Connect with us

Društvo

SIROMAŠTVO UZIMA DANAK Svaki drugi stanovnik BiH ne može priušti meso za obrok

– Svaki drugi stanovnik BiH nije u finansijskoj mogućnosti da bar tri puta sedmično sebi za obrok priušti meso ili ribu i to zbog sve viših cijena i plata koje ne prate trend rasta nekih od osnovnih životnih namirnica.

Pokazuje ovo prosta matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene mesa na tržištu, prosječnu platu u BiH, ali i sve ostale troškove i račune koje jedna porodica mora platiti na mjesečnom nivou.

Ako pretpostavimo da je jednoj četvoročlanoj porodici potrebno minimalno od 600 do 800 grama mesa za neki normalan ručak, te da se ova praksa ponavlja barem tri puta sedmično, mjesečni troškovi, samo po ovom osnovu, iznose od 120 pa do 200 maraka, u zavisnosti od kupljene gramaže, ali i vrste mesa koje se kupuje i priprema za neki od obroka.

To u prevodu znači da bi samo za kupovinu mesa bilo potrebno izdvojiti od devet pa do 15 odsto prosječne plate. Pošto između 60 i 70 odsto građana BiH prima platu koja se kreće do 1.370 maraka, može se zaključiti da svaki drugi građanin u BiH nije u prilici da konzumira meso u nekom normalnom obimu. Ovdje smo uzeli u obzir da ipak postoji jedan broj porodica u kojima je dvoje zaposleno, a što im sigurno obezbjeđuje određenu lagodnost prilikom kupovine.

Ovi podaci svrstavaju BiH rame uz rame sa, primjera radi, Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom koje su najlošije rangirane zemlje unutar Evropske unije. Prema podacima Eurostata, u ovoj uniji, koja je nekada bila sinonim za blagostanje, sve manje je građana koji mogu kupiti crveno meso ili ribu za obrok. Najgore stanje je u pomenutoj Slovačkoj, ali i Mađarskoj i Bugarskoj u kojima je čak svaki drugi stanovnik suočen s ovim egzistencijalnim problemom. Kada je u pitanju Njemačka, u ovoj zemlji je svaki treći stanovnik suočen sa mesnom restrikcijom, Hrvatskoj svaki peti, a Sloveniji – deveti. Ova analiza Eurostata pokazala je i da, sumarno gledajući, 9,5 odsto, odnosno svaki deseti građanin Evropske unije tokom prošle godine nije bio u finansijskoj mogućnosti da svoje obroke normalno obogaćuje mesom, odnosno neophodnim proteinima.

Najpovoljnija situacija je u Irskoj, a zatim slijede Kipar, Portugalija, Švedska i Luksemburg u kojima tek svaki dvadeseti građanin ima problema ove prirode zbog niskih primanja.

Da kupovina hrane, a pogotovo mesa, zbog visokih cijena zadaje sve veću glavobolju, pogotovo onim građanima u BiH sa nižim primanjima, smatra i predsjednica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja Nedjeljka Ilić, navodeći kako je to vidljivo na svakom koraku, a pogotovo ako se prilikom posjete nekom tržnom centru pogleda sadržaj potrošačke korpe, odnosno šta to ljudi najčešće kupuju i u kojim količinama.

– Bojim se da je situacija još gora, te da sigurno 60 ili 70 odsto ljudi, s obzirom na primanja koja imaju, nije u prilici da sebi par puta sedmično obezbijedi neki mesni obrok od, recimo, 250 grama. Možda mogu jednom sedmično. Obično se ta količina rasporedi na više članova porodice. Nema više ni onih nedjeljnih obilnih ručkova. Čak se i piletina, koja je nekada bila relativno jeftina i pristupačna, sve manje nađe na porodičnim trpezama. Standard građana je sve niži i to je sve vidljivije. Rijetki su oni koji kupuju meso na kilogram, pa ni ono “univerzalno” mljeveno, koje je nešto povoljnije – kaže za “Glas Srpske” Ilićeva dodajući da nije optimista ni kada je u pitanju budućnost, jer globalne okolnosti i inflacija, koja odbija da se preda, ne obećavaju ništa dobro ni u narednom periodu, prenosi Glas Srpske.

Stopa siromaštva

Da situacija unutar Evropske unije, ove nekada moćne zajednice, postaje sve gora, govori i podatak da u posljednjih nekoliko godina, pogotovo od izbijanja rata u Ukrajini, stopa siromaštva konstantno raste praveći još veće i dublje društvene podjele. Cijene hrane počele su prvo da rastu tokom pandemije virusa korona, a onda su se put neba vinule nakon eskalacije ukrajinskog sukoba i zapadnih sankcija Rusiji. Sposobnost da se priušti obrok sa mesom, piletinom ili ribom je, inače, među stavkama koje analitičari posmatraju na nivou domaćinstva da bi se izračunala stopa materijalne i socijalne uskraćenosti.

Related Topics:

Društvo

FOND SOLIDARNOSTI: Tri miliona KM za SANACIJU ŠTETA nastalih usljed poplava u Srpskoj

Fond solidarnosti Republike Srpske donio je odluku o izdvajanju tri miliona maraka, koja će biti usmjerena na sanaciju šteta nastalih usljed poplava u Republici Srpskoj.

Sredstva će biti doznačena gradovima i opštinama koje su pretrpjele najveće štete, među kojima su Prijedor, Banjaluka, Laktaši, Srbac, Gradiška, Kozarska Dubica i Kostajnica.

Ova mjera ima za cilj pružanje pomoći onima koji su najviše pogođeni elementarnim nepogodama, kako bi se ubrzao oporavak i obnova pogođenih područja.

Lokalne komisije u ovim opštinama i gradovima zadužene su za izradu popisa i procjene nastale štete, kako bi se pomoć usmjerila onima kojima je najpotrebnija.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

USKORO ĆE VASKRS! Ovo je tajna monaha sa Hilandara za savršeno OFARBANA JAJA!

Farbanje jaja na Hilandaru vrši se tradicionalnim metodama koje se prenose s generacije na generaciju. Ove metode nisu samo način da se jaja ukrase, već i izraz duboke vjere i poštovanja prema prazniku Vaskrsenja Hristovog.
Farbanje jaja na Hilandaru je mnogo više od običnog ukrašavanja to je ritual koji spaja vjeru, tradiciju i umjetnost. Prirodne boje i metode izrade uzoraka naglašavaju povezanost s prirodom i Božjim djelom, dok se kroz svakodnevnu praksu prenose vjekovni običaji i pobožnost.

Kako monasi sa Hilandara farbaju jaja za Vaskrs
Jaja koja se farbaju za Uskrs na Hilandaru pažljivo se biraju. Obično se koriste bijela zbog njihove sposobnosti da bolje prime boju. Jaja se prvo detaljno operu u mlakoj vodi kako bi se otklonile sve nečistoće i masnoća koja se nakuplja na ljusci.
Na Hilandaru se koriste prirodni sastojci za farbanje jaja. Najčešće se upotrebljavaju ljuske crnog luka za crvenu boju, cvekla za tamnocrvenu ili purpurnu boju, kurkuma za žutu boju i kopriva za zelenu boju. Biljni sastojci se kuvaju u vodi kako bi se dobio koncentrat boje, piše Žena Blic.
Za crvenu boju
Ljuske crnog luka se stavljaju u veliki lonac sa vodom. Kuvate dok voda ne postane tamnocrvena.

Za žutu boju
Kurkuma se dodaje u ključalu vodu.

Za purpurnu boju
Cvekla se isjecka i kuva dok voda ne postane purpurnocrvena.

Šaranje jaja voskomFOTO: MILIN KUVAR/YOUTUBE/SCREENSHOT
Za zelenu boju

Kopriva se kuva dok voda ne postane zelenkasta.

Jaja se pažljivo stavljaju u tople, ali ne i u ključale boje. Ostavite jaja da se u boji kuvaju najmanje 15-20 minuta, dok ne postignu željenu nijansu. Proces farbanja može da traje i duže, zavisno od toga koji intenzitet boje želite. Nakon što jaja dobiju željenu nijansu, pažljivo ih izvadite iz boje i stavite na papirnate ubruse da se osuše.

Ofarbana uskršnja jaja premažite komadićem slanine ili krpicom namočenom u ulje kako bi dobila lijep sjaj.

Na Hilandaru se, uz farbanje, koriste i listići biljaka i cvjetovi za pravljenje uzoraka. Listići se pažljivo obmotaju oko jaja i pričvršćuju se gazom ili pantljikom prije nego što se jaja stave u boju. Tako biljke stvaraju lijepe prirodne uzorke na jajima.

Vosak se nanosi na jaja prije bojenja pomoću tankih četkica ili igala kako bi se stvorili različiti geometrijski ili religiozni motivi. Nakon bojenja, vosak se otopi toplom vodom, otkrivajući bele uzorke na obojenim jajima.

Na Hilandaru se farbanje jaja obavlja sa velikom poštovanjem i duhovnom predanošću. Pored estetske ljepote, ova tradicija ima duboko duhovno značenje i obilježava Vaskrsenje Hristovo, simbolizujući novi život i obnovu.

Nakon farbanja, jaja se blagosiljaju i koriste tokom Uskršnjeg bogosluženja. Prvo crveno jaje se tradicionalno čuva iznad ikone do naredne godine kako bi štitilo dom i donosilo sreću i blagostanje.

Nastavi čitati

Aktuelno