Connect with us

Društvo

“ŠTA ĆE MOJ SIN BEZ MENE”? Tijana vodi bitku sa opakom bolešću (FOTO, VIDEO)

Tijana Ferhatović iz Bihaća vodi bitku s opakom malignom bolešću i samohrana je majka osmogodišnjeg dječaka Haruna. Ova žena trpi strahovite bolove i kaže da će umrijeti ako uskoro ne ode na liječenje u Tursku.

Šta će moj sin onda. Ima samo mene – priča Tijana u suzama za TV Krajina, dok mali Harun sjedi pored svoje majke i tješi je.

Tijana sada prima hemoterapije u Bihaću, all kako navodi nema pomaka. Ona kaže da joj jedino može pomoći da ode u Tursku na liječenje, ali nema novca.

– Kada idem na hemoterapije, komšinica nekad ode po njega u školu. On me dočekuje, a ja jedva hodam i kaže mi “nemoj mama pasti” – očajno priča Tijana koja kaže živi od dana do dana.

Tijana i njen sin žive kao podstanari i nemaju pomoć ni od koga. Tijana kaže da se njen bivši suprug ne javlja 5 godina i ne pita kako mu je sin.

Tijana borba sa karcinomom je počela 2020. godine, tada je saznala da ima karcinom debelog crijeva.

– Nakon 7 dana od operacije uslijedila je sepsa i jedva sam preživjela. Nakon nekog vremena opet sam otišla na pregled i onda se ustanovilo imam novi tumor. Nisam mogla da vjerujem nakon svega što sam preživjela. Pala sam na postelju, stomak mi je ogroman bio, kao da sam u 9 mjesecu trudnoće. Jedva sam pristala na novu operaciju, ali sam morala – priča sa suzama u očima Tijana.

Ova hrabra žena kaže da je ova operacija trajala 5 sati i da je tada ginekološki odstranjena masa veličine fudbalske lopte. Nakon operacije uslijedile su hemoterapije.
Tijana priča da je oko godinu dana od operacije sve bilo dobro, a onda su opet uslijedile tegobe i bolovi. Urađen je CT i ljekari su ustanovili da se tumor vratio. Uočene su dvije maligne mase, između debelog i tankog crijeva.

Tijana se žalila i na bolove u ruci, ali tek kada je otišla na pregled u Tursku tamo su ustanovi da je na tom području primarni tumor. Novac za liječenje zračenje u Turskoj tada je uspjela da prikupi posredstvom donacija, ali više novca nema i morala je da se vrati u BiH.

Tijana priča da se vratila u Bihać i u BiH nastavila sa hemoterapijama, ali da nema efekta.

– Tumor i dalje stoji, bolovi su nesnosni. Ovo je pakao. Trebam ponovo u Tursku, ali nemam novca. Jedina primanja koje imam je socijalni dodatak za dijete od 117 KM i od humanitarne organizacije iz Sarajeva 220 KM i isplaćuju ih svaka tri mjeseca – priča ova hrabra žena.

Tijana kaže da nije u dobrim odnosima sa roditeljima. Komšinica joj priskoči u pomoć.

Tijana kaže da je ljekari u BiH ne mogu operisati i da mora u Tursku na dalje liječenje.

– Samo za pretrage joj je potrebno oko 5.500 evra u Tursku. Ako ne odem tamo na liječenje, ja ću da umrem – očajna je Tijana i pita se šta će onda biti s njenim djetetom.

Related Topics:

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Društvo

PORODICE JEDVA PREŽIVLJAVAJU: Prosječna plata u Srpskoj pokriva tek 55,84 odsto potrošačke korpe

Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj za oktobar 2025. iznosila je 2.792 KM, dok prosječna neto plata od 1.559 KM pokriva svega 55,84 odsto osnovnih životnih troškova, saopšteno je iz Saveza sindikata RS.

Najveći udio u potrošnji i dalje zauzima hrana, na koju je prosječna četvoročlana porodica morala izdvojiti 1.283 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno 680 KM, za prevoz 226 KM, dok je nabavka odjeće i obuće koštala 232 KM. Tekoće održavanje domaćinstva iznosilo je u oktobru dodatnih 162 KM.

Prosječna plata isplaćena u oktobru bilježi rast od tek 2 KM u odnosu na septembar, ali i dalje ne dostiže iznos potreban za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova jedne porodice.

Najveće zarade u RS isplaćene su u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti i iznosile su 1.972 KM, dok su najniže u oblasti saobraćaja i skladištenja, svega 1.207 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno