Connect with us

Društvo

Nikad veći uvoz polovne garderobe u BiH

Uvoz polovne odjeće u Bosnu i Hercegovinu iz godine u godinu vrtoglavo raste, a iz second hand prodavnica kažu da je mušterija sve više te da je često problem nabaviti dovoljno odjeće koliko se prodaje.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH ukazuju na porast uvoza, a vlasnici radnji koji se bave prodajom to potvrđuju te ističu da su danas češće mušterije one koje imaju novca, nego oni koji kupuje iz krajnje nužde.

Prema podacima UIO, prošle godine uvezene su 4.853 tone korištene odjeće u vrijednosti od tačno 10,7 miliona KM.

Isti podaci pokazuju da je u posljednjih više od deset godina uvoz korištene odjeće iz godine u godinu veći za oko jedan do dva miliona KM, a kada poredimo 2021. godinu i prošlu, vidimo da je uvoz skočio za čak tri miliona KM.

Tako je od 2010. pa do 2013. godine ova roba uvožena u prosjeku oko četiri miliona KM vrijednosti, da bi se nakon 2015. godine njen uvoz povećao na oko šest miliona KM.

Od 2015. do 2020. godine uvoz se kreće oko 6,5 miliona KM, što je u prosjeku oko tri tone težine ovih tekstilnih proizvoda.

Nakon toga, 2021. godina bilježi skok na 7,9 miliona KM, što je 4.182 tone godišnje.

Veći uvoz u ovom slučaju ukazuje na veću potražnju za ovom garderobom, a ovo potvrđuju prodavnice koje kažu da je mušterija sve više.

Tako su za “Nezavisne novine” potvrdili iz jednog second hand shopa koji ima poslovnice u Federaciji BiH. Kako su nam kazali, nakon pandemije promet im je povećan za pet odsto.

Zanimljivo je, kako kažu, da se odjeća sve manje kupuje iz nužde, a sve češće iz, moglo bi se reći, razonode, jer su im najčešće mušterije ljudi sa novcem koji, prema njihovim riječima, poznaju brendove i kvalitet odjeće.

“Nama su najčešće mušterije one koje poznaju kvalitet odjeće i već imaju svoje preferencije pri kupovini”, kazali su iz ove prodavnice.

Kako su dalje istakli, osjetno je povećan promet u danima vikenda kada ljudi dolaze iz inostranstva i ovdje kupuju odjeću u većim količinama.

“Ljudi se razumiju u garderobu, znaju koliko šta vrijedi i znaju šta im se sviđa i onda to namjenski traže”, kazali su oni. Kako su objasnili, svakako da cijena ipak utiče, jer ovdje se za isti novac može kupiti više stvari, a u suprotnom bi se mogao kupiti samo jedan komad garderobe.

Na pitanje šta najviše prodaju, istakli su da je tu ženska garderoba, a tu se misli na sve, pa čak i donji veš. Pored toga, velika je potražnja za sportskom opremom, najčešće ski-opremom. Pored toga, posteljine “ne mogu nabaviti dovoljno” jer se kvalitetna posteljina može više puta prati da ne izgubi značajno na kvalitetu. A, kako kažu, iznenađujuće često građani kupuju peškire.

Kako su dodali, ono što je zajedničko svim radnjama jeste sve teža nabavka određene robe, što smatraju posljedicom situacije na Zapadu, gdje prodaja polovne odjeće odavno cvijeta.

Slično su potvrdili i iz jedne radnje u Banjaluci, gdje su istakli da su im mušterije ljudi svih starosnih grupa.

“Teško je procijeniti koliko ljudi dođe. To zavisi od mnogo faktora, ali svakako ih je više”, kazali su iz jedne banjalučke radnje.

Iz jedne radnje u Sarajevu potvrdili su isto, te su istakli da ih često posjećuju mladi ljudi.

Ipak, prema svemu sudeći, kupuju zaista svi, i mladi i stariji, a kako su kazali iz ovih prodavnica, mnogo ljudi prođe u jednom danu, a nerijetke su i stalne mušterije.

 

(Nezavisne novine)

Društvo

Tik-tok izazovi: Djeca istrčavaju pred vozila i gutaju kapsule

Tik-tok izazovi ili sinonim za nevjerovatne poduhvate, često opasne po život, postali su nažalost interesantni i našim tinejdžerima, iako je smrtnih slučajeva bilo i u Srbiji. Psiholozi imaju svoja objašnjenja, roditelji strepe, a reporter RTS-a zabilježio je njihov odgovor na to.

Plavi kit, Momo, cimet izazov, nestanak na 72 sata, petoparac, izazov gutanja kapsula, samo su neki od opasnih izazova na društvenim mrežama u kojima učestvuju djeca.

Najnoviji je takozvani car spotting izazov. Nije, ipak, ovo jedini Tik-tok izazov koji ugrožava bezbjednost u saobraćaju – 2018. godine aktuelan je bio “kiki”, izazov da mladi izađu iz automobila u pokretu i igraju uz pjesmu poznatog američkog repera.

“Jedan od izazova je i da učenik osnovne škole leži na pješačkom prelazu i sačeka da se automobil približi u toj mjeri, da samo skoči i pretrči ulicu. To se odvija u večernjim satima, tako da vozač treba da bude ekstremno obazriv, jer ne očekuju da će neko iskočiti”, ukazuje edukatorka za bezbjednost djece na internetu Katarina Jonev Ćirković.

Smrtni slučajevi

Prije dvije godine, zbog prihvatanja Tik-tok izazova, preminula je desetogodišnja djevojčica u Italiji, koja je učestvovala u takozvanom izazovu onesvešćivanja. Smrtnih slučajeva bilo je i u Srbiji, kada je iste godine dječak pronađen mrtav u Rakovici.

“Djeca su podložna Tik-tok izazovima, jer još nemaju razvijen prefrontalni korteks, neophodan za dobro rasuđivanje, promišljanje rizika i posljedica”, objašnjava psiholog Leo Ivanišević.

Ističe i da djeca pogrešno tumače norme, jer kada vide da “svi” nešto rade onda to mora da je normalno.

Razgovor bez panike

Ovu društvenu mrežu koristi oko 830 miliona ljudi, od kojih je čak 27 odsto mlađe od 18 godina i nije nemoguće da su među njima najmlađi članovi naših porodica. Ako primijetimo njihovo učestvovanje u izazovima, savjet stručnjaka je da bez panike prvo razgovaramo.

“Ako mislite da je djetetu neprijatno da priča o sebi, pitajte ga šta rade drugari. Napravite dogovor sa njim da možete da mu provjeravate socijalne mreže i da mu budete prijatelji na tim mrežama. Kroz otvorena pitanja mu sprovodite korake da može samo da zaključi da izazovi i lajkovi nisu vrijedni da rizikuje život i zdravlje”, priča Ivanišević.

Vještačka inteligencija i Tik-tok

Iako je prema zvaničnom “kodeksu” zabranjeno da djeca mlađa od 13 godina imaju Tik-tok nalog, mnogi lažiraju godinu svog rođenja.

Jedno od rješenja, koje je pred Kongresom u Americi predstavio direktor Šou Ži Ču, jeste da će vještačka inteligencija moći da provjeri kada korisnici krše ovo pravilo.

Kako će sve to izgledati znaće se kada Tik-tok najavljeno sprovede u djelo. Ipak, to otvara novi problem – ugrožavanje privatnosti.

Nastavi čitati

Društvo

“Studenti ništa ne trpe”: Tvrde s Pravnog fakulteta nakon suspenzije asistenta zbog afere

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Suspenzijom višeg asistenta Pravnog fakulteta Njegoslava Jovića, studenti ništa ne trpe, poručili su sa ove visokoškolske ustanove u Banjaluci.

Asistent je ionako bio na bolovanju, nije držao ni nastavu prethodnih dva mjeseca rekao je za Srpskainfo prodekan za nastavu Pravnog fakulteta Zoran Vasiljević.

Ovaj asistent suspendovan je juče sa posla zbog eksplicitnog snimka koji se pojavio u javnosti. Jović je, kako se navodi na sajtu Pravnog fakulteta, bio viši asistent na predmetu pravno-intelektualne svojine.

Vasiljević uvjerava i da asistenti trenutno nemaju posla, jer je u toku period ispita, koje drže profesori. A, ko će od oktobra voditi vježbe, još je, kaže, rano za reći.

Podsjetimo, rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin juče je donio rješenje o udaljenju sa radnog mjesta višeg asistenta Pravnog fakulteta Njegoslava Jovića, protiv kojeg će biti proveden disciplinski postupak zbog osnova sumnje na težu povredu radne obaveze i discipline, te postupak pred Etičkim komitetom.

Kako je saopšteno u prijedlogu dekana Pravnog fakulteta, prof. dr Željka Mirjanića za udaljenje radnika sa radnog mjesta višeg asistenta, navodi se da svi dokazi ukazuju na neprofesionalno i moralno neprihvatljivo ponašanje radnika, a čime je nanesena ozbiljna šteta Univerzitetu u Banjaluci.

Takođe, dekan Pravnog fakulteta je dostavio i Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka zbog osnovane sumnje na težu povredu radne obaveze i discipline, kao i zahtjev Etičkom komitetu za utvrđivanje povrede Kodeksa etike Univerziteta.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

Počeo Teatar fest „Petar Kočić“, savjetnica Šukalo na svečanom otvaranju

Besjedom scenaristkinje i književnice, Milene Marković sinoć je na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske sveačno otvoren XXV Teatar fest „Petar Kočić“.

Ona se obratila publici citirajući riječi velikog Petra Kočića: „Evo mene večeras, pred vama stojim, četrdeset gradi budala. U meni ima milion srca, milion jezika, a svima nama, nezarobljenim robovima, kod kuće – bez kuće, kod zemlje – bez zemlje, kod postojbine – bez postojbine, ostaje da potrpimo. U međuvremenu, meni je čast i zadovoljstvo, draga moja glavata i velikovlažna gospodo, da proglasim XXV Teatar fest ‘Petar Kočić’ otvorenim“.

Svečanom otvaranju u ime Grada prisustvovala je savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti, Milada Šukalo.

Takmičarski dio festivala biće nastavljen već danas, 6. juna i trajaće narednih pet dana.

Učesnici su: Atelje 212 sa predstavom „Rolerkoster“, u režiji Milice Kralj; Narodno pozorište Niš, predstava „San o zavičaju (Neviđeno folk snoviđenje)“, u režiji Milana Neškovića; Crnogorsko narodno pozorište i Centar za kulturu Tivat sa predstavom „Pokojnik“, a u režiji Egona Savina; Sarajevski ratni teatar, predstava „Moj sin samo malo sporije hoda“, režija Ivan Plazibat i Narodno pozorište u Beogradu, predstava „Uspavanka za Aleksiju Rajčić“ u režiji Juga Đorđevića.

U čast nagrađenih biće izvedena opera „Deca“ u produkciji Narodnog pozorišta u Beogradu, autora Milene Marković, a u režiji Irene Popović Dragović.

Nakon svake predstave biće održan okrugli sto koji će voditi Aleksandra Glovacki, pozorišni kritičar, dramaturg i urednik u Redakciji kulture Radio Beograda 2. dobitnica ovogodišnje nagrade „Niko Garone“ za posebno angažovanje novinara u oblasti kulture.

Prateći program Festivala čine promocije knjiga i časopisa, a riječ je o sljedećim naslovima: „Umoran od dodira“ o životu i djelu Uglješe Kojadinovića, autorke Branke Sančanin, „Agon“, časopis za pozorište i vizuelne komunikacije, „Primijenjeni marketing u hrvatskim kazalištima“ autora Duška Ljuštine, „Repertoar zabave i razonode“ autora Nataše Glišić i „Tragovi pozorišne besmrtnosti“, zbirka pozorišnih kritika autora Ane Tasić. Promocije počinju u 18.00 časova na Sceni „Petar Kočić“.

Grad je podržao Tetar fest „Petar Kočić“ putem Kalendara kulturnih manifestacija za 2023. godinu.
Nastavi čitati

Aktuleno