Mlade žene širom Južne Koreje u sve većem broju odbacuju muškarce, a na to je uticaj imao i pokret 4B – radikalna feministička kampanja koja je nastala u Koreji kasnih 2010-ih, piše Politiko.

Četiri B označavaju “bi-hon” (bez braka), “bi-yeonae” (bez sastanaka i izlazaka s muškarcima), “bi-chulsan” (bez rađanja djece) i “bi-sex” (bez seksa).

Kako prenosi briselski portal, pokret je nastao kao odgovor na sve veću rodnu nejednakost i nasilje nad ženama, s obzirom na to da Južna Koreja spada u zemlje sa najvećim rodnim razlikama kada su u pitanju plate, a ima i veliku stopu brutalnih ubistava žena, čiji su najčešći počinioci muškarci s kojima su one izlazile, pokazuju izvještaji lokalnih medija.

Zbog toga aktivisti pokreta 4B tvrde da je jedini način na koji tamošnje žene mogu postati sigurne i način na koji mogu uvjeriti tamošnje društvo da njihovu sigurnost takođe shvati ozbiljno, jeste da potpuno odbace muškarce dok se, kako kažu, nešto drastično ne promijeni.

Odnedavno je pokret 4B postao viralan i među američkim korisnicima društvenih mreža, posebno među ženama koje su bijesne na muškarce koji su pomogli Donaldu Trampu da se ponovo vrati na čelo SAD.

Anketa “NBA News-a” pokazala je da 57 odsto žena podržava Kamalu Haris, koja je bila predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke, u poređenju sa 40 odsto muškaraca – pri čemu žene naginju više ulijevo, dok muškarci naginju desnici.

Pokret 4B je za sada u porastu u Južnoj Koreji i SAD, jer žene kažu da im model života koji se od njih očekuje, a koji uključuje izlaske s muškarcima, brak, održavanje kuće i brigu o djeci, sve više izgleda kao zamka koju su postavili muškarci koji ih ne vide kao jednake sebi. I one zato žele alternativu, navodi Politiko.

“Gledajte na pokret kao na radnički štrajk”, kaže Soha, korejska feministkinja koja se krije iza tog nadimka iz straha da će je uznemiravati zato što podržava feminizam.

Ona tvrdi da se tu radi o odbijanju dodatnog truda koji žene moraju da ulože da bi se svidjele muškarcima, održavale kuću i slijedile patrijarhalna načela, što je sve rasprostranjenija pojava u konzervativnijem dijelu društva Južne Koreje.

Rodne podjele u Južnoj Koreji odigrale su i upečatljivu ulogu na tamošnjim posljednjim predsjedničkim izborima. Južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol, tadašnji konzervativni kandidat, osigurao je pobjedu 2022. tako što se obraćao mladim muškarcima koji su se osjećali zapostavljenima posebno nakon #MeToo pokreta koji je 2018. uništio karijere nekim glumcima i političarima.

Mladi muškarci pozdravili su Junove izjave da je “antifeminista”, rekavši da “strukturalna diskriminacija na osnovu pola” ne postoji, uprkos tome što se Južna Koreja redovno nalazi pri dnu indeksa Svjetskog ekonomskog foruma o jednakosti polova.

Tamošnji mladi muškarci smatraju da je diskriminacija muškaraca ozbiljnija od diskriminacije žena, iako 50 odsto žena u dobi od 19 do 29 godina kaže da je doživjelo polnu diskriminaciju na poslu, u poređenju sa 30 odsto njihovih muških vršnjaka. Od 2021. do 2023. godine, broj žena koje su bile žrtve seksualnog napada porastao je za 15 odsto.

Prema tvrdnjama portala Politiko, mnoge Amerikanke strahuju da bi se isto moglo dogoditi i kod njih.

“Pridružila sam se pokretu 4B nakon što sam raskinula sa dečkom republikancem”, rekla je jedna mlada Amerikanka na TikToku.