Connect with us

Svijet

ŠTA AKO AMERIKA STVARNO NAPADNE IRAN? Ovo je sedam scenarija, jedan je najizgledniji

Čini se da su Sjedinjene Države spremne da napadnu Iran u roku od nekoliko dana. Iako su potencijalne mete uglavnom predvidljive, ishod je neizvjestan. Stoga se nameće pitanje koji su mogući ishodi ako se s Teheranom ne postigne dogovor u posljednji tren i predsjednik Donald Tramp odluči narediti napad, piše BBC.

1. Ciljani udari i tranzicija u demokraciju

Američke vazdušne i pomorske snage izvode ograničene, precizne udare na vojne baze Iranske revolucionarne garde (IRGC) i paravojnih jedinica Basij, kao i na lokacije za lansiranje i skladištenje balističkih projektila te na postrojenja iranskog nuklearnog programa.

Već oslabljeni režim se ruši i s vremenom dolazi do tranzicije u istinsku demokratiju, što Iranu omogućuje da se ponovo pridruži ostatku svijeta. Ovo je vrlo optimističan scenario. Zapadne vojne intervencije u Iraku i Libiji nisu dovele do glatke tranzicije u demokratiju.

Iako su u oba slučaja okončane brutalne diktature, uslijedile su godine haosa i krvoprolića. Sirija, koja je 2024. godine sprovela vlastitu revoluciju i svrgnula predsjednika Bašara sl-Asada bez zapadne vojne podrške, dosad je prošla bolje.

2. Režim opstaje, ali mijenja politiku

Ovaj scenario bi se mogao nazvati “venecuelanskim modelom”, u kojem brza i snažna američka akcija ostavlja režim netaknutim, ali ga prisiljava na ublažavanje politike.

U slučaju Irana, to bi značilo da Islamska Republika opstaje, što ne bi zadovoljilo velik broj Iranaca, ali je primorana smanjiti podršku nasilnim paravojskama širom Bliskog istoka, obustaviti ili ograničiti svoje nuklearne i balističke raketne programe te ublažiti represiju nad demonstrantima.

Ipak, i ovo je jedan od manje vjerovatnih ishoda. Vođstvo Islamske Republike već 47 godina prkosi promjenama i čini se da ni sada nije sposobno za zaokret.

3. Pad režima i uspostava vojne vlasti

Mnogi smatraju da je ovo najvjerovatniji mogući ishod. Iako je režim očito nepopularan i svaki novi talas protesta ga dodatno slabi, i dalje postoji ogromna i sveprisutna bezbjednosna “duboka država” koja ima vlastiti interes u očuvanju statusa kvo.

Glavni razlozi zbog kojih protesti dosad nisu uspjeli da sruše režim su nedostatak značajnijih prebjega na stranu demonstranata te spremnost vlasti da upotrijebi neograničenu silu i brutalnost kako bi se održala na vlasti.

U haosu koji bi uslijedio nakon američkih napada, zamislivo je da Iranom na kraju zavlada čvrsta vojna vlada sastavljena uglavnom od pripadnika IRGC-a.

4. Iranski protivnapad na američke snage i susjede

Iran je obećao da će uzvratiti na svaki američki napad, poručivši da mu je “prst na okidaču”. Iran se očito ne može mjeriti sa snagom američke mornarice i avijacije, ali bi mogao uzvratiti svojim arsenalom balističkih projektila i dronova, od kojih su mnogi skriveni u špiljama, pod zemljom ili na udaljenim planinskim obroncima. Američke baze i postrojenja razmješteni su duž arapske strane Zaliva, posebno u Bahreinu i Kataru.

Ali, Iran bi, ako to odluči, mogao napasti i ključnu infrastrukturu bilo koje zemlje koju smatra saučesnikom u američkom napadu, poput Jordana.

Razoran napad projektilima i dronovima na petrohemijska postrojenja Saudi Aramca 2019. godine, koji se pripisuje proiranskoj paravojsci u Iraku, pokazao je Saudijcima koliko su ranjivi na iranske projektile. Iranski arapski susjedi u Zalivu, svi redom američki saveznici, razumljivo su izuzetnonervozni zbog mogućnosti da se bilo kakva američka vojna akcija na kraju prelije na njih.

5. Miniranje Hormuškog moreuza

Ovo je dugogodišnja prijetnja globalnom pomorskom saobraćaju i snabdijevanja naftom, još od iransko-iračkog rata 1980-1988, kada je Iran doista minirao plovne putove, a u njihovom čišćenju pomogli su minolovci britanske ratne mornarice.

Uski Hormuški moreuz između Irana i Omana ključna je tačka. Kroz njega godišnje prolazi oko 20% svjetskog izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) te između 20 i 25% nafte i naftnih derivata. Iran je uvježbavao brzo postavljanje morskih mina. Ako bi to učinio, to bi neizbježno uticalo na svjetsku trgovinu i cijene nafte.

6. Potapanje američkog ratnog broda

Jedan kapetan američke mornarice na ratnom brodu u Zalivu rekao je za BBC da je jedna od iranskih prijetnji koje ga najviše brinu “napad rojem”. To je situacija u kojoj Iran lansira toliko dronova s eksplozivom i brzih torpednih čamaca na jednu ili više meta da ih ni impresivna odbrana američke mornarice ne može sve na vrijeme eliminisati.

Mornarica IRGC-a odavno je zamijenila konvencionalnu iransku mornaricu u Zalivu. Iranske pomorske posade koncentrisale su velik dio svoje obuke na nekonvencionalno ili “asimetrično” ratovanje, tražeći načine kako nadvladati ili zaobići tehničke prednosti koje ima njihov glavni protivnik, Peta flota američke mornarice.

Potapanje američkog ratnog broda, uz moguće zarobljavanje preživjelih članova posade, predstavljalo bi veliko poniženje za SAD. Iako se ovaj scenarij smatra malo vjerovatnim, razarač USS Cole, vrijedan milijardu dolara, 2000. godine u luci Aden onesposobljen je samoubilačkim napadom Al-Qaide, pri čemu je poginulo 17 američkih mornara. Prije toga, 1987. godine, irački pilot je greškom ispalio dva projektila Exocet na američki ratni brod USS Stark, ubivši 37 mornara.

7. Pad režima i potpuni haos

Ovo je vrlo stvarna opasnost i jedna od glavnih briga susjednih zemalja poput Katara i Saudijske Arabije. Osim mogućnosti građanskog rata, kakav su iskusile Sirija, Jemen i Libija, postoji i rizik da se u opštem haosu etničke napetosti preliju u oružani sukob, dok Kurdi, Baluči i druge manjine nastoje da zaštite vlastiti narod usred vakuuma moći.

Velik dio Bliskog istoka sigurno bi bio srećan da vidi kraj Islamske Republike, a niko više od Izraela, koji je već zadao teške udarce iranskim saveznicima širom regije i koji strahuje od egzistencijalne prijetnje sumnjivog iranskog nuklearnog programa. Ali niko ne želi da najveća bliskoistočna nacija po broju stanovnika – oko 93 miliona – potone u haos, što bi izazvalo ogromnu humanitarnu i izbjegličku krizu.

Najveća opasnost sada leži u tome da predsjednik Tramp, nakon što je okupio moćne snage blizu iranskih granica, odluči da mora djelovati kako ne bi “izgubio obraz” te tako započne rat bez jasnog cilja i s nepredvidivim, potencijalno štetnim posljedicama.

Related Topics:

Svijet

VIŠE MRTVIH U VOJNOJ BAZI U KANADI: “Došlo je do ozbiljnog incidenta” (VIDEO)

Više ljudi poginulo je i povrijeđeno u teškom incidentu u kanadskoj vojnoj bazi Vejnrajt (Wainwright) u provinciji Alberta, nakon kojeg je izbio veliki požar.

Vatra se proširila izvan vojne baze, a bolnice u obližnjem Edmontonu primaju veliki broj povrijeđenih.

Vlasti zasad nisu objavile broj žrtava ni šta je uzrokovalo tragediju.

Kanadski ministar odbrane Dejvid Mekginti (David McGuinty) potvrdio je u subotu uveče da ima poginulih i povrijeđenih, ali nije iznio pojedinosti o njihovom broju ni okolnostima nesreće.

“Žao mi je što moram da potvrdim da je u incidentu u bazi bilo poginulih i povrijeđenih”, rekao je Mekginti na konferenciji za novinare.

Situaciju je opisao kao veoma ozbiljnu i osjetljivu te dodao da se ne sjeća sličnog događaja u novijoj istoriji.

Koliko je ljudi povrijeđeno u incidentu?
Prema izvještaju Asošiejted presa (Associated Press), veliki broj povrijeđenih prevezen je u bolnice u Edmontonu nakon što su zdravstveni kapaciteti u Vejnrajtu postali preopterećeni.

Ljekar hitne službe bolnice Rojal Aleksandra (Royal Alexandra) u Edmontonu Voren Tersk (Warren Thirsk) rekao je za CBC da je riječ o vanrednoj situaciji s kakvom se zdravstveni sistem susreće jednom u 15 do 25 godina.

“To je više pacijenata nego što bilo ko od nas trenutno želi da broji. Ovo je katastrofa”, rekao je Tersk.

Da li je u vojnoj bazi došlo do eksplozije?
Pojedini kanadski mediji izvijestili su da je incidentu prethodila eksplozija, ali kanadske vlasti nisu zvanično potvrdile tu informaciju.

Kraljevska kanadska konjička policija objavila je da su njeni pripadnici pozvani u subotu nešto poslije 16 časova po lokalnom vremenu zbog dojave o požaru na području baze namijenjenom vojnoj obuci.

Istragu sprovode kanadska vojska i policija. Zasad nije poznato šta je izazvalo incident ni da li su poginuli i povrijeđeni isključivo pripadnici vojske.

Kako se požar proširio izvan vojne baze?
Požar je zahvatio veliko područje oko baze i proširio se preko njene ograde. Gašenje je otežavao snažan vjetar, čiji su udari u pojedinim dijelovima Alberte dostizali 100 kilometara na čas.

Vatrogasci iz više okolnih područja uključili su se u gašenje, a pomoć je ponudila i susjedna provincija Saskačevan.

Lokalne vlasti zasad nisu izdale naredbu za evakuaciju stanovništva Vejnrajta, grada sa oko 6.600 stanovnika koji se nalazi neposredno uz vojnu bazu. Građanima su poručile da izbjegavaju zahvaćeno područje i oslobode saobraćajnice za hitne službe.

Koliki je značaj vojne baze Vejnrajt?
Baza Vejnrajt nalazi se oko 200 kilometara od Edmontona i jedna je od najaktivnijih baza kanadske kopnene vojske. Koristi se za obuku vojnika, pripreme za borbene operacije i velike vojne vježbe.

U njoj djeluju Kanadski centar za manevarsku obuku, koji sprovodi realistične borbene vježbe, te Centar za obuku Treće kanadske divizije. Prema popisu iz 2021. godine, u bazi je bilo raspoređeno 1.310 vojnih i civilnih radnika.

Kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) izrazio je saučešće porodicama stradalih i poručio da savezna vlada sarađuje s vlastima Alberte i lokalnim službama, prenosi Index.

Premijerka Alberte Danijel Smit (Danielle Smith) opisala je događaj kao veliku tragediju koja je pogodila brojne pripadnike kanadskih oružanih snaga.

Vlasti su najavile objavljivanje dodatnih informacija nakon što se utvrde okolnosti incidenta.

Nastavi čitati

Svijet

EPILOG HAOSA U FRANCUSKOJ: Istorijska zgrada u plamenu, 1.200 uhapšenih

Masovni protesti u Francuskoj prerasli su u nasilne sukobe, požare i pljačke, a u Limožu je zapaljena istorijska gradska kuća stara 143 godine, dok je širom zemlje uhapšeno 1.200 ljudi.

Masovni protesti širom Francuske, održani u subotu, 17. oktobra, prerasli su u nasilne sukobe sa policijom, požare i pljačke, a jedan od najdramatičnijih prizora zabilježen je u Limožu, gdje je zapaljena istorijska gradska kuća stara 143 godine. Prema najnovijim podacima, tokom nereda uhapšeno je 1.200 ljudi, dok je povrijeđeno 150 policajaca i žandarma, prenosi Le Figaro.

Izgorjela istorijska zgrada stara 143 godine

Veliki požar zahvatio je istorijsku gradsku kuću u Limožu, u centralnoj Francuskoj, nakon što je grupa izgrednika zapalila zgradu tokom nereda koji su izbili poslije protesta zbog visokih troškova života.

Lokalni prefekt Moris Barat saopštio je da se krov urušio na niže spratove, dok je zapadno krilo zgrade ostalo pošteđeno urušavanja. Prema njegovim riječima, oko dvije trećine spoljašnjeg dijela zgrade već je bilo uništeno, a procjena ukupne štete još je u toku, prenosi Euronews.

Gradska kuća izgrađena je 1883. godine, a njena arhitektura inspirisana je gradskom kućom u Parizu. Požar je izbio nakon što je grupa ljudi napala zgradu, dok su stotine građana posmatrale kako plamen guta istorijsko zdanje, prenosi Le Figaro.

U Parizu gore automobili, prodavnice opljačkane
Nasilje je zahvatilo i francusku prijestonicu, gdje su tokom večeri izbili žestoki sukobi demonstranata i interventne policije. Na Trgu Republika zapaljeni su automobili, dok su maskirane grupe bacale kamenice i pirotehnička sredstva na policajce.

Policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima, a u pojedinim dijelovima grada opljačkane su prodavnice, razbijeni izlozi i zapaljen jedan ugostiteljski objekat.

Novinari BBC-ja zabilježili su i fizičke sukobe između pojedinih grupa, kao i intervencije policajaca koji su palicama potiskivali okupljene, prenosi BBC.

U Lionu je zapaljena turistička kancelarija, dok su u Marseju oštećene prodavnice i stanica komunalne policije. Nasilje je zabilježeno i u Renu, Tuluzu, Monpeljeu, Grenoblu i drugim francuskim gradovima, prenosi Associated Press.

Mladi demonstrant ostao bez šake
Tokom protesta u Sent Etjenu teško je povrijeđen mladi demonstrant koji je ostao bez šake.

Gradonačelnik tog grada saopštio je da je povreda nastala usled eksplozije granate, dok je ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez potvrdio da je pokrenuta istraga, ali nije potvrdio navode da je u pitanju bila policijska granata, prenosi Associated Press.

Više od pola miliona ljudi na ulicama
Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, na 110 protestnih skupova okupilo se oko 550.000 ljudi, dok organizatori tvrde da je broj demonstranata dostigao 800.000.

Građani su protestovali zbog rasta cijena hrane, energenata i goriva, kao i loših uslova u školama i javnim službama.

Demonstracijama su se pridružili srednjoškolci, studenti, sindikati i pripadnici pokreta “Žuti prsluci”, prenosi Associated Press.

Makron najavio oštre kazne
Francuski predsjednik Emanuel Makron osudio je nasilje i poručio da će svi koji su uništavali javnu imovinu, napadali državne institucije i pljačkali prodavnice biti procesuirani i kažnjeni.

Premijer Sebastijen Lekorni izjavio je da su se policajci suočili sa nasiljem izuzetnog intenziteta i saopštio najnoviji bilans od 1.200 uhapšenih i 150 povrijeđenih pripadnika snaga reda, prenosi Le Figaro.

Nastavi čitati

Svijet

EKOLOŠKA KATASTROFA U INDONEZIJI: Požari izazvali apokaliptičnu izmaglicu, smog zatvara škole i aerodrome

Ogromni požari u Indoneziji zahvatili su gotovo 900.000 hektara zemljišta, dok se otrovni dim širi susjednim državama, izaziva respiratorne probleme i primorava vlasti da preduzmu vanredne mjere.

Indonezija se suočava sa najtežom sezonom požara u posljednjih više od deset godina, a gust, otrovan dim koji mjesecima prekriva velike dijelove zemlje proširio se i na susjedne države. Milioni ljudi izloženi su opasnom zagađenju vazduha, dok vlasti pokušavaju da pronađu način da zaustave požare, prenosi britanski Gardijan.

Nakon pokušaja izazivanja padavina zasijavanjem oblaka, gašenja požara vodom iz vazduha i angažovanja vojske, indonežanske vlasti odlučile su da isprobaju neuobičajenu metodu borbe protiv dima – raspršivanje suvog leda iz aviona.

Indonežanski ministar za koordinaciju bezbjednosnih poslova Dudung Abdurahman izjavio je da će suvi led biti raspršen iznad provincije Južna Sumatra, po direktnom nalogu predsjednika države.

“Ovaj eksperiment sa raspršivanjem suvog leda sprovodi se po direktnom nalogu predsjednika kako bismo pomogli u borbi protiv zagađenja vazduha u Južnoj Sumatri”, izjavio je Abdurahman, a prenijela državna agencija Antara.

“Najprije ćemo posmatrati rezultate, a ukoliko se metoda pokaže efikasnom, postoji mogućnost da bude primijenjena i u drugim regionima”, dodao je.

Gotovo 900.000 hektara izgorjelo, milioni ljudi u opasnosti

Od januara je širom Indonezije izgorjelo gotovo 900.000 hektara zemljišta, što ovu sezonu požara čini najgorom u posljednjih više od deset godina.

Situaciju dodatno pogoršavaju snažan klimatski fenomen El Ninjo i praksa paljenja vegetacije radi krčenja zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, posebno za plantaže uljanih palmi.

Milioni Indonežana mjesecima žive pod gustim slojem dima i narandžaste izmaglice koja prizorima daje gotovo apokaliptičan izgled.

Zbog posljedica zagađenja desetine hiljada ljudi zatražile su medicinsku pomoć zbog respiratornih oboljenja.

Istovremeno, raste nezadovoljstvo odgovorom vlasti. Prošle nedjelje podnijeta je kolektivna tužba protiv vlade, u kojoj se ona optužuje za “grubi nemar” u suočavanju sa krizom.

Otrovni dim prešao granice, škole zatvorene, letovi obustavljeni

Dim od požara proširio se na Singapur, Maleziju, pa čak i Filipine, dok su u pojedinim zemljama zatvorene škole, otkazivani letovi i zabilježen porast respiratornih oboljenja.

Istočni Timor saopštio je da će od četvrtka zatvoriti sve škole u zemlji na tri dana, a porodicama je preporučeno da djecu zadrže u zatvorenom prostoru ili da koriste zaštitne maske prilikom izlaska.

Singapur je od ponedjeljka uvio subvencije za liječenje zdravstvenih problema povezanih sa zagađenjem vazduha. Slična mjera posljednji put je bila primijenjena 2015. godine, tokom prethodne velike krize izazvane požarima.

Vlasti Singapura počele su i distribuciju zaštitnih maski N95 građanima koji ispunjavaju uslove.

Tokom prethodne nedjelje Singapur se našao među najzagađenijim gradovima sveta, dok je Kuala Lumpur zauzeo drugo mjesto na toj listi.

Suvi led iz aviona kao posljednja nada

Prema najavama vlasti, avion tipa Cesna trebalo je u četvrtak da rasprši oko 1,5 tona suvog leda iznad grada Palembanga, u Južnoj Sumatri.

Vlada se nada da će ova metoda smanjiti koncentraciju dima i poboljšati kvalitet vazduha i vidljivost.

Tehnika korišćenja suvog leda prvi put je primijenjena četrdesetih godina prošlog vijeka kako bi se podstaklo stvaranje kristala leda u oblacima, prenosi Blumberg.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi efekti mogli biti ograničeni i kratkotrajni.

“Postoji određeni potencijal da se lokalno stanje privremeno poboljša”, izjavio je Rik Makre, profesor saradnik istraživačke grupe za šumske požare Univerziteta Novog Južnog Velsa.

On je objasnio da vremenski sistemi prenose dim sa istoka prema zapadu, zbog čega bi se, čak i ako bi vazduh iznad nekog grada privremeno bio očišćen, novi oblaci dima ubrzo vratili.

“To je neprekidan proces. Neće biti jednostavno i ni na koji način neće predstavljati trajno rješenje”, upozorio je Makre.

Zagađenje četiri puta iznad opasnog nivoa

U indonežanskoj provinciji Centralni Kalimantan indeks zagađenja vazduha ISPU u srijedu je premašio 1.200, što je četiri puta više od granice od 300 koja označava opasan nivo zagađenja.

Snimci lokalnih medija prikazali su gustu izmaglicu koja prekriva grad Palangkaraju i svodi vidljivost vozača na minimum.

Predsjednik Indonezije Prabovo Subijanto naredio je intenziviranje gašenja požara i oštrije mjere protiv osoba osumnjičenih za njihovo izazivanje.

Međutim, vlasti se suočavaju sa velikim poteškoćama, posebno u područjima tresetišta, gdje požari mogu da tinjaju nedjeljama ispod površine zemlje, zbog čega ih je izuzetno teško ugasiti.

Makre je upozorio da bi problem mogao da preraste regionalne okvire.

“Kako vrijeme prolazi i klimatske promjene uzimaju maha, mislim da bi ovo moglo da postane globalni problem, a ne samo nešto za šta jedna zemlja mora da pronađe rješenje”, rekao je on.

“Na globalnom nivou postoji velika međusobna povezanost”, zaključio je Makre.

Nastavi čitati

Aktuelno