Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS”, dodaje on.

Pojašnjava da Ministarstvo, na osnovu ove studije, izrađuje prijedlog odluke o proglašenju područja zaštićenim i oba dokumenta stavlja na javni uvid, u toku kojeg svi imaju pravo da dostave komentare, primjedbe, a nakon čega ga dostavljaju Zavodu, koji je dužan da ih razmotri te sve smislene i objektivne uvaži i koriguje u tekstu studije zaštite, a Ministarstvo u tekstu prijedloga odluke.

“Nakon toga, organ nadležan za proglašenje donosi akt o proglašenju kojim se pored granica zaštićenog područja i mjera zaštite uspostavlja i upravljač. Po donesenom aktu, Zavod područje za koje je donesen akt o proglašenju upisuje u Registar zaštićenih područa i time je u cijelosti završena procedura zaštite određenog područja”, zaključuje Kovačević.

 

(Nezavisne novine)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano vrijeme

U većini krajeva u Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno sunčano vrijeme.

Tokom jutra i dijela prijepodneva biće umjereno do pretežno oblačno, na jugu sunčanije. Uz rijeke i po kotlinama moguća je magla i niska oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana biće sve sunčanije i toplije, ponegdje će se magla duže zadržati uz hladnije vrijeme u tim mjestima. Uveče se očekuje postepeno naoblačenje sa sjevera, koje će se u narednoj noći širiti ka svim krajevima, bez padavina.

Duvaće slab vjetar, uveče u višim predjelima u Krajini i umjeren i promjenljiv ili južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha biće od jedan do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus dva stepena, dok će maksimalna dnevna biti od 11 do 16, u mjestima s maglom od sedam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

JOŠ NEMA ZIME? Meteorolozi u ovim danima najavljuju ČAK 17 stepeni!

Prave zime neće biti zasigurno ni u narednim danima decembra, jer prema najavama meteorologa, naredni dani donijeće neočekivano toplo vrijeme, pa će živa u termometrima ići i do 17 stepeni.

Poznati meteorolog Nedim Sladić napisao je na svom Facebook profilu da “o vremenu nema ništa previše da se kaže”.

“Prave zime nema do polovine decembra. I to najmanje”, rekao je on.

Ponedjeljak
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda navode da se danas, u ponedjeljak, očekuje tokom dana postepeno razvedravanje uz sunčane periode.

“Na jugu sunčano i najtoplije. Uveče umjereno do pretežno oblačno, na jugu vedro. Vjetar slab i promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Maksimalna temperatura vazduha od osam do 12, na jugu do 16, u mjestima sa maglom od četiri stepena”, naveli su oni.

Utorak
Pretežno sunčano i toplije, pogotovo na jugu i planinama očekuje se i u utorak.

“Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku česta magla koja će se ponegdje zadržavati tokom cijelog dana uz hladnije vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od jedan do šest stepeni, u višim predjelima od minus dva. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 16, u mjestima sa maglom od četiri stepena Celzijusova”, stoji u prognozi.

Srijeda
Pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i toplije pogotovo na jugu i planinama biće u srijedu.

“Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku česta magla koja će se ponegdje zadržavati tokom cijelog dana uz hladnije vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od nula do pet, na jugu do osam. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 17, u mjestima sa maglom od četiri”, kažu meteorolozi.

Četvrtak
Na sjeveru i istoku, pogotovo oko rijeka i po kotlinama česta magla i niska oblačnost uz hladnije vrijeme.

“U ostalim predjelima sunčanije i toplo. Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do četiri, na jugu do osam. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 17, u mjestima sa maglom od tri stepena”, ističu mteorolozi.

Nastavi čitati

Društvo

PONOVO VAN POGONA! TE Ugljevik ponovo nije na mreži

Termoelektrana Ugljevik od sinoć, 7. decembra, je van pogona, a prema informacijama koje su objavljene u medijima, do izlaska van mreže je došlo zbog ponovnog nedostatka uglja.

Ova informacija potvrđena je ATV-u.

Kako piše ovaj medij, Termoelektrana Ugljevik je van mreže od sinoć u 23.57 časova.

Podsjećamo, ovo nije prvi put da je Termoelektrana Ugljevik u ovoj godini van mreže.

Tada je smijenjena i kompletna uprava RiTE Ugljevik.

Gubitak
Podsjećamo, Rudnik i Termoelektrana Ugljevik (RiTE) na kraju septembra 2025. godine imali su poslovni gubitak od 22.571.502 KM.

Međutim, rukovodstvo ugljevičkog preduzeća, iako je jasno da se radi o enormnom gubitku, uspjelo je da za godinu dana smanji ukupni dug za više od sedam miliona maraka, jer je 30. septembra 2024. godine minus iznosio 29,9 miliona KM, govore zvanični podaci.

Povezane vijesti:

Žarko Novaković novi direktor RiTE Ugljevik, smijenjena kompletna uprava

Termoelektrana Ugljevik van pogona, šta je razlog

“Uz racionalno poslovanje, naravno da se trudimo da smanjimo troškove”, rekao je tadašnji vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik Diko Cvijetinović.
Gubitak od 22,5 miliona KM samo je slijed onoga sa čime se unazad godinama suočava ovo javno preduzeće.

Milionski sporovi sa Slovencima zbog kojih će do kraja rada morati trećinu proizvedene električne energije slati u tu državu, protesti radnika, a onda i neuspješan povratak koncesije od strane “Comsar Energy Group Limited”, gurnuli su ovo preduzeće u ambis iz koga se svim silama pokušavaju izvući.

Nastavi čitati

Aktuelno