Povodom Međunarodnog dana porodice, narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević poručio je da porodica mora biti u centru svake odgovorne politike, te najavio novu inicijativu usmjerenu ka većoj podršci majkama i porodicama sa više djece.

Kresojević je istakao da je porodica temelj društva i najveća snaga svakog čovjeka.

– Na današnji dan trebamo biti zahvalni svojim porodicama što nismo sami. Porodica je naša država u državi. Brojni su izazovi pred kojima se porodica nalazi, zato su potrebne odgovorne politike čije srce su porodica i demografija – poručio je Kresojević.

On je najavio inicijativu za povećanje materinskog dodatka i naknade za nezaposlene majke sa četvoro i više djece, naglasivši da društvo mora pokazati mnogo više brige prema porodicama.

– Pokret Sigurna Srpska sa Draško Stanivuković na čelu pokrenuće peticiju da porodice dobiju primanja na nivou minimalne plate. Naše inicijative su za narod i naše inicijative daju rezultate – rekao je Kresojević.

Podsjetio je i da je ranije pokretao inicijative koje su imale konkretne rezultate, posebno kada je riječ o zaštiti roditeljskih prava.

– Dok još nisam bio poslanik pokrenuo sam inicijativu da se izmijeni Porodični zakon i da se sačuvaju roditeljska prava. Uspjeli smo tada, uspjećemo i sada – zaključio je Kresojević.

Na dnevnom redu i uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i proizvoda od čelika.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u utorak, 19. maja, trebali bi na hitnoj sjednici da razmatraju zahtjev za uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i proizvoda od čelika, dok bi na redovnoj sjednici trebali da diskutuju o Reformskoj agendi BiH.

Predlagači zahtjeva za uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika poslanici Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra i Midhat Čaušević smatraju da je potrebno donošenje zaključaka koji bi usmjerili aktivnosti Savjeta ministara i drugih nadležnih institucija na zaštitu domaće proizvodnje čelika i čeličnih proizvoda.

Hitna sjednica zakazana je za 10.00 časova.

Po okončanju hitne, trebalo bi da počne redovna sjednica Predstavničkog doma, na čijem dnevnom redu je, osim Reformske agende BiH, i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o komunikacijama, u drugom čitanju.

Predlagač je Savjet ministara.

U zakonskom prijedlogu je navedeno da je cilj izmjena i dopuna suzbijanje ili potpuno onemogućavanje zloupotrebe sredstava komunikacija za vršenje krivičnih djela.

U prvom čitanju, na dnevnom redu je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, koji se odnosi na kontinuitet rukovođenja Agencijom, ako direktor nije u mogućnosti da ispunjava svoje dužnosti i odgovornosti ili ukoliko dobrovoljno napusti dužnost, a radno mjesto zamjenika direktora nije popunjeno.

Pred poslanicima u prvom čitanju su i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima BiH, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH.

U prvom čitanju, poslanici bi trebali da razmatarju i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o ličnoj karti državljana BiH, Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

Na predloženom dnevnom redu su i izvještaji o radu komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za 2025. godinu.

Početak redovne sjednice planiran je za utorak u 12.00 časova.

Pred Sudom BiH već je pokrenut spor zbog oko 73 miliona KM koje je Republika Srpska nezakonito prisvojila u 2023.i 2004. godini, što je omogućeno nezakonitim djelovanjem SNSD-ovaca u Upravnom odboru UIO, sad se razmišlja da se tužba dopuni, saznaje Raport

Odjeljenje za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, uradilo je procjenu raspodjeli prihoda od indirektnih poreza za prošlu godinu prema kojoj je Republika Srpska sebi prisvojio oko 78 miliona maraka više od pripadajućeg dijela, saznaje Raport.

Time se ukupan sporni iznos koji se dodjeljuje Republici Srpskoj od 2023. godine povećao na oko 150 miliona KM, a s obzirom da je i u ovoj godini nastavljena nezakonita podjela sredstava taj iznos je i veći.

Inače, pred Sudom BiH u toku je spor po tužbi Federacije BiH koju zastupa Federalno tužilaštvo protiv Upravnog odbora UIOBiH i Republike Srpske, ali u tužbu nije uvršten ovaj novi iznos iz 2025. godine nego raniji od oko 73 miliona KM za koliko se Republika Srpska tereti da je nezakonito prisvojila novca od indirektnih poreza u 2023. i 2024.godini.

Sada se razmišlja da se tužba dopuni, što tužbeni zahtjev čini ‘teškim’ oko 151 milion KM.

Međutim, postoji bojazan da bi to moglo usporiti rješavanje ovog predmeta, jer su u Sudu BiH u januaru već odgodili jedno pripremno ročište, a novo zakazali tek za 1. juli.

U praksi se raspodjela trenutno vrši po koeficijentima da Federaciji BiH ide 62,01 posto, Republici Srpskoj 34,44 posto i Brčko distriktu 3,55 posto.

Ovi koeficijenti bi, prema zakonu, trebali biti redovno usklađivani i potvrđivani kroz kvartalna i godišnja poravnanja, ali se to od 2023. godine ne provodi, jer kadrovi SNSD-a u Upravnom odboru UIO sa Srđanom Amidžićem na čelu ne dozvoljavaju i ne stavljaju na dnevni red usklađivanje koeficijenata i poravananje.

U odboru su još SNSD-ova Zora Vidović ministrica finansija Republike Srpske, Jelena Popović ekspert iz Republike Srpske, te Toni Kraljević ministar finansija Federacije BiH i Zijad Krnjić ekspert iz Federacije BiH, dok je pozicija člana koji bi trebao biti predstavnik Savjeta ministara BiH u ovom sazivu UIO nepopunjena, jer Savjet minsitara nikada nije izvršilo to imenovanje.

Zbog blokade SNSD-ovaca koeficijenti su ‘zamrznuti’ u periodu kada su išli najviše u prilog Republike Srpske pa se raspodjela tako i vrši. Povoljnije za Republiku Srpsku, ali nezakonito.

Takođe, zbog odbijanja Srđana Amidžića da radi po zakonu i stavi na dnevni red koeficijente i poravnanja, član UO UIO BiH Zijad Krnjić odbija dati saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji UIO zbog čega je blokirano i otvaranje GP Gradiška.

Ali, ni to ne može natjerati Amidžića da počne raditi u skladu sa zakonom, nego odgovornost pokušava prebaciti na Krnjića, protiv kojeg je, što je već poznato, u Tužilaštvu BiH zbog toga formiran i predmet, piše Raport.