Hoće li Stanivuković ponovo ponuditi nešto što će privući pažnju birača?

Predizborna kampanja praktično je pred vratima, a političke partije u Republici Srpskoj polako otkrivaju prve slogane i pripremaju strategije kojima će pokušati osvojiti povjerenje birača. Ipak, gotovo svaki izborni ciklus donese sličan utisak – mnogo obećanja, poznate poruke i malo istinskih noviteta.

Prve karte već su otkrivene. Ujedinjena Srpska u kampanju ulazi sa sloganom „Ujedinjena Srpska – dobra, prava, zdrava“, dok je Socijalistička partija Srpske Gorana Selaka predstavila slogan „Porodica, pravda, ponos“. Od SNSD-a se, prema dosadašnjoj političkoj praksi, očekuju poruke u kojima će dominirati Republika Srpska i nacionalne teme, što je već godinama prepoznatljiv dio njihovih izbornih kampanja.

Međutim, kada je riječ o samom konceptu kampanje, najveća pažnja javnosti usmjerena je ka gradonačelniku Banjaluke i predsjedniku PDP-a Drašku Stanivukoviću. U prethodnim izbornim ciklusima upravo je on najčešće uspijevao da privuče pažnju javnosti drugačijim pristupom političkom marketingu.

Od kampanje u kojoj su dominirali sportski dresovi, preko prepoznatljivih vizuelnih rješenja, do kampanje sa zavrnutim rukavima i poruke da iza njega govore djela, Stanivuković je gotovo svaki put uspio da nametne teme o kojima se govorilo i na društvenim mrežama i u medijima.

Upravo zbog toga mnogi smatraju da će ovogodišnja kampanja biti svojevrsni test kreativnosti i političkog marketinga. Hoće li Stanivuković ponovo ponuditi nešto što će privući pažnju birača ili će se odlučiti za drugačiji koncept, jedno je od pitanja koje već sada izaziva najveće interesovanje.

U eri društvenih mreža i kratkih političkih poruka, slogan više nije dovoljan. Birači očekuju autentičnost, prepoznatljivost i kampanju koja će ostaviti utisak. Zato će, osim političkih programa, upravo način na koji će kandidati voditi kampanju biti jedan od ključnih faktora u borbi za svaki glas.

Odgovor na pitanje ko će obilježiti ovogodišnju izbornu kampanju znaće se uskoro, ali jedno je sigurno – najveća očekivanja kada je riječ o marketinškom iskoraku, za sada, vezuju se upravo za Draška Stanivukovića.

Detektor otkriva do sada nepoznate detalje o dijelu imovine smijenjenog direktora “Sarajevo-gasa” i osobe od povjerenja Milorada Dodika, Nedeljka Eleka – od zajedničkih adresa s porodicom Dodik u Beogradu do stanova njegove bivše supruge u jednoj od tamošnjih najluksuznijih zgrada i apartmana na Zlatiboru.

Nedeljko Elek, nedavno smijenjeni zvaničnik SNSD-a, kupio je u julu 2020. godine dvije garaže na Novom Beogradu za oko 70.000 maraka. Njih su prodavali javni izvršitelji u elitnom kompleksu zgrada na Novom Beogradu izgrađenom nedaleko od Palate Srbije i obale Dunava prije nešto više od deceniju i po.

Samo mjesec dana prije Eleka, garažu na istoj etaži u istom kompleksu i na isti način kupila je i Ivana Dodik, supruga Igora Dodika i snaha lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, pokazuju javno dostupni podaci u Srbiji, prenosi Detektor

Susjednu garažu njenoj na istoj aukciji kupio je Đorđe Đurić, koga su ranije američke sankcije direktno povezale s porodicom Dodik.

Ulazi u ovom modernom nizu zgrada imaju portire, ali novinarke Detektora nisu mogle pronaći spisak stanara ili njihova imena na poštanskim sandučićima kada su zgrade posjetile u martu 2026. godine.

U ovom kompleksu Ivana i Đorđe i danas imaju garaže, ali i stanove.

Garaže koje je tu prije šest godina kupio Nedeljko Elek, nedavno smijenjeni direktor “Sarajevo-gasa”, predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra “Jahorina” te član SNSD-a, danas su u vlasništvu njegove bivše supruge Marije Elek. Na njoj se danas vodi cijeli niz luksuznih nekretnina u Beogradu i na Zlatiboru površine veće od 1.000 kvadratnih metara, pokazuju podaci koje je analizirao Detektor.

Prije nego što je smijenjen početkom jula, Elek je godinama uživao ogromno povjerenje Milorada Dodika, dugogodišnjeg predsjednika i premijera Republike Srpske. Eleku je povjereno upravljanje entitetskom plinskom kompanijom, planinom Jahorinom, košarkaškim klubovima te nizom drugih manjih funkcija.

Dok je “Jahorina” gomilala dugove, Elek je povećavao svoju imovinu. Detektor je u januaru otkrio da je Elek u centru Beograda kupio stan vrijedan milion maraka.

Tada je za Detektor rekao da je prodao drugi stan u Beogradu kako bi kupio onaj u centru, ali podaci iz beogradskog katastra pokazuju da se Elek također zadužio za pola miliona eura. Novinarke Detektora otkrile su da se na ulaznim vratima stana, koji se renovirao, kao kontakt nalazio broj telefona i ime Marije Elek.

Ona je novinarima tada potvrdila da više nije supruga Nedeljka Eleka, ali je odbila govoriti o ovom stanu.

Stan u centru Beograda

Stan od 150 kvadrata koji zauzima cijeli četvrti sprat zgrade nedaleko od Centralne banke Srbije u ulici Cara Lazara, paralelnom s Knez Mihajlovom u Beogradu, Elek je kupio 2025. godine.

Prema podacima geodetskog zavoda Srbije, čovjek od dugogodišnjeg povjerenja Milorada Dodika je na stan na četvrtom, ujedno i posljednjem spratu stavio hipoteku za kredit od pola miliona evra, odnosno više od 977.000 maraka, koji će otplaćivati 20 godina. To znači da je prosječna mjesečna rata veća od 4.000 maraka.

-Imam stan u Beogradu već 30 godina, pa sam jedan prodao, a digao kredit i kupio drugi- kazao je Elek u telefonskom razgovoru za Detektor.

Tada nije pristao na snimanje i razgovor uživo o kupovini stana, već je tražio pitanja u pisanoj formi.

Elek nije pristao na razgovor za ovaj članak.

Nekretnine na zajedničkoj adresi sa Dodikom

Prije nego što je Elek kupio garaže u kompleksu u ulici Trešnjinog cveta u Novom Beogradu, firma “Nedomex”, koju je godinama ranije osnovao njegov otac u Palama, već je imala upisane terete u ovim zgradama.

Prema dokumentu Komore izvršitelja Srbije iz 2022. godine za prodaju stana i dvije garaže u Trešnjinog cveta, “Nedomex” je nad jednom ili svim ovim nekretninama imao upisane terete.

Tako je 2017. godine upisana hipoteka od 650.000 evra za kredit koji je “Nedomex” uzeo od “Nove banke”. U julu 2020. godine upisana je promjena iz koje je vidljivo da je hipoteka 300.000 evra.

Ovi dokumenti ne preciziraju na koju nekretninu je upisan teret niti ko je u tom trenutku bio vlasnik nekretnine. Nedeljko formalno nije bio vlasnik “Nedomexa” u trenutku njihovog upisivanja.

I tokom njegovog vlasništva i kasnije, “Nedomex” je dobijao vrijedne tendere od vlasti.

Detektor nije mogao pronaći dodatne detalje o ovim nekretninama zbog ograničenog pristupa koji imaju beogradski sudovi. Prema javno dostupnim podacima, stan i dvije garaže na kojima je bio teret danas su u vlasništvu druge porodice.

Ovaj stan nalazi se u ulazu susjednom onome u kojem stanove imaju Ivana Dodik i Đorđe Đurić.

Slobodan Vasković je 2018. godine pisao da je Ivana Dodik, supruga Igora Dodika, kupila dva stana u ovoj zgradi, ali da jedan tada nije bio uknjižen. Detektor danas može potvrditi da je jedan stan u ovoj zgradi upisan na Đurića.

Oba stana – jedan na prvom, a drugi na četvrtom spratu u istom ulazu – imaju po 122 kvadrata.

Ranije američke sankcije iz juna 2024. godine opisivale su Đurića kao osobu od najvećeg povjerenja Igora Dodika.

Đurić je na listi sankcija završio zbog “materijalnog pomaganja, sponzorisanja ili pružanja finansijske, materijalne, tehnološke podrške ili sredstava ili usluga za podršku Igora”.

Sankcije, koje su ukinute nakon što je Donald Tramp postao američki predsjednik, objašnjavale su da Đurić služi kao nominalni vlasnik, ali da Igor u stvarnosti upravlja finansijskim odlukama mreže kompanija. Navode i primjer da su njih dvojica koristili račune u offshore bankama da prikriju učešće u mreži koju su kontrolisali, što je “vjerovatno omogućilo Igoru da prebacuje milione eura u inostranstvo”.

Igor Dodik nije odgovorio na upit putem SNSD-a.

Detektor nije uspio kontaktirati Đurića i Ivanu Dodik.

Stanovi i firme bivše supruge u Beogradu i na Zlatiboru

Prije šest godina Marija Elek u Srbiji je registrovala firmu “Papas Terasa”, pod kojom je vodila restoran na Novom Beogradu.

“Papas Terasa je mesto gde možete prezalogajiti nešto fino”, navodi se u članku koji donosi pregled lokala s najljepšim pogledom u Beogradu.

-Leti su tu predivne bašte koje su po nepisanom pravilu pune gostiju od otvaranja do zatvaranja. Uvek je tu mnogo ljudi koji neprekidno odlaze i dolaze-dodaje se.

Objekat površine od 810 metara kvadratnih u kojem je bio smješten restoran, u vlasništvu je Marije Elek.

Dok internet pretraga daje rezultate da je restoran zatvoren, registar kompanija pokazuje da je Elek, umjesto djelatnosti restorana, registrovala iznajmljivanje nekretnina.

Finansijski izvještaj pokazuje da je firma prošle godine poslovala u dobitku od približno 100.000 maraka, te da je imala dva zaposlena.

Nedaleko od bivšeg restorana, na 27. spratu nove staklene zgrade na Novom Beogradu smješten je četverosobni stan od 123 metra kvadratna koji posjeduje Marija Elek. Dostupni podaci ne otkrivaju kada ni za koliko je ova nekretnina kupljena, ali se nalazi u kompleksu gdje su stanovi završavani u godinama nakon 2020.

Prema zvaničnim podacima, prosječna cijena kvadrata stana u kompleksu West 65 bila je 2021. godine oko 3.500 evra. U njemu se ističe stakleni neboder koji danas dominira većim dijelom Novog Beograda.

Marija Elek u ovom kompleksu posjeduje i dvije garaže.

Registar nekretnina Srbije pokazuje da Marija Elek posjeduje i apartman od 93 kvadrata na Zlatiboru.

Marija Elek nije pristala zvanično razgovarati s novinarima Detektora.

Hacijenda na Jahorini

O Elekovoj imovini pisao je prije dvije i po godine i Nebojša Vukanović, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Kod Jahorine je snimio imanje, navodeći da je Elek napravio “skroman” kompleks površine veće od 10.000 kvadrata, okružen bedemima, kroz koji protiče potok.

U sučeljavanju koje je s Vukanovićem vodio prije dvije godine na ATV-u, Elek je problematizovao snimanje imanja, ali nije poricao da imanje pripada njegovoj porodici decenijama.

-Ja nikad nisam bio siromašan, ja ne mislim da je skromnost vrlina. Skromnost može biti vrlina kad sve ostalo potrošite- kazao je Elek.

Dodao je da su i njegov otac i djed radili te napravili kuću i kupili stan.

-Ja nekad sam živio lošije, nekad bolje, ali i đed i prađed, i otac i ja, svi smo se borili, radili. Šta, ja ne treba da imam kuću? Da pravim kuću u Istri, da vi budete zadovoljni, da nam sela budu pusta, da muslimani dođu u kuću?- rekao je Elek.

Javno dostupni podaci ne daju potvrdu o vlasništvu Eleka nad ovom nekretninom, a institucije Republike Srpske odbile su Detektoru dati zvanične podatke o vlasništvu.

Prema podacima zvaničnog registra nekretnina u Republici Srpskoj dostupnog online, Nedeljko Elek nema na Palama nekretninu u svom vlasništvu. Na adresi u centru Pala koja se u zvaničnim dokumentima u registru kompanija navodila kao prebivalište Nedeljka Eleka, Detektor nije mogao pronaći podatke o nekretninama u njegovom vlasništvu.

Bivše kompanije

Rođak Nedeljka Eleka, Milenko, s kojim je ranije vodio kompaniju “Nedomex”, u svom vlasništvu u Beogradu ima stan od 49 metara kvadratnih, na trećem spratu u naselju Novi Beograd, navodi se u oglasu za prodaju nekretnina iz aprila ove godine.

Kompaniju “Nedomex” krajem prošlog vijeka osnovao je otac Nedeljka Eleka, Milomir. Početkom 2000. godine dijeli je s Milenkom Elekom.

Nakon smrti Milomira, Nedeljko Elek je naslijedio osnivačka prava i kapital u “Nedomexu”. Njima je raspolagao do kraja 2012. godine, kada istupa iz kompanije i ovlašćuje Milidragu Čarkić.

-Prenosilac prenosi bez naknade svoja suosnivačka prava u svoj cijeli ugovoreni osnivački ulog od 320.976,50 KM na Čarkić Milidragu, navodi se u ugovoru o istupanju i prenosu suosnivačkih prava i udjela.

U periodu dok je Nedeljko bio na poziciji vlasnika, početkom 2012. godine, “Nedomex” je na stan Milenka Eleka upisao hipoteku na kredit u iznosu od 250.000 evra.

Kompanija “Nedomex” je u stečaju, a kao vlasnici su i dalje upisani Milenko Elek i Milidraga Čarkić. Protiv Milenka je prošle godine Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu podnijelo optužnicu kojom ga tereti za falsifikovanje ili uništenje službene isprave i povredu obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

On se tereti da je 2022. godine, kao odgovorno lice u kompaniji “Nedomex”, predao lažni finansijski izvještaj ove kompanije za 2020., te da je sakrio originalne poslovne knjige i isprave, koje je bio dužan čuvati.

Detektor nije uspio kontaktirati Milenka Eleka.

“Nedomexu” je 2018. godine pripojena firma “Megasun”, koju je 2008. osnovao Nedeljko Elek s dvoje suvlasnika. Prije pripajanja, u “Megasunu” je povećan kapital za skoro osam miliona maraka iz neraspoređene dobiti.

Detektor je ranije pisao da će izgradnju gasovoda vrijednog milijardu maraka voditi konzorcij predvođen kompanijom “Jokić-invest” iz Zvornika.

Ova kompanija posudila je 300.000 firmi “Megasun” u trenutku kada je jedan od vlasnika bio Nedeljko Elek.

Nedeljko Elek nije pristao na razgovor s novinarima Detektora. Na pitanje o imovini odgovorio je porukom “o bože”, uz smajlije.

Detektor

CIK je zaključio da je Dodik tvrdnjama o elektronskom namještanju izbora dezinformisao birače i prekršio Izborni zakon.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) kaznila je na današnjoj sjednici Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 4.000 KM nakon prijave Transparensi internešnela u BiH, i utvrdila da je predsjednik ove stranke Milorad Dodik širio lažne informacije o izbornim tehnologijama koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa.

TI BiH je 8. jula zatražio od CIK-a pokretanje postupka po službenoj dužnosti zbog Dodikovih izjava koje je 3. jula prenijela Radio-televizija Republike Srpske, u prilogu pod naslovom „Dodik: Stranci podvalili elektronski način glasanja, ali odnijećemo ozbiljnu pobjedu“. Dodik je, između ostalog, tvrdio da će tokom predstojećeg izbornog procesa biti pokušaja „izbornog inženjeringa i namještanja rezultata putem elektronskih sistema glasanja“.TI BiH je upozorio da se ove izjave mogu posmatrati u kontekstu člana 16.17a Izbornog zakona BiH, kojim je političkim subjektima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. Nadležna služba CIK-a je, nakon analize izjava i dostavljenih dokaza, predložila da se utvrdi kršenje Izbornog zakona i SNSD-u izrekne novčana kazna od 4.000 KM što su bez rasprave izglasali svi prisutni članovi CIK-a.

Na sjednici je rečeno da je u postupku utvrđeno da je Dodik iznio tvrdnje da su „stranci podvalili elektronski način glasanja“, da se „izbori namještaju putem elektronike“, kao i da postoji „međunarodna namjera da se utiče na izborni rezultat i oslabi određena politička opcija“. Utvrđeno je i da je Dodik 3. jula objavio sličan sadržaj na društvenim mrežama čime je prekršio član izbornog zakona koji zabranjuje širenje lažnih informacija.

Važno je naglasiti da tvrdnje o namještanju izbora putem „elektronskog načina glasanja“ nisu tačne jer BiH uvodi tehnologije za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova, a ne opremu za elektronsko glasanje, tako da će birači i dalje glasati na papirnim glasačkim listićima. Takođe, članom 5.23 Izbornog zakona jasno je propisano da će nakon prebrojavanja glasova putem izbornih tehnologija, birački odbori vršiti i ručno brojanje glasova koje je i do sada postojalo.

Tehnologije se uvode zbog dokazanih izbornih prevara

S obzirom na to da se u javnom prostoru već vodi sistemska kampanja širenja dezinformacija, potrebno je istaći da se izborne tehnologije uvode upravo zato da se spriječe masovne izborne prevare koje su proteklih godina dokazane kroz brojne sudske presude i postupke vođene od strane CIK-a.

Naime, sudskim presudama za izborne krađe u 2020. i 2022. godine kroz svjedočenja građana i materijalne dokaze utvrđeno je da su se masovno falsifikovali potpisi birača koji nisu izašli na izbore ali i umrlih lica koja nisu izbrisana iz biračkog spiska. Na taj način se falsifikovao izborni rezultat, a sve je kulminiralo masovnim prevarama na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj prošle godine kada su izbori poništeni na 136 biračkih mjesta.

Tada je grafološkim vještačenjem utvrđeno da je na pojedinim mjestima falsifikovano i preko 50 odsto potpisa birača koji nisu izašli. Isto tako ponovnim brojanjem glasova u Republici Srpskoj 2022. godine utvrđeno je da je samo na zapisnicima ukradeno nekoliko hiljada glasova a u proces grafoloških vještačenja tada se nije ni ulazilo.

Uvođenje izbornih tehnologija upravo bi trebalo da spriječi dva dominantna načina manipulacije rezultatima glasanja: prvi kroz krađu identiteta i dopisivanje glasova birača koji nisu izašli na izbore i drugi kroz prepravljanje zapisnika i manipulacije u brojanju glasova. Upravo bi biometrijska identifikacija trebalo da suzi mogućnost da jedna osoba glasa u ime druge, dok bi skeniranje glasačkih listića trebalo da smanji prostor za naknadno manipulisanje rezultatima ili uništavanje glasačkih listića.

Nema postupka protiv Minića zbog promocije Dodika na otvaranju javnih radova

S druge strane, CIK je odbio pokrenuti postupak protiv premijera Republike Srpske Save Minića zbog Dodikove promocije na javnom događaju početka izgradnje dodatne trake za spora vozila na dionici magistralnog puta Podromanija – Sumbulovac. Ovaj slučaj je takođe prijavio TI BIH jer izborni zakon zabranjuje promociju političkih subjekata na javnim događajima koje finansiraju institucije ili javna preduzeća.

CIK je utvrdio da samo prisustvo predsjednika SNSD-a na javnom događaju nije prekršaj, pogotovo jer predsjednik stranke, prema CIK-u, nije predstavljao navedeni projekat kao projekat iza kojeg stoji politički subjekat.

Ipak, Dodik je držao govor prisutnima o samom projektu, obećavao novi vrtić na Sokocu i uređenje prilaza spomen području “Novi Zejtinlik” te je podsjetio da je završena sportska dvorana. Suvišno je i spominjati da ovakva vrsta promocije javnim resursima i na događajima institucija nije omogućena predsjednicima drugih političkih subjekata i da je ovo postao obrazac ponašanja lidera SNSD-a na nizu događaja koje organizuje vlast u Republici Srpskoj.

(Transparentno) Foto: AP