Connect with us

Društvo

SIROMAŠTVO UZIMA DANAK Svaki drugi stanovnik BiH ne može priušti meso za obrok

– Svaki drugi stanovnik BiH nije u finansijskoj mogućnosti da bar tri puta sedmično sebi za obrok priušti meso ili ribu i to zbog sve viših cijena i plata koje ne prate trend rasta nekih od osnovnih životnih namirnica.

Pokazuje ovo prosta matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene mesa na tržištu, prosječnu platu u BiH, ali i sve ostale troškove i račune koje jedna porodica mora platiti na mjesečnom nivou.

Ako pretpostavimo da je jednoj četvoročlanoj porodici potrebno minimalno od 600 do 800 grama mesa za neki normalan ručak, te da se ova praksa ponavlja barem tri puta sedmično, mjesečni troškovi, samo po ovom osnovu, iznose od 120 pa do 200 maraka, u zavisnosti od kupljene gramaže, ali i vrste mesa koje se kupuje i priprema za neki od obroka.

To u prevodu znači da bi samo za kupovinu mesa bilo potrebno izdvojiti od devet pa do 15 odsto prosječne plate. Pošto između 60 i 70 odsto građana BiH prima platu koja se kreće do 1.370 maraka, može se zaključiti da svaki drugi građanin u BiH nije u prilici da konzumira meso u nekom normalnom obimu. Ovdje smo uzeli u obzir da ipak postoji jedan broj porodica u kojima je dvoje zaposleno, a što im sigurno obezbjeđuje određenu lagodnost prilikom kupovine.

Ovi podaci svrstavaju BiH rame uz rame sa, primjera radi, Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom koje su najlošije rangirane zemlje unutar Evropske unije. Prema podacima Eurostata, u ovoj uniji, koja je nekada bila sinonim za blagostanje, sve manje je građana koji mogu kupiti crveno meso ili ribu za obrok. Najgore stanje je u pomenutoj Slovačkoj, ali i Mađarskoj i Bugarskoj u kojima je čak svaki drugi stanovnik suočen s ovim egzistencijalnim problemom. Kada je u pitanju Njemačka, u ovoj zemlji je svaki treći stanovnik suočen sa mesnom restrikcijom, Hrvatskoj svaki peti, a Sloveniji – deveti. Ova analiza Eurostata pokazala je i da, sumarno gledajući, 9,5 odsto, odnosno svaki deseti građanin Evropske unije tokom prošle godine nije bio u finansijskoj mogućnosti da svoje obroke normalno obogaćuje mesom, odnosno neophodnim proteinima.

Najpovoljnija situacija je u Irskoj, a zatim slijede Kipar, Portugalija, Švedska i Luksemburg u kojima tek svaki dvadeseti građanin ima problema ove prirode zbog niskih primanja.

Da kupovina hrane, a pogotovo mesa, zbog visokih cijena zadaje sve veću glavobolju, pogotovo onim građanima u BiH sa nižim primanjima, smatra i predsjednica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja Nedjeljka Ilić, navodeći kako je to vidljivo na svakom koraku, a pogotovo ako se prilikom posjete nekom tržnom centru pogleda sadržaj potrošačke korpe, odnosno šta to ljudi najčešće kupuju i u kojim količinama.

– Bojim se da je situacija još gora, te da sigurno 60 ili 70 odsto ljudi, s obzirom na primanja koja imaju, nije u prilici da sebi par puta sedmično obezbijedi neki mesni obrok od, recimo, 250 grama. Možda mogu jednom sedmično. Obično se ta količina rasporedi na više članova porodice. Nema više ni onih nedjeljnih obilnih ručkova. Čak se i piletina, koja je nekada bila relativno jeftina i pristupačna, sve manje nađe na porodičnim trpezama. Standard građana je sve niži i to je sve vidljivije. Rijetki su oni koji kupuju meso na kilogram, pa ni ono “univerzalno” mljeveno, koje je nešto povoljnije – kaže za “Glas Srpske” Ilićeva dodajući da nije optimista ni kada je u pitanju budućnost, jer globalne okolnosti i inflacija, koja odbija da se preda, ne obećavaju ništa dobro ni u narednom periodu, prenosi Glas Srpske.

Stopa siromaštva

Da situacija unutar Evropske unije, ove nekada moćne zajednice, postaje sve gora, govori i podatak da u posljednjih nekoliko godina, pogotovo od izbijanja rata u Ukrajini, stopa siromaštva konstantno raste praveći još veće i dublje društvene podjele. Cijene hrane počele su prvo da rastu tokom pandemije virusa korona, a onda su se put neba vinule nakon eskalacije ukrajinskog sukoba i zapadnih sankcija Rusiji. Sposobnost da se priušti obrok sa mesom, piletinom ili ribom je, inače, među stavkama koje analitičari posmatraju na nivou domaćinstva da bi se izračunala stopa materijalne i socijalne uskraćenosti.

Related Topics:

Društvo

ĐOKIĆ DAO NOVU SAGLASNOST Vlada ima nove kineske partnere za vjetroelektranu u Trebinju

Vlada Republike Srpske raskinula je ugovor sa kineskom kompanijom “Zhongbo Group” iz Pekinga, kao i sa singapurskim “China Power PTE. LTD” sa kojima je ranije ove godine dogovarala koncesiju za gradnju i korištenje vjetroelektrane “Trebinje” procijenjene vrijednosti od preko milijardu i po maraka.

Umjesto njih, sada je data saglasnost i ovlašten je ministar energetike i rudarstva Petar Đokić da potpiše sporazum sa novim partnerima, kineskom kompanijom “Zhongji Construction” iz Pekinga i “Zodic Energy PTE. LTD” iz Singapura.

Кompanije “Zhongbo Group” iz Pekinga i “China Power PTE. LTD” iz Singapura obavijestile su Vladu RS 23. septembra 2025. godine pismom da prekidaju dalja istraživanja i razvoj projekata vjetroenergije i solarne energije na lokacijama u Republici Srpskoj.

“Кao razlog za prekid istraživanja navode se organizacioni problemi unutar kompanija i promjena politike investiranja. Takođe, Vlada je stavila van snage i odluku o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesije putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korišćenje vjetroelektrane „Trebinje“, na području grada Trebinje“, rekli su nam iz Vlade RS.

CAPITAL je u junu ove godine objavio da Vlada Republike Srpske planira da kroz pregovarački postupak i bez javnog nadmetanja kineskoj kompaniji „China Power PTE“ dodijeli koncesiju za gradnju i korištenje vjetroelektrane „Trebinje“.

Radi se o mega projektu instalisane snage od 537,5 megavata, sa godišnjom proizvodnjom procijenjenjom na 1.270 gigavat časova, što je oko deset odsto ukupne potrošnje struje u BiH. Koncesija je trebala obuhvatiti period od 30 godina.

Novi partneri “Zhongji Construction” iz Pekinga zainteresovani su takođe za obnovljive izvore energije, a planiraju da ih realizuju preko svoje kompanije u Singapuru, koja je osnovana u martu ove godine i čiji je zadatak da “pokriva” inostrane projekte.

“Republika Srpska ima značajan neiskorišćeni vjetropotencijal i energiju sunca, kao i obavezu da poveća učešća energije iz obnovljivih izvora. Prema izvršenim istraživanjima, na području istočne Hercegovine postoje veoma dobri uslovi za izgradnju vjetroelektrana, ali i solarnih elektrana. Kao prvi projekat koji kompanija predlaže je izgradnja vjetroelektrane, instalisane snage oko 500 MW na području Trebinje “, rekli su u Vladi RS.

Nastavi čitati

Društvo

Godinu dana od poplava u JABLANICI, KONJICU I FOJNICI

Bosna i Hercegovina danas se sjeća stradalih u katastrofalni poplavama koje su prije godinu dana pogodile Jablanicu, Konjic i dijelove srednje Bosne, odnijele ljudske živote i ostavile hiljade porodica bez krova nad glavom.

Padavine su pokrenule klizišta na obližnjem kamenoomu u Donjoj Jablanici, što je čitava naselja ostavilo odsečenim od sveta rušeći putnu i železničku infrastrukturu.

Tokom noći s 3. na 4. oktobra prošle godine u poplavama i klizištima u Bosni i Hercegovini poginulo je 27 osoba.

U Jablanici je život izgubilo 19 ljudi, Konjicu pet, dok su u Fojnici smtno stradale tri osobe.

Na mestima stradanja danas će biti održane komemoracije i polaganje cveća. Preživeli, članovi porodica žrtava i predstavnici vlasti zajedno će se prisetiti najtežih trenutaka, ali i pokazati da solidarnost nije nestala ni nakon što su se kamere ugasile.

Mnogi meštani i dalje žive u privremenim objektima, čekajući obnovu i sistemska rešenja. Podsećaju da tragedija ne sme biti zaboravljena, jer osim bolnih sećanja nosi i pouke o neophodnosti boljeg sistema zaštite i brže reakcije institucija.

“Ovo nije samo sećanje na prošlost, nego i upozorenje za budućnost. Klimatske promene donose sve češće i razornije nepogode, a naš odgovor mora biti organizovaniji i jači”, poručuju stručnjaci, prenosi portal Vijesti.

Nastavi čitati

Uncategorized

CENTRALNA BANKA: Bazna inflacija u proteklih osam mjeseci 4,31 odsto

Centralna banka BiH procijenila je godišnju baznu inflaciju za proteklih osam mjeseci u sektoru usluga na 4,31 odsto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u ovom sektoru procijenjen na 4,83 odsto.

Iz Banke su naveli da su u julu inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru, i ostalim cjenovnim odjeljcima koji ulaze u proračun bazne inflacije.

Iz Banke su dodali da procjena bazne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od procjene iz junskog kruga brzih procjena bazne inflacije.

Nastavi čitati

Aktuelno