Connect with us

Politika

“Šmit ništa NE RADI NA SVOJU RUKU” Šoja o pismu njemačkih diplomata

Pismo koje je grupa bivših diplomata i stručnjaka za Balkan uputila Komitetu Bundestaga za spoljne poslove sa zahtjevom za opoziv Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, predstavlja unutrašnji njemački politički obračun, a nimalo briga da Bosni i Hercegovini bude bolje.

Ocjena je ovo istoričara i bivšeg diplomate, Slobodana Šoje, koji je reagovao na pismo grupe bivših njemačkih diplomata koji traže opoziv Šmita, optužujući ga da je nanio trajnu štetu mirovnom procesu u BiH i imidžu Njemačke.

Ovo pismo je izazvalo oprečne reakcije u BiH i regionu, a neki su to ocijenili kao mogući „kraj Šmitovog djelovanja u BiH“.

Šoja, međutim, ističe da prije nego što krene velika euforija i nova zabava za mase oko ovog pisma bilo bi dobro da se nikad ne zaboravimo nešto vrlo jednostavno – „Kristijan Šmit nikad ne djeluje na osnovu lične volje, vlastitih ubjeđenja ili simpatija, već isključivo na osnovu instrukcija, odnosno naređenja, koje dobija od nekoliko velikih sila“.

Ni one nisu jedinstvene i ima tamo svakakvih lobiranja, ali se na kraju uvijek dogovore oko zajedničkih instrukcija koje potom izvršava Kristijan Šmit ili sutra bilo ko. Pa ako neko želi optužiti Šmita za bilo šta treba znati da time optužuje Vašington i Brisel, jer nikad Šmit ništa ne može niti smije uraditi bez miga iz ova dva velika centra. Naučimo to konačno – kategoričan je Šoja.

On ističe da to znaju i njemački potpisnici pisma, ali da mnogi u BiH očito ne znaju da je posrijedi unutrašnji njemački politički obračun, a nimalo briga da BiH bude bolje.

Neka rade šta žele, dodaje Šoja, to je njihova stvar.

– Jedino što je nama važno je da konačno shvatimo da bilo koji visoki predstavnik nikad neće usrećiti mase u Bosni i Hercegovini. Kao ni naši političari, tako se i visoki predstavnik ni najmanje ne namjerava baviti onim aktivnostima pomoću kojih bi naš svijet imao više hljeba na stolu – smatra Šoja.

Naprotiv, kako kaže on, postojanje visokog predstavnika će nam samo pomoći da bude još manje i hljeba i ljudi, pošto se više volimo baviti lažnim pitanjima i svjesno gubiti vrijeme i energiju na gluposti.

– Bavljenje glupostima je idealan izgovor za bavljenje onim što je mnogo teže, ali mnogo odgovornije: jačanje države i njene ekonomije. Jedna od tih gluposti je nadolazeća rasprava o tome da li ćemo imati Murtu umjesto Kurte – zaključuje Šoja.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno