Connect with us

Društvo

SPC PROSLAVLJA SVETOG PAVLA ISPOVJEDNIKA: Vjeruje se da će Bog podariti milost svakom ko danas uradi jednu stvar

Sveti Pavle ispovjednik poznat i kao Pavle I Carigradski, bio je carigradski patrijarh u 4. vijeku.

Više puta je svrgavan i ponovo postavljan na mjesto patrijarha zbog borbe sa arijancima.

Prije izbora na mjesto arhiepiskopa Carigrada bio je episkop Soluna. Na mjesto arhiepiskopa, prvi put, izabran je 337. godine nakon smrti arhiepiskopa Aleksandra I. U to je vrijeme rimski car Кonstancije II, koji je bio pristalica arijanstva i koji je vladao istočnim dijelom Carstva, bio u Antiohiji. Bijesan što ga niko nije pitao za mišljenje, organizovao je sinod arijanskih episkopa, koji su svrgnuli Pavla i na njegovo mjesto 339. godine postavili Euzebija Nikomidijskog. Pavle se tada, zajedno sa svetim Atanasijem Velikim, sklonio u Rim koji nije bio pod Кonstancijevom vlašću, gdej je za odbranu pravoslavne vjere zatražio pomoć od pape Julija I.

Nakon Euzebijeve smrti 342. godine, Pavle se, uz podršku pape Julija vraća u Кonstantinopolj gdje preuzima arhiepiskopsku dužnost, ali ga je Кonstancije ponovo progoni i za novog arhiepiskopa postavlja Makedonija. Četiri godine kasnije ga je Кonstancije na pritisak svog suvladara Кonstansa I vratio na mjesto arhiepiskopa.

Nakon nasilne smrti cara Кonstanca, arijevci ponovo progone patrijarha Pavla, ovaj put u grad Кukuz u Jermeniji.

351. godine, u progonstvu, dok je služio Svetu liturgiju napadnut je od arijevaca i udavljen omoforom. Njegove mošti prenesene u Carigrad, u vrijeme cara Teodosija 381. godine, a 1236. u Veneciju, gdje se i danas nalaze.

Pravoslavna crkva slavi svetog Pavla Ispovjednika 6. novembra po julijanskom kalendaru i 19. novembra po gregorijanskom, piše Espresso.

Molitva Pavlu Ispovjedniku
“Ispovijedanjem Božanske vjere, kao drugog revnitelja Pavla, među sveštenicima, pokaza te Crkva. I tvoja krv pravedna vapi ka Gospodu sa Aveljevom i Zaharijinom. Zato oče sveti, moli Hrista Boga, da nam daruje velike milosti. Amin”.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno