Connect with us

Društvo

OVO JE STVARNA EKONOMSKA SLIKA! “Najveći pokazatelj siromaštva je kad PREKO POLOVINE PRIMANJA TROŠIMO NA HRANU”

I dok cijene galopiraju, plate i penzije jedva da kaskaju, a građani, većinu onog što zarade, troše upravo na hranu. Da li su mjere nadležnih korak ka rješavanju, sada već hroničnog problema u našoj zemlji, ili kap u moru?

Većinu onoga što zarade, potroše na hranu – To je svakodnevica građana naše zemlje.

Prema podacima Agencije za statistiku, cijene pojedinih namirnica su se u posljednjih pet godina udvostručile. Kada je riječ o cijenama osnovnih životnih namirnica, brašno i ulje sada plaćamo 30ak odsto skuplje nego 2019. godine. Mlijeko je u prosjeku 40% skuplje, a cijene mesa, u zavisnosti od vrste, od 2019. Godine su porasle od 4 do 7 maraka. Situacija je nešto drugačija sa povrćem i voćem.

“Čemu nije sezona znači da su cijene visoke, grožđe je sad 12 maraka, a u sezoni bude 3 marke”, kaže Zorica Gavrić, prodavac na pijaci.

Mnoge stvari predviđene potrošačkom korpom, poput rekreacije, kulture i putovanja, za mnoge su samo pusti san.

“To je najveći pokazatelj siromaštva kad preko polovice primanja trošimo na hranu, a na zapadu se troši 20% na hranu. Vlastite proizvodnje nemamo, tuđu nismo platili, ako se zaustavi uvoz, mi smo objektivno gladan narod”, smatra ekonomista Aleksa Milojević.

Nedostatak domaće proizvodnje i trgovačke marže samo su neki od razloga koji su kumovali trenutnom stanju, a mjere nadležnih su tek vrh ledenog brijega.

“Od kontrolisanih 15 nadozora se pokazalo da je čak njih 12 kršilo uredbu zbog stimulativne kaznene politike, jer u tom periodu dok ne primjenjuju, dok dođe inspekcija oni su više zaradili. Gledajući ove podatke to se naprosto nije osjetilo u stvarnom životu”, navodi Božana Radomir iz saveza sindikata Republike Srpske.

Podaci ombudsmana za zaštitu potrošača pokazuju da, dok je na globalnom nivou hrana skuplja za 20%, u Bosni i Hercegovini taj postotak varira od 00 do čak 400 odsto. Računica možda jeste jasna, ali od nje boli glava.

(BHRT) Foto: Mondo/Samir Cacan

Društvo

JAVNA TAJNA NA JAHORINI! Pritisak velikog kriminala na malog čovjeka

Javna je tajna da se na dijelu Jahorine, koji je obuhvaćen spornim Regulacionim planom, odavno zida, gradi, betonira bez ikakvog plana i reda pa je očito taj Regulacioni plan bio prilika da se sve to legalizuje.

Opština Trnovo u julu prošle godine, uprkos brojnim pritužbama od strane vlasnika malih objekata na Jahorini, usvojila je Regulacioni plan za područje Jahorine. Krajem februara ove godine Ustavni sud Republike Srpske tu odluku proglasio je neustavnom uz ocjenu da nije u saglasnosti sa Ustavnom Republike Srpske i Zakonom o uređenju prostora i građenja. Na nezakonitosti Regulacionog plana upozpravali su i građani koji žive na području koje je obuhvatio sporni Regulacioni plan ali opštinari su se stavili na stanu krupnog kapitala.

,,Oko naših kuća planirane su zgrade. Nisu ostavili čak ni onaj minimalni prostor koji, po svim pravilima, mora biti oko objekta.Oni su izmeđi naših kuća ,,uglavljivali” zgrade od 5-6 sprarova i u potpunosti su nas planirali zagraditi, betonirati 20 hektara planine ”, kaže Jasmina Matić koja živi u jahorinskom  naselju Obućina bare.

Javna je tajna da se na dijelu Jahorine, koji je obuhvaćen spornim Regulacionim planom, odavno zida, gradi, betonira bez ikakvog plana i reda pa je očito taj Regulacioni plan bio prilika da se sve to legalizuje. Ko može graditi na planini bez papira, pa tražiti od lokalne zajednice da to legalizuje? Samo onaj ko ima pare i moć. Vlasnici krupnog kapitala povezani sa političarima.

,,Krupni kapital povezan sa politikom nama, malim ljudima nije blizak”, kaže Jasnina Matić i dodaje da su se oni borili za svoja prava sredstvoma koja im zakon dozvoljava.

,,Mi jedino tako možemo da se borimo, nikako silom kao neki”, poručuje Matić.

Moćnici silom još nisu krenuli, ali novcem da, jer po njima sve i svako može da se kupi.

Savo Bojanoivić advokat vlasnika malih objekata na Jahorini kaže da su mu nudilo novac da bi odustao od zastupanja svojih klijenata.

,, Zvali su, naravno nisu se predstavljali, i nudili da će platiti više samo da odustanem. Nisam pristao. Dolazili su čak i neki moji poznanici da mi prenesu poruke da bi neki navodno investitori htjeli samnom da popričaju, i to sam odbio”, tvrdi Bojanović.

U trci za kvadratima, novim apartmanima, kaficima i restoranima niko ne vodi računa o infrastrukturi,a to je  gotovo sve iz vremena Olimpijade kada je na Jahorini bilo znatno, znatno manje objekata.

Kanalizacija sa planine uliva se direktno u Paljnsku Miljacku, vode je svaki dan sve manje a sa jahorinskih izvora vodom se napaja Istočno sarajevo i dio Sarajeva.

Ekonomski analitičar Slaviša Raković kaže da je obaveza lokalnih zajednica i Vlade Republike Srpske da se brinu o infrastrukturi na planini ali je očito da oni to ne rade.

,,To su izuzetno skupe investicije a ne donose nikavu dobit. Bar ne kratkorično, ali dugoročno će se tek vidjeti koliko je infeastruktura značajna i za one koji grade ali i za sve koji  žive ovdje,’’, ističe Raković o upozorava da je, u trci za kvadratima i brzom zaradom, infrastruktura zapostavljena što će imati nesagledive posledice.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša i hladnije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima, koji ponegd‌je mogu biti praćeni i grmljavinom, a maksimalna temperatura biće do 18 stepeni Celzijusovih.

U jutarnjim časovima pretežno oblačno uz jutarnju kišu, koja će jače padati na zapadu i jugu, a sredinom dana će se premještati ka sjeveru i istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od sedam do 12, u višim predjelima od četiri, a dnevna od osam do 18 stepeni Celzijusovih.
U večernjim časovima na jugu i zapadu suvo uz postepeno razvedravanje, a u ostalim predjelima oblačno uz slabu kišu.

Duvaće slab vjetar na jugu i jugozapadu zemlje južni i jugozapadni, a ostalim područjima sjeverni i sjeverozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

OPASNA ZARAZA ŠIRI SE EVROPOM! Mljekari iz Srpske zabrinuti, traže spuštanje rampe

Da bi izbjegli sudbinu domaćih uzgajivača svinja kojima je afrička kuga desetkovala proizvodnju, mljekari iz Republike Srpske traže od nadležnih u BiH da hitno spuste rampu za uvoz živih životinja, jer se, kako tvrde, opasna zaraza papkara, slinavka i šap veoma brzo širi Evropom.

Bolest se sredinom januara prvo pojavila u Njemačkoj, a potvrda o zarazi stigla je iz Mađarske. Riječ je o jednoj od najzaraznijih bolesti koje pogađaju goveda, svinje, ovce, koze i bivole, kao i divlje papkare širom svijeta.

Iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske u petak su tvrdili da je bolest stigla i u Rumuniju te u susjednu Hrvatsku, apelujući na sve nadležne institucije da hitno reaguju i preduzmu zaštitne mjere i zaštite domaću proizvodnju hrane i uopšte stočarstvo.
– Uvoz živih životinja mora biti zabranjen odmah. Ne želimo sudbinu koju su prošli svinjari. Predlažemo i hitnu organizaciju sastanka o ovom pitanju sa nadležnim institucijama početkom naredne sedmice – navedeno je u saopštenju Udruženja mljekara.

Naglašavaju da su goveda posebno podložna ovoj zaraznoj bolesti te da smrtnost često prelazi i 90 odsto, zbog čega nema mjesta čekanju i otezanju sa mjerama koje treba da očuvaju domaću proizvodnju hrane.

Prvi čovjek udruženja Milorad Arsenić kaže da su farmeri veoma uznemireni, naročito oni u mjestima koja graniče sa Hrvatskom.
Linker
– Iz Hrvatske još nije stigla zvanična potvrda o pojavi zaraze, ali prema nezvaničnim tvrdnjama tamošnjih kolega, bolest je nažalost već stigla. Farmeri u pograničnom području naročito strahuju od trgovine na divlje, jer su bolesti životinja i ranije u BiH ulazile tokovima nekontrolisanog uvoza. Pozivamo i Graničnu policiju na oprez – rekao je Arsenić za “Glas”.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS odmah su odreagovali na apel i za ponedjeljak zakazali sastanak farmera i veterinarskih službi, a pomoćnik ministra za veterinarstvo Negoslav Lukić uvjerava da prate epizootiološke izvještaje iz zemalja okruženja.

– Apelujemo na farmere i druge zainteresovane strane da podignu biosigurnosne mjere na najviši nivo, da bi bio minimiziran rizik od širenja bolesti. Preporuke za sprečavanje infekcije uključuju jačanje kontrola na ulazu u farme, redovno i temeljno čišćenje i dezinfekciju objekata, kao i uvođenje stroge kontrole nad zdravstvenim stanjem životinja. Odgovorno postupanje, kao i rano otkrivanje i prijavljivanje bolesti, od presudne je važnosti za sprečavanje širenja bolesti i zaštitu zdravlja životinja u Srpskoj i šire – kazao je Lukić.

BiH je radi sprečavanja unosa slinavke i šapa početkom sedmice zabranila uvoz domaćih i divljih papkara, sjemena i jajnih ćelija od papkara te stočne hrane porijeklom od papkara iz Mađarske, a direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Saša Bošković navodi da i ova institucija pažljivo prati situaciju te da će djelovati u skladu sa zvaničnim informacijama.
– Smatram da domaći mljekari ne vladaju relevantnim informacijama, priča o pojavi bolesti u Hrvatskoj za sada je u domenu rekla-kazala. Čim smo dobili informacije o pojavi bolesti u Mađarskoj i zabrani uvoza, koja je odranije na snazi i za dijelove Njemačke reagovali smo istog momenta. Što se tiče Hrvatske i Rumunije za te zemlje ne postoje zvanične informacije. Kancelarija prva u BiH dobija informacije od Evropske komisije i zemalja u kojima se zabilježi pojava bilo kakve vrste bolesti, a ne samo zaraza i djelujemo odmah – naglašava Bošković.

Prenos bolesti

Negoslav Lukić kaže da Ministarstvo poljoprivrede izdvaja značajna sredstva za sprovođenje aktivnog i pasivnog nadzora na slinavku i šap kod goveda, ovaca i drugih ugroženih vrsta te da Veterinarski institut RS “Dr Vaso Butozan” raspolaže akreditovanom i dobro opremljenom laboratorijom koja je sposobna da izvrši dijagnostiku bolesti, čime se omogućuje brza i precizna identifikacija.

– Ukoliko primijetite bilo kakve simptome koji ukazuju na infekciju slinavke i šapa, kao što su otečeni jezik, slinjenje, pojava lezija na koži, gubitak apetita ili visoka temperatura, odmah se obratite nadležnim veterinarima – poručio je Lukić farmerima.

Nastavi čitati

Aktuelno