Connect with us

Politika

DODIK O ZSO NA KOSMETU U nekom dijelu treba da liči na Republiku Srpsku

Zajednica srpskih opština (ZSO) na Kosovu i Metohiji treba da ima izvršna ovlašćenja i da u nekom dijelu liči na Republiku Srpsku, od koje je Sarajevo stalnim napadima i optužbama napravilo “babarogu”, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Dodik je rekao za portal Kosovo onlajn da međunarodnoj zajednici ne treba vjerovati, ali da treba razgovarati i odbacivati svaki prijedlog koji ne uvažava i srpsku nacionalnu i državnu poziciju.

Odgovarajući na pitanje o francusko-njemačkom prijedlogu za rješavanje pitanje Kosova, Dodik je rekao da je razgovarao sa Vučićem o izazovima koje nosi taj prijedlog.

– On se ne razlikuje mnogo od onoga što smo gledali u prošlosti, baziran je na činjenici da Srbija treba, na jedan način, prećutno da prizna Kosovo. Što je naravno – ozbiljna nemogućnost za samu Srbiju. Predsjednik Vučić je apsolutno, kao i svaki odgovorni državnik, to primio, i nije mogao da odbaci u trenutku kada su mu predali dokument, nego je morao da obavi javnu raspravu – naveo je Dodik.

On je dodao da je Vučićev pristup da ode u parlament i razgovara o tome sa različitim političkim frakcijama dio odgovornosti koje pokazuje prema toj temi.

Srbija, kao što je rekao, odbija mogućnost da na bilo koji način prizna Kosovo i pruži saglasnost da Kosovo uđe u UN, pa taman to bila i prećutna saglasnost. To je nešto što je čitava nacija mogla da čuje u parlamentu i tome treba vjerovati – istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, od kada je Kosovo postalo međunarodno pitanje, za šta je odgovornost na Zapadu, a ne na Srbiji, mnogo stvari se promijenilo u svijetu, koji više ne izgleda isto, a svijet više nije unipolaran, iako je Amerika i dalje moćna zemlja.

Za EU niko nije mogao da razmišlja da će ostati bez Velike Britanije, pa je ostala, niko nije očekivao da EU loše reaguje suočena sa epidemijom kovida i drugim krizama. Ali, ono u čemu istrajavaju je antisrpski prijedlog za Srbiju, ali i za nas u Republici Srpskoj. Njima ne treba vjerovati, treba sa njima razgovarati, ali treba odbacivati svaki prijedlog koji ne uvažava i srpsku nacionalnu i državnu poziciju – smatra Dodik.

On je dodao da je razumio stav zvaničnog Beograda i da Republika Srpska podržava to da se ne prizna samoproglašeno Kosovo.

– BiH, zato što Republika Srpska to neće, prateći politiku Beograda, nije priznala Kosovo. Mnogo puta sam bio izložen pritiscima da se to učini, pa nisam. Jednako tako, i sam Vučić i rukovodstvo Srbije su dnevno izloženi raznim zahtjevima u pokušaju da naprave atmosferu pritiska koja treba da dovede do njima potrebnog rješenja – ukazao je Dodik.

On je naveo da o tome treba razgovarati, kao i da se slaže sa Vučićem kada je rekao da razgovore nastavlja od onog trenutka kada se formira ZSO, sa izvršnim funkcijama koje mora imati kao što je dogovoreno.

– U tom pogledu, ne treba nastavljati razgovore dok se ZSO ne formira u dogovorenom kapacitetu, a ne kako sada mešetare Albanci. Bez izvršnih funkcija, nema nikakvog smisla praviti praznu ljušturu koja ničemu ne služi – poručio je Dodik.

Prema njegovim riječima, Zapad, takođe, uporno pokušava da od Republike Srpske napravi praznu ljušturu i da u njoj nema nikakvog sadržaja.

– Sav problem je u tome. Ovog puta od ZSO žele da naprave praznu ljušturu. Mislim da je predsjednik Vučić toga svjestan i da samo ono što je dogovoreno u Briselu, kada je Srbija napravila ozbiljne ustupke u kretanju ka dijalogu, mora da bude ispunjeno, a ne neke inovacije – istakao je Dodik.

Odgovarajući na pitanje o pritiscima na Srbiju da prihvati francusko-njemački prijedlog i koliko oni utiču na Republiku Srpsku i Srbe u BiH, Dodik je rekao da uvijek kada se u Banjaluci pojavi autentično političko rukovodstvo, Zapad “trči” u Beograd da uvjeri bilo koga, a sada Vučića, da je potrebno da se uključi u rješavanje problema u Srpskoj, jer tamo ima “neki svojeglavi Dodik”, kojeg samo Srbija može dovesti u red.

Naravno, ako je u Banjaluci slaba politička struja, onda Zapad kaže Srbiji da se ne petlja i da će oni sami to riješiti. Ali, kada je neko jak, onda traže od Srbije da se uključi, kako bi dodatno krivili Srbiju za sopstveni neuspjeh. Ne radi se o tome da izmišljamo toplu vodu. Mi samo želimo da se primeni slovo Dejtonskog sporazuma – naglasio je Dodik.

On je dodao da je Zapad veliki varalica, prvenstveno Amerikanci, Britanci, pa i značajan dio EU.

– Oni će, i kada dođe do potpisivanja, istog dana, pre nego što se osuši mastilo na potpisu, krenuti da ruše ono što su Srbi dobili i nastojati da dodatnim pregovorima promijene poziciju Srba, bilo u državno-pravnom smislu Srbiji ili u dejtonskom položaju Srpske – rekao je Dodik.

On je naveo da poslije njihovog tutorstva nad Crnom Gorom od kada je postala nezavisna, Crna Gora nikada nije bila u goroj političkoj situaciji.

– Sada bi za taj svoj neuspeh po tradicionalnoj matrici koju upotrebljavaju na Zapadu, za to opet okrivili Srbiju, pa kažu “Vučić se stalno nešto petlja, evo i Dodik nije čist, on sa Rusima muti…”. Govore i o nekom ruskom uticaju, kojeg uopšte nema, a niko ne govori o njihovom uticaju, koji je dramatično poguban i za Crnu Goru i sve nas na Balkanu – naglasio je Dodik.

On je dodao da je nemoguće napraviti tu državu koju oni hoće da naprave od BiH.

– To je nemoguća država. Moguća država je ona koja je napisana u Dejtonu. Ali, ona je bitno oskrnavljena, i ako se BiH ne bude vratila na slovo dejtonskog ustava ona u budućnosti neće imati nikakve mogućnosti. To je suština, a ne Vučić, ne Srbija – rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, Srbija ne odgovara kao jaka, Zapadu odgovara kao slaba, Muslimanima kao slaba, nekim kvazi Crnogorcima, koji sebe tako zovu, pa i Albancima.

– Pošto je Vučić Srbiju napravio značajno jakom u okolnostima koje su moguće, on za par mjeseci neće valjati Zapadu. On je već sada njima po kuloarima ozbiljna smetnja. Za par mjeseci biće javni napadi na njega. U tom pogledu, samo se treba pripremiti, a ja sam očit primjer kako to izgleda – naveo je Dodik.

Dodik je istakao da postoji sporazum o ZSO koji mora da se primijeni, te da Srbija nikada Kosovu i Metohiji ne treba dati nezavisnost.

– Premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti se junači bez pokrića. On jedino iza sebe ima američku moć i NATO, a oni brane to svoje novorođenče pobačeno negdje u istoriji, koje hoće da bude država. Ako hoće da se igraju države, i Republika Srpska je država. ZSO treba da ima izvršnu vlast, i u nekom dijelu i da liči na Republiku Srpsku, i to je tačno – dodao je Dodik.

Related Topics:

Politika

DA LI “TRJKA” U FBIH JOŠ POSTOJI i koliko je SDP blizu vlasti sa SDA?

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko, i razgovori na tu temu tek treba da počnu.

Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da “trojka”, odnosno koalicija ove tri stranke, više ne postoji, su demantovani. Ali, zanimljivo, još niko od zvaničnika “trojke” i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

“Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti”, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga.

On je rekao i da oni (SDP i SDA) imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što “smo mi napravili na početku ovog mandata”.

I sam Nikšić je demantovao da je rekao da “trojka” ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

“Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili”, rekao je nedavno Nikšić.

On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i “potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om.

Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA, i to Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima.

Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast. S jedne strane su oni koji se zalažu da to bude SDP, a drugi da to budu DF i SBiH, dok postoji i grupa onih koji su za to da se napravi najšira moguća koalicija bošnjačkih političkih partija.

Kada je riječ o potencijalnoj koaliciji SDP-a i SDA, dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje.

“Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA”, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju.

Nastavi čitati

Politika

DOVEDENI DO APSURDA: „Istok 2“ plaćen, a RiTE Ugljevik sada nema uglja – račun stiže građanima

Novi zastoj Termoelektrane Ugljevik bio je izvjestan, ali je u ovom trenutku potpuno neizvjesno kada će ponovo početi sa radom, poručio je predsjednik Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Ugljevik Nikola Dakić.

Dakić ističe da posljedice ovakvog stanja ne trpe samo RiTE Ugljevik i njeni radnici, nego i cijeli elektroenergetski sistem i građani Ugljevika.

– Elektroprivreda Republike Srpske ostala je bez značajne proizvodnje električne energije, a Ugljevik još jednu zimu dočekuje bez grijanja. Sve ovo je posljedica godinama pogrešnog odnosa vlasti prema preduzeću od kojeg praktično živi ova opština – rekao je Dakić.

On podsjeća da je ležište uglja „Istok 2“, koje je ranije bilo oduzeto RiTE Ugljevik, otkupljeno za potrebe ovog preduzeća, ali da nakon toga nisu obezbijeđena sredstva neophodna da se ležište stavi u funkciju.

– Nisu riješeni eksproprijacija, neophodna mehanizacija i drugi preduslovi za eksploataciju. Tako smo došli u situaciju da imamo „Istok 2“ na papiru, ali RiTE od toga nema ugalj koji joj je neophodan za rad. Ako država zaista ima namjeru da sačuva ovo preduzeće, sada je trenutak da to pokaže konkretnim potezima – naglasio je Dakić.

Prema njegovim riječima, neophodno je hitno donijeti *lex specialis* kojim bi se riješilo pitanje eksproprijacije i obezbijedila nabavka neophodne mehanizacije, ali i na određeni period zamrznuti obaveze RiTE Ugljevik prema državi.

– Najvažnije od svega jeste da RiTE Ugljevik mora postati ozbiljna stavka u budžetu Republike Srpske, sa značajnim sredstvima namijenjenim stabilizaciji i oporavku preduzeća. Ako ove mjere izostanu, biće teško povjerovati da vlast zaista ima namjeru da spasi RiTE – poručio je Dakić.

On kaže da među građanima i radnicima u Ugljeviku postoji sve veći strah da se preduzeće svjesno gura ka stečaju.

– Vlast ima priliku da pokaže da te sumnje nisu opravdane. Neka usvoje mjere koje predlažemo, obezbijede uslove za rad i pokažu da RiTE Ugljevik ima budućnost. U suprotnom, strah ljudi da se preduzeće namjerno dovodi do kraja biće sve veći – istakao je Dakić.

On je kritikovao i odnos načelnika opštine i lokalne vlasti prema problemu RiTE Ugljevik, ocjenjujući da u ovakvoj situaciji nema mjesta stranačkoj poslušnosti i ćutanju.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno