Politika
Šmit nema ništa sa DANOM REPUBLIKE
Republika Srpska je vječna, a 9. januar – Dan Republike slaviće se još veličanstvenije bez obzira na to da li će se to ili ne svidjeti Kristijanu Šmitu i zapadnim ambasadorima.
Stav je ovo zvaničnika Srpske i aktera na političkoj sceni nakon njegove izjave da je na organima za sprovođenje zakona, Tužilaštvu BiH i policiji, da preduzmu odgovarajuće zakonom propisane korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara.
Komentarišući Šmitovu izjavu da je proslava 9. januara “jasan i direktan propust u sprovođenju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluka visokog predstavnika”, te da to, navodno, predstavlja krivično djelo, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kaže kako je apsurd da Šmit prijeti zbog neizvršenja odluka Ustavnog suda, a upravo je taj isti Ustavni sud još 2006. potvrdio da neko da bi bio visoki predstavnik mora proći proceduru imenovanja u Savjetu bezbjednosti UN.
– Kako se srozala ova država do samog dna, to je zastrašujuće. Šmit je evidentno najveća prepreka na evropskom putu BiH, ali i uvođenju reda u državi koja je u totalnom neredu – poručila je Cvijanovićeva.
Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić kaže da se Dan Republike proslavlja kao odraz želje i volje naroda Srpske i niko ne može ukinuti jedan od najznačajnijih datuma u njenoj istoriji, a sve je zasnovano na pravnim aktima. Smatra i da nepriznati visoki predstavnik na ovaj način pokušava samo da podigne temperaturu i unese nove nemire u BiH, iz samo njemu znanih razloga.
– Šmit pokušava da bezbjednosnu situaciju dovede na ivicu usijanja. On je odgovoran za sve eventualne sukobe i probleme jer ih on izaziva. Jedini koji bi se mogao i koji bi trebalo da se prepadne krivične odgovornosti za svaki problem koji se desi jeste lažni visoki predstavnik – naglasio je Stevandić.
Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Nenad Nešić izjavio je da će 9. januara ići u Banjaluku na proslavu Dana Republike, a Šmitu je poručio da ide kući.
– Proslavićemo veličanstveno ovaj datum, a mišljenje Šmita me ne zanima – rekao je Nešić.
On je izrazio uvjerenje da BiH može opstati na principima zakona, pravičnosti i pravde, a ne na principima nametanja zakona od gubernatora Šmita, koji je kolonijalni upravnik.
– Ne želim da u 21. vijeku budem rob nikome, pa ni njemačkom namjesniku Šmitu – poručio je Nešić.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Milorad Kojić kaže da Šmit nema pravo da komentariše Dan Republike – 9. januar, a kamoli da prijeti.
– On se postavlja u ulogu policajca, tužioca, sudije i svima nama bi da presudi i da zabrani da obilježavamo 9. januar, koji će biti na veličanstven način obilježen ove godine – rekao je Kojić poručujući mu da svoje frustracije liječi na nekom drugom.
Ocijenio je da Šmita vjerovatno boli što Srbi imaju dvije države, te istakao da su Srbi složni i odlučni da očuvaju svoje ime i prezime.
Kojićeva partijska koleginica u Predstavničkom domu Sanja Vulić navodi da Šmit sve više pokazuje svoje pravo lice i da je više nego očigledno da mu je omiljena knjiga “Majn kampf” Adolfa Hitlera, a da svoje sulude ideje crpi iz učenja najvećeg nacističkog ideologa Alfreda Rozenberga.
– Pitam se da li je lažni visoki predstavnik za Srbe pripremio i bijele trake oko ruke da nam stavi, a da našeg predsjednika posredstvom nelegitimnog Suda BiH prinese kao žrtvu svojim političkim mentorima iz Sarajeva – upitala je Vulićeva.
Slično mišljenje dijeli i poslanik u Predstavničkom domu Miroslav Vujičić, poručujući da Šmit svojim nemuštim izjavama i tumačenjima zakona koje je usvojila NSRS nikada neće zabraniti Srbima da obilježavaju 9. januar – Dan Republike.
Šta je rekao
Kristijan Šmit je juče upozorio da je proslava praznika 9. januara kao Dana Republike Srpske jasan i direktan propust u sprovođenju konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i odluka visokog predstavnika od 1. jula 2023. Upozorio je i da nepoštovanje odluka Ustavnog suda predstavlja krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH.
Politika
EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći
Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.
Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.
– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.
Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.
Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.
Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.
Politika
NEŠKOVIĆ: CIK bira “pogrešna mjesta” za kontrolu – pravo rješenje je ponavljanje izbora
Potpredsjednik SDS-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH, Želimir Nešković, kritikovao je Centralnu izbornu komisiju BiH zbog izbora biračkih mjesta koja će biti predmet kontrole u Doboju, tvrdeći da među njima nedostaju ona „najproblematičnija“.
Nešković ističe da je analiza SDS-a jasno pokazala koja su biračka mjesta najsumnjivija, te da istu analizu posjeduje i CIK, ali da uprkos tome većina tih lokacija nije uvrštena u plan kontrole.
„Od 14 biračkih mjesta na kojima je Siniša Karan imao nerealan broj glasova – između 85 i 98 odsto – CIK kontroliše samo dva. Zašto se ne kontroliše preostalih 12? Takođe, među 26 mjesta na kojima je Karan osvojio između 70 i 85 odsto glasova, kontroliše se samo šest“, kaže Nešković, dodajući da se ne provjeravaju ni mjesta na kojima je, prema tvrdnjama SDS-a, posmatračima te stranke bilo onemogućeno da prate brojanje.
Kao primjer navodi i dva biračka mjesta u dobojskoj Gimnaziji:
„Kontroliše se mjesto gdje je omjer bio 67,86% – 30,95%, dok se mjesto na kojem je Karan imao 78,69% – 20,08% uopšte ne kontroliše. Kojom logikom je CIK birao mjesta za provjeru?“, pita Nešković.
On naglašava da je neophodno provjeriti i spiskove birača, uz grafološko vještačenje, jer, kako tvrdi, postoje indicije da se glasalo u ime osoba koje nisu izašle na izbore.
„Najveća i najnerealnija biračka mjesta po izlaznosti u Doboju uopšte nisu obuhvaćena kontrolom. Zašto ih je CIK izostavio?“, dodaje on.
„Jedino rješenje – ponavljanje izbora“
Nešković tvrdi da je kontrola samo prvi korak, ali da istinska pravda može biti postignuta jedino ponavljanjem izbora u Doboju, Laktašima, Zvorniku i Bratuncu.
„Ponavljanje izbora je jedina potpuno ispravna odluka. Samo tako možemo imati poštene izbore i zaštititi volju birača“, ističe potpredsjednik SDS-a.
Poziv za nove izborne tehnologije
On ponavlja da je za izbore 2026. godine neophodno uvesti skenere otiska prsta i skenere glasačkih listića.
„Da smo sada imali te tehnologije, bila bi sačuvana evidentna pobjeda profesora Branka Blanuše. Upravo zato se, prema našim saznanjima, SNSD-ov režim grčevito bori da spriječi njihovu nabavku“, kaže Nešković.
„Krađa na izborima rađa svaku drugu krađu“
Nešković zaključuje da su pošteni izbori temelj zdravog društva.
„Onaj ko osvoji funkciju krađom, krašće i kada je obavlja. To gledamo godinama. Vrijeme je za potpuni reset“, poručio je on.
Politika
U najavi POVEĆANJE PLATE prosvjetnim radnicima! Evo i koliko
Vlada Republike Srpske donijela je više odluka iz oblasti prosvjete, privrede i saobraćaja. Najavljeno je povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi, usvojene su uredbe o podsticajima za mala i srednja preduzeća, a Vlada je preuzela završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma. Ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović, nakon sjednice Vlade, najavio je povećanje plata za zaposlene u obrazovanju i kulturi u Republici Srpskoj, čime će plata radnika sa visokom stručnom spremom sa trenutnih oko 1.850 skočiti na 1.915 KM.
“Povećanje plata će dobiti svi nastavnici sa visokom stručnom spremom, stručni saradnici, pomoćnici direktora, bibliotekari, računovođe, voditelji produženog boravka. Povećanje će dobiti svi u osnovnim školama, srednjim školama, đačkim domovima, kao i svi u oblasti kulture”, rekao je Golubović.
Vlada Republike Srpske utvrdila uredbe koje se odnose na postupak dodjele podsticaja za poboljšanje konkurentnosti i promocije malih i srednjih preduzeća, kao i za uspostavljanje i jačanje preduzetničke infrastrkture, rekao je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović
“Vrlo je bitno da u ovom slučaju već početkom godine imamo Odluku o planu utroška sredstava, tako da ćemo se mi potruditi da već početkom godine raspišemo javni poziv za ova tri podsticaja, ali to se odnosi na podsticaje za direktna ulaganja, dok je podsticaj za povećanje plata već zakonom definisan”, kaže Mitrović.
Završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma preuzeće Vlada, rekao je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.
“Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” na današnjoj sjednici Vlade dobilo je nalog da završi taj posao. Dobili su zaduženje da zajedno sa gradom, predstavnicima projektanata i izvođača utvrde šta je do sada urađeno i da potpišu ugovor za završetak radova, sa ciljem da se most završi i preda građanima Banjaluke”, kaže Stevanović.
Na pitanje novinara o tome da li je na sjednici Vlade bilo riječi o “Comsaru” i isplati preostalih 60 miliona KM Rašidu Serdarovu, Stevanović je odgovorio da se o tome nije razgovaralo i da mogućnost da Serdarov zadrži dio vlasništva “Comsara” može zavisiti od toga da li će Republika Srpska izmiriti svoje obaveze.
(BN) Foto: BN
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka2 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti2 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet2 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet1 dan agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet1 dan agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
