Connect with us

Svijet

Spasioci iz BiH spasili 26 osoba ispod ruševina nakon potresa

Ministar spoljnih poslova Republike Turske Mevlut Čavušoglu zahvalio je Bosni i Hercegovini na pomoći ukazanoj nakon razornih zemljotresa i dodao da su spasilačke ekipe iz BiH spasile 26 osoba ispod ruševina, javlja Anadolija.

Čavušoglu se u Ankari sastao s ministrom spoljnih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, a nakon sastanka novinarima je kazao da je BiH uputila poruke saučešća, a potom i pomoć Turskoj nakon razornih zemljotresa na jugu te zemlje.

“Trinaest timova za potragu i spašavanje od 234 osobe iz Bosne i Hercegovine stiglo je u Tursku odmah nakon potresa. Oni vrijedno rade u Hataju, Adiamanu i Kahramanmarašu i do 12. februara su iz ruševina spasili 26 ljudi. Također su poslali šatore za žrtve potresa i obećali novčanu pomoć”, kazao je Čavušoglu.

Ističući kako su u prukupljanju humanitarne pomoći u BiH bili uključeni Rijaset Islamske zajednice, Crveni krst, lokalne vlasti i nevladine organizacije, Čavuškoglu je kazao da je u Tursku stiglo 30 tona humanitarne pomoći iz BiH.

“Vidimo zaista sjajnu reakciju iz Bosne i Hercegovine. Kao što ste mogli vidjeti na vijestima, 12-godišnji dječak po imenu Benjamin Mehanović prikupljao je novac prodajući čaj na sarajevskim ulicama. Ljubim oči našeg brata Benjamina. Bosanska nana je ušteđeni novac za crne dane dala volonterima ispred džamije i zamolila ih da ga dostave nama. Ljubimo ruke našoj dobroj nani iz Bosne”, kazao je Čavušoglu.

Dodao je da Turska cijeni pomoć koju dobija iz cijelog svijeta u ovim teškim trenucima nakon zemljotresa te je dodao da je kolegi Konakoviću poželio uspješan mandat na funkciji šefa bh. diplomatije.

“Radimo zajedno na daljnjem jačanju naših istorijskih i kulturnih veza s Bosnom i Hercegovinom. Veliku važnost pridajemo miru, prosperitetu i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Snažno podržavamo njen teritorijalni integritet i suverenitet”, rekao je turski ministar.

Izražavajući zadovoljstvo uspostavom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine u kraćem roku od očekivanog, Čavušoglu je kazao da će uskoro biti formirana i vlast na federalnom i kantonalnim nivoima.

“Takođe smo zadovoljni što je Bosna i Hercegovina dobila datum pregovora s Evropskom unijom i dobila status kandidata. Snažno podržavamo evroatlantske integracije svih zemalja Zapadnog Balkana”, poručio je on.

Šef turske diplomatije kaže da je stotinu država ponudilo pomoć Turskoj nakon zemljotresa, a da trenutno na terenu radi 7.606 spasilaca iz 76 država, dok se očekuje dolazak još 712 spasilaca iz još dvije zemlje. Dodao je da su se spasilačke ekipe vratile u 12 država iz kojih su došle, uključujući i susjednu Grčku.

Upozorio je i na dezinformacije i neosnovane optužbe koje se u medijima i na društvenim mrežama pojavljuju u vezi sa stranim spasilačkim ekipama.

“Nažalost, značajan dio onih koji to rade su naši vlastiti mediji, naši korisnici društvenih mreža. Ne razumijem šta im je cilj, kakvu korist imaju od toga, ali bezobrazno je to prema tim zemljama, jer su ti spasioci došli s dobrim namjerama i pomogli nam”, rekao je Čavušoglu.

(Anadolija/Mondo)

Svijet

EVROPA IMA NOVI PLAN ZA IDUĆU GODINU! Preseljenje 21.000 azilanata i solidarni doprinosi

Evropska unija planira da 2026. reorganizuje raspodjelu hiljada azilanata, a zemlje koje su do sada primile manje ljudi trebalo bi da prihvate azilante ili da uplate finansijske doprinose, piše Špigel.

Prema odluci ministara unutrašnjih poslova EU na sastanku u Briselu, u okviru Evropske unije bi trebalo da bude preseljeno 21.000 tražilaca zaštite.

Finansijski doprinosi i manja sredstva

Pored toga, manje opterećene zemlje EU, u okviru mehanizma solidarnosti predviđenog evropskom reformom azila iz 2024. godine, trebalo bi da obezbijede 420 miliona evra.

U samoj reformi azila predviđeno je preseljenje najmanje 30.000 azilanata i izdvajanje 600 miliona evra godišnje. Pošto reforma stupa na snagu tek u julu 2026. godine, zemlje EU su se dogovorile o ukupno manjim doprinosima za taj period.

Kome treba pomoć, a ko mora da doprinese?

U analizi Evropske komisije, zemlje koje će naredne godine imati pravo na solidarnost drugih država EU zbog visokog migracionog pritiska su: Grčka, Kipar, Španija i Italija.

Zemlje koje će po novim pravilima vjerovatno morati da prime azilante iz drugih država ili daju druge doprinose solidarnosti su: Švedska, Portugal, Mađarska, Rumunija i Luksemburg.

Broj novih azilanata unutar EU, kao i u zemljama koje nijesu članice (Norveška i Švajcarska), u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je opao.

Do kraja juna u grupi od 29 država (EU plus) registrovano je ukupno 399.000 novih zahtjeva, što je smanjenje za 114.000 ili 23 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine.

 

Nastavi čitati

Svijet

JEZIVO UPOZORENJE ORBANA! “Ovo je datum kada bi Brisel mogao ZARATITI SA RUSIJOM”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Brisel sprema za rat s Rusijom, kao i da već postoji ciljni datum za ulazak u rat – 2030. godina.

“Tamni oblaci se skupljaju na nebu Evrope. Brisel se priprema za rat s Rusijom, a već postoji ciljani datum za ulazak u rat: 2030. godina”, upozorio je Orban.

Članstvo Ukrajine vodi u trenutni rat

U tom smislu, dodao je da osnivački ugovor EU kaže da su u slučaju oružanog napada na teritoriju jedne od država članica, ostale države članice dužne da toj državi pruže svu pomoć koja im je na raspolaganju, zbog čega bi prijem ratom razorene Ukrajine u EU rezultirao trenutnim ulaskom u rat.

Prema njegovim riječima, to znači da bi sljedeća godina mogla da bude posljednja mađarska izborna godina kada zaista može da odluči o pitanju rata i mira.

Koristeći primjer imigracije, Orban je skrenuo pažnju na činjenicu da postoje odluke koje kasnije ne mogu da se isprave.

“Da nijesmo izgradili ogradu 2015. godine, migranti bi već bili ovdje. Ako donesemo pogrešnu odluku 2026. godine, biće prekasno da je ispravimo do sljedećih izbora 2030. godine. Utakmica se neće dobro završiti. Ko god želi mir, neka nam se pridruži”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

TRGOVINA ORUŽJEM I DROGOM Više od 60 uhapšenih širom Izraela

​Više od 60 ljudi uhapšeno je širom Izraela zbog sumnje na trgovinu oružjem i drogom u nizu racija tokom noći, kao rezultat tajne operacije, saopštila je izraelska policija.

Policija navodi da je jedan tajni agent izvršio 57 transakcija trgovine oružjem, drogom i falsifikovanim dokumentima u više policijskih okruga širom zemlje, inkriminišući osumnjičene, prenosi “Times of Israel”.

Takođe su prikupljeni “značajni dokazi” povezani sa nizom teških krivičnih djela nasilja, uključujući otmicu i pucnjave, saopštila je policija.

Među privedenima su i vođe bandi iz Hadere.

Nastavi čitati

Aktuelno