Connect with us

Društvo

Šengen stvorio gužve na izlazima iz BiH

Ulazak Hrvatske u Šengen prvog dana 2023. godine obilježile su velike gužve na graničnim prelazima iz BiH, ali je još rano procijeniti kako će novi granični režim uticati na građane BiH koji ulaze u tu zemlju.
Kako je rekla Franka Vican, portparolka Granične policije BiH, prema sada raspoloživim informacijama, Hrvatska će nastaviti primjenjivati važeće odredbe Zakona o šengenskim granicama, kao i do sada.

“Informacijski sustavi EU, poput EES i ETIAS, počet će se primjenjivati od dana kada Europska komisija donese odluku o tome. Isto tako, na zajedničkim lokacijama graničnih prijelaza, ulaskom Republike Hrvatske u šengenski prostor, neće biti promjena u vezi s načinom obavljanja granične kontrole”, pojasnila nam je ona.

Rekla je da su na graničnim prelazima, poput međunarodnog graničnog prelaza Gradiška, od početka godine do juče u 13 časova zabilježena 3.993 putnika, od čega 1.682 državljanina BiH, dok je stranih državljana 2.311.

“U istom razdoblju, na izlazu iz BiH, na MGP Gradiška, evidentirano je ukupno 6.686 putnika, od kojih su 2.794 državljani BiH, dok je stranih državljana evidentirano 3.892. Trenutačno na izlazu iz BiH na MGP Gradiška zadržavanja su oko 60 minuta, dok na ulazu u BiH na istom prijelazu nema zadržavanja. Jučer (ponedjeljak) na MGP Gradiška bila su povremena zadržavanja ne duža od 30 minuta”, kazala nam je ona.

Prema njenim riječima, za sada je nemoguće ocijeniti kako će se ulazak u Šengen odraziti na putnike iz BiH i za tu procjenu biće potrebno više vremena.

S istim pitanjem smo se obratili i Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.

“S ulaskom Hrvatske u Šengen nema nikakvih izmjena niti za građane EU niti za druge osobe kad govorimo o prelasku vanjske granice. Granične kontrole obavljaće se kao i dosad sprovođenjem Zakonika o šengenskim granicama, uključujući takođe sprovođenje i drugih relevantnih uredbi Evropskog parlamenta i Vijeća. Naime, Republika Hrvatska ulaskom u EU već primjenjuje Zakonik o šengenskim granicama tako da ne bi bilo nikakvih promjena u samoj proceduri granične kontrole na vanjskoj granici”, kažu u MUP-u Hrvatske.

Zvaničnici EU, Hrvatske i BiH izrazili su zadovoljstvo što je Hrvatska postala dio šengenskog prostora. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, indirektno je odgovorio na pitanje režima graničnih kontrola, pojasnivši, nakon obilaska graničnog prelaza Bregana, između Slovenije i Hrvatske, sa Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, da će Hrvatska ukidanjem graničnih kontrola na unutrašnjim granicama EU dobiti nove resurse za zaštitu spoljnih granica EU.

To znači da će hrvatski granični policajci pojačati nadzor granice, odnosno efikasnije sprečavati ilegalne prelaske granica, ali i da vjerovatno neće slati dodatne službenike na međunarodne granične prelaze.

“Hvala policiji na čuvanju naše granice. Svoje kapacitete je sada spremna preorijentirati na vanjske, više od 1.350 kilometara duge granice EU i šengenskog područja. Hrvatska na njima neće graditi žicu ni barijere. To su političke postavke kojih se držimo čvrsto i držat ćemo ih se do kraja”, poručio je on, kako je preneseno na sajtu Vlade Hrvatske.

Fon der Lajenova je, čestitajući Hrvatskoj, rekla da će EU raditi na zaštiti šengenskog prostora, koji je uvijek pred izazovima, ali ga se ne smije uzeti zdravo za gotovo.

“Šengen je stvar predanosti i međusobnog povjerenja. U Šengenu se oslanjamo jedni na druge. A mi znamo da vama možemo vjerovati i osloniti se na vas”, rekla je ona.

Borjana Krišto, novoizabrana predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, čestitala je Hrvatskoj ulazak u Šengen i uvođenje evra, ističući da i građani BiH gaje identične aspiracije.

“Svi mi, zajedno sa svojim konstitutivnim narodima i ostalim građanima, takođe pripadamo krugu evropske porodice, te gajimo identične aspiracije i priželjkujemo istu integracijsku budućnost”, navela je Krišto u čestitki.

Plenković je rekao da je Hrvatska jedina zemlja koja je u Šengen i evrozonu ušla na isti dan.

Za građane BiH će ulazak Hrvatske u evro značiti lakše plaćanje prilikom posjeta toj zemlji, a s obzirom na to da je bh. marka direktno vezana za evropsku valutu, to će značiti i manje troškove za konverzije jer više neće morati koristiti kune, koje zauvijek odlaze u prošlost.

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno